Armija visokoobrazovanog kadra u BiH sve je veća, o čemu svjedoči i podatak da je 2003. bilo tek 6.039 diplomiranih studenata, dok smo 2012. godine postali bogatiji za 18.365 diplomaca.
Upućeni se pitaju gdje će biti zaposlena ova radna snaga, te ističu da ne treba nikoga da začudi ako ga u trgovini ili kafani usluži neko ko je godinama “žuljao” fakultetske klupe, a potom shvatio da od diplome nema prevelike koristi.
“Ovo je baš frapantan podatak! Mislim da su privatni fakulteti proizveli najveći broj tog kadra, ali takođe je povećan broj diplomaca na državnim fakultetima. Usljed takvog stanja, imamo situaciju da nam profesori filozofije ili istorije rade kao konobari, što ne treba da nas čudi”, kaže Predrag Govedarica, predsjednik Unije studenata RS, dodajući da je problem što ova armija, koja konstantno raste, ne može biti zaposlena.
Sličnog su stava i poslodavci, koji kažu da nije suština u tome koliko je diploma stečeno, već da probleme donosi period nakon što neko postane akademski građanin.
“Fakultet je samo jedan dio znanja, a drugi dio se stiče u firmama. Problem se ogleda u tome što visokoškolske ustanove nisu povezane sa privredom, pa tako i ono malo znanja, koje se stekne na fakultetu, vremenom se izgubi, i samim tim toliki broj visokoobrazovanih gubi smisao. Ljudima se daje lažna nada da će diplomom riješiti svoje životne probleme”, ocjenjuje Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca BiH.
Smatra i Ševal Suljkanović, predsjednik Udruženja poslodavaca Brčko distrikta, da nam toliko diplomaca ne treba, a on pritom ističe da imamo i previše fakulteta.
“Imamo ‘šetajuće’ fakultete i ‘šetajuće’ profesore, tako da jedan predaje na tri-četiri fakulteta. Umjesto da se stvara efikasnost, dobijamo mnogobrojnost. Gdje će ti ljudi biti zaposleni? Mislim da stoga ima i slučajeva da djevojke sa završenim fakultetom traže posao u pekarama i slično”, ocjenjuje Suljkanović.
Očigledno je, kaže Simo Jokanović, prorektor za nastavu i ostala pitanja Univerziteta u Banjaluci, da većina omladine koja završi četvorogodišnje srednjoškolsko obrazovanje potom upisuje fakultet.
“Razlog se ogleda u tome što se svršeni srednjoškolci sada nemaju gdje zapošljavati. Da se imaju gdje zaustaviti, zaustavili bi se, neki bi bili zadovoljni završenom srednjom školom. Završavaju studije očekujući da će tu steći znanja i vještine kojim će lakše doći do zaposlenja”, ocjenjuje Jokanović.
Milanka Babić, dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da ćemo vrlo brzo imati situaciju da se studenti sa diplomama, koji nemaju posla, prekvalifikuju i postaju kvalitetni stručnjaci za zanatske djelatnosti.
“Mislim da sa diplomom treba raditi onaj posao koji u tom trenutku postoji, a ne čekati da se pojavi radno mjesto za koje smo se kvalifikovali. A ako je čovjek vrijedan i pokaže volju, sve dođe na svoje mjesto i ti ljudi na kraju dobiju posao sa diplomom”, naglašava Babićeva.
Treba podsjetiti da, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, posao u ovoj državi traži 552.707 ljudi, od čega njih čak 38.819 ima završen fakultet.
Diplomirani studenti u BiH
2003. – 6.039
2004. – 6.848
2005. – 8.127
2006. – 10.003
2007. – 12.199
2008. – 15.246
2009. – 16.981
2010. – 18.177
2011. – 17.955
2012. – 18.365
(Izvor: Agencija za statistiku BiH, Nezavisne novine)