Utorak, 25 lipnja, 2024

Evo kako pružatelji usluga interneta varaju svoje korisnike

Preporučeno

U studiji u prvoj fazi nisu sudjelovali operateri, ali gotovo deset hiljada volontera iz svih zemalja EU (uključene su i Hrvatska, Island i Norveška), su po jedinstvenoj metodologiji proveli više od 75 miliona mjerenja. Rezultati su pokazali da među oglašanim i stvarnim brzinama postoje znatne razlike.

Ilustracija
Ilustracija

Evropski ponuđači interneta oglašavaju veće brzine prijenosa podataka, nego što ih zapravo nude, pokazala je nedavna studija Evropske komisije.

Tokom mjerenja sposobnosti širokopojasne mreže otkrili su da najveće razlike postoje kod priključka na xdsl, a najpouzdaniji servis nudi kablovski internet. Komisija se mjerenjem odazvala na pritužbe potrošačkih organizacija da operateri oglašavaju veće vrijednosti brzine prijenosa podatak (do 20Mb/s), nego što ih omogućavaju korisnicima.

U studiji u prvoj fazi nisu sudjelovali operateri, ali gotovo deset hiljada volontera iz svih zemalja EU (uključene su i Hrvatska, Island i Norveška), su po jedinstvenoj metodologiji proveli više od 75 miliona mjerenja. Rezultati su pokazali da među oglašanim i stvarnim brzinama postoje znatne razlike.

Brzina prijenosa podataka je u nekim državama (Velika Britanija, Francuska…) ponekad je dostizala više od trećine oglašavane, a različite su bile brzine učitavanja internet stranica, dostupnost usluga, prijenosa videa i glasa putem internetske telefonije.

Najmanje pouzdani su najstariji bakreni širokojasni priključci xdsl, koji su najrašireniji i prosječno su dosegnuli više od 60 odsto obećane brzine isporuke.

Novije tehnologije su pouzdanije, pa su optički prikljiučci zadovoljili 84 odsto obećane brzine, kablovski više od 90 odsto.

U istraživanju su najslabije rezultate postigle države koje imaju zbog istorijskih i geografskih činilaca najstarije mreže. Ali, na rezultate nije uticala samo tehnologija, nego i oglašivačka pravila (koliku smiju ponuditi brzinu), oblikovanje podatkovih paketa i upotreba različitih usluga na jednom priključku.

Evropska komisije će do sljedeće godine objaviti još dva godišnja mjerenja. Tačnost podataka ovist će o broju volontera. Od rezultta će ovisiti naredni strateški koraci, a potpredsjednica komisije Neelie Kroes uvjerena je da evropski internetski potrošači u sadašnjem informacijskom neredu ne mogu informirano odlučivati.

(Indikator.ba)

 

Pročitajte više

Izdvajamo

Izdvajamo

Je li moguća prosječna plata od 2.000 maraka?

Ekonomisti poput Zorana Pavlovića ističu da je potrebno resetovati ekonomski sistem kako bi se osiguralo da radna snaga dobije...

Još vijesti za vas