Podaci o rastu cijena u BiH uopšte nisu iznenađujući, kaže ekonomista Faruk Hadžić, i to građani osjete prilikom svakodnevnih kupovina.
Godišnja inflacija u BiH, prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH za mart ove godine, iznosi rekordnih 10,2 posto.
Istovremeno, godišnja inflacija u Hrvatskoj u aprilu je iznosila 9,4 posto, u Srbiji 9,6 posto, a na nivou eurozone 7,5 posto, što je najviša stopa inflacije u istoriji evropske monetarne unije.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najveći rast cijena, od čak 14,8 posto, tiče se hrane i bezalkoholnih pića. U martu ove u odnosu na mart prošle godine cijene stanovanja i režijskih troškova više su za 8,3, a prevoza za 24,5 posto.
Podaci o rastu cijena u BiH uopšte nisu iznenađujući, kaže ekonomista Faruk Hadžić, i to građani osjete prilikom svakodnevnih kupovina.
Poražavajuće je kaže da je reakcija vlasti je i ovaj put izostala, iako je struka predložila kvalitetne prijedloge kojim bi se ublažili negativni efekti inflacije i usporio rast cijena.
Sada, dodaje, kada bi i ukinuli privremeno akcize na gorivo, ne bi ni približno imali očekivane efekte da je isto urađeno u februaru. Ipak, u ovoj situaciji, postoje još neke potencijalne mjere, koje mogu pomoći građanima i privredi.
Prva mjera, pojašnjava Hadžić, tiče se „zamrzavanja“ osnovice za obračun PDV-a na osnovne životne namirnice: “Ako već donosioci odluka ne žele smanjiti stopu PDV-a, onda bi bar mogli izmijeniti propise i PDV obračunavati na osnovicu prije nego su krenula poskupljenja, jer nije isto obračunavati 17% na cijenu ulja od 2 KM ili 5 KM”.
Druga mjera bi se, kaže, odnosila na pomoć radnicima, gdje bi se od određenog, jasno definisanog datuma u ovoj godini, svako novo povećanje plata radnika oslobodilo plaćanja poreza: “Npr. ako je neto plata radnika u februaru ove godine iznosila 700 KM + 492 KM doprinosa i poreza, a sada poslodavac odluči da poveća neto platu radnika za 300 KM, onda u toj situaciji, sav taj dodatni novac ide radniku, a država ne bi naplatila doprinose. Na ovaj način radnik dobiva veću platu kako bi se ublažili negativni efekti inflacije”,
Važno je istaknuti, kaže, i da u sklopu obje mjere, država nema baš nikakve izdatke.
Ekonomista Slaviša Raković izostanak adekvatnih mjera za pomoć građanima ocjenjuje kao nešto potuno očekivano: “Sve u svemu naši političari smatraju da je stanovništvo bolje prilagodljivo od države i da se lakše odlučuje na štednju i odricanja”.
Inflacija će tek dosegnuti vrhunac
Nažalost, enormna poskupljenja će se nastaviti i u narednim mjesecima, a građani BiH će, kako stvari stoje, ostati prepušteni sami sebi.
Potvrdila je to u svojoj prognozi i Evropska komisija.
“Očekujemo da inflacija dosegne vrhunac u sadašnjem, drugom kvartalu ove godine i nakon toga počela bi postupno padati, rekao je povjerenik Komisije za privredu Paolo Gentiloni.
Inflacija počela rasti u februaru 2021.
U zadnjem tromjesečju prošle godine bila je 4.6 posto, a u prvom tromjesečju ove godine popela se na 6.1 posto. U evropodručju inflacija je u aprilu bila 7.5 posto, što je najveća zabilježena stopa inflacije u istoriji evropske monetarne unije.