Prema podacima Evropskog informativnog sistema za šumske požare, Bosna i Hercegovina je u prvih 19 dana augusta zabilježila izgaranje 10.763 hektara šumskog zemljišta. Ova alarmantna situacija oslikava ozbiljnost problema šumskih požara koji su zahvatili cijelu zemlju.
U augustu su požari izbili na različitim područjima, uključujući Hercegovinu, jugoistok, centralnu Bosnu, te Krajinu. Profesor sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Dalibor Ballian, upozorava na velike opasnosti koje prate ovu situaciju.
Poražavajući podaci
Ballian za “Avaz” iznosi zabrinjavajuće informacije o stanju u Konjicu, gdje su podaci o izgorjelim površinama različiti – jedan izvor navodi šest kvadratnih kilometara šume, dok drugi govori o sedam. “To je 700 hektara”, ističe profesor. Također, ukazuje na značajne požare u Bosanskom Grahovu, gdje tek treba izračunati opseg štete. “Ako je 52 kilometra bila vatrena linija, onda je to nešto ogromno. Podaci će se zbrojiti na kraju, bojim se da će biti poražavajući,” naglasio je.
Opasnost od erozije
Posljedice požara se ne završavaju gašenjem vatre; nakon požara raste rizik od erozije i spiranja tla, osobito tokom obilnih padavina. Ballian naglašava da zemljište ostaje bez dijela zaštitnog vegetacijskog pokrivača. “Imat ćemo manje vode, veće temperature i manje čistog zraka. Erozije tla dolaze odmah, sa prvim kišama. Opasnosti su jako velike,” zaključuje profesor.
Nespremnost institucija
Ova požarna sezona otkrila je ponovnu nespremnost institucija da se adekvatno suoče s velikim požarima, posebno zbog nedostatka letjelica za gašenje iz zraka. Situacija je pokazala koliko su važna pravovremena reakcija, bolja koordinacija nadležnih službi, te ulaganja u prevenciju i zaštitu od požara.