Nakon ambasadora EU u BiH Luiđija Soreke, i ambasador Njemačke Alfred Granas javno su izrazili sumnju u iskrenost evropskog opredjeljenja domaćih političkih elita. Njihove izjave dolaze u trenutku kada BiH zbog političkih blokada rizikuje milijarde evra evropske finansijske podrške.
U prethodnoj izjavi, Soreka je ukazao na neispunjene obaveze domaćih političara, koji, kako je naglasio, često govore o putu ka EU, ali njihov rad ne reflektuje tu opredijeljenost. Upozorio je da su reforme koje su u osnovi potrebne još uvijek neprovedene, dok su ključni zakoni ostali neusvojeni, a funkcija glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom još uvijek nije popunjena.
„Nedostatak političke volje za sprovođenje reformi glavni je razlog zbog kojeg kasnimo“, rekao je Soreka, ističući da je Reformska agenda usvojena još u novembru prošle godine, ali njena implementacija nije bila zadovoljavajuća.
Sličnu zabrinutost izrazio je i njemački ambasador Alfred Granas. „Malo-pomalo može se početi sumnjati u iskrenost političara ovdje. Počinjemo pomalo sumnjati da je vladajućim elitama u ovoj zemlji zaista cilj da BiH uđe u EU jer svakodnevno vidimo da ono što se radi, ili ne radi, nije u skladu s onim što se govori“, rekao je Granas za „Nezavisne novine“.
Poruke dvojice evropskih diplomata dobijaju na značaju s obzirom na to da BiH, usljed neprovođenja reformi, može izgubiti značajan dio sredstava iz evropskog Plana rasta. Ova sredstva su od vitalnog značaja za pravedan razvoj zemlje.
EU je daleko najvažniji trgovinski partner Bosne i Hercegovine. Oko dvije trećine izvoza iz BiH plasira se na tržište EU, dok ukupna robna razmjena sa Unijom čini približno 70 odsto ukupne robne razmjene zemlje. Zemlje članice EU također predstavljaju ključni izvor stranih investicija i finansijske pomoći BiH. U tom kontekstu, svako eventualno udaljavanje od evropskog puta imalo bi dalekosežne posljedice po domaću privredu i životni standard građana.
Evropska unija je za BiH pripremila značajna bespovratna sredstva i povoljne kredite kroz evropski Plan rasta, čije korištenje zavisi od sprovođenja dogovorenih reformi. Međutim, evropski zvaničnici su već upozoravali da bi zbog domaćih političkih blokada BiH mogla izgubiti stotine miliona evra, dok je dugoročno upitna i podrška u cjelini.
Domaća privreda je već usko povezana sa evropskim tržištem, a kompanije čine svoje poslovanje s partnerima iz EU. Stoga evropske integracije nisu samo političko pitanje, već imaju direktan utjecaj na poslovanje, zapošljavanje i pristup tržištu.
Diplomatski krugovi izražavaju očekivanja da bi nakon izbora moglo doći do promjene političke atmosfere, s obzirom na to da poslovna zajednica sve snažnije osjeća posljedice političkih blokada. Privatni sektor bi mogao igrati važnu ulogu u traženju stabilnijeg političkog okruženja koje bi omogućilo potrebne reforme za pristup evropskom novcu i tržištu.
BiH teško može sebi priuštiti još četiri godine političkih blokada u trenutku kada se suočava s mogućnošću značajne finansijske podrške od svoje najveće ekonomije.