Grupa mladih entuzijasta iz Mostara odlučila se za proizvodnju zdrave hrane koju prodaju putem društvenih mreža.
Bosna i Hercegovina ima mnogo zemljišta koje se može koristiti za organski uzgoj, ali malo proizvođača koji bi se tim bavili. I podrška države toj vrsti poljoprivrede je slaba. Ipak, trend se polako mijenja, pa u posljednje vrijeme sve više mladih kreće u proizvodnju organskog voća i povrća.
Plodovi dozreli na prirodan način – to je ono što se sve više traži u vremenu genetski modificiranog voća i povrća i hrane zatrovane hemikalijama.
Grupa mladih entuzijasta iz Mostara odlučila se za proizvodnju zdrave hrane, koja podrazumijeva uzgoj bez upotrebe pesticida, umjetnih gnojiva ili aditiva.
“Pet-šest duluma [0,5-0,6 hektara] je trenutno zasađeno. Uzgajamo korjenasto bilje, povrće, lisnato, zelen, voće… Imamo zemlju u Nevesinju, plastenike ovdje, u Bijelom Polju kod Mostara”, kaže proizvođač zdrave hrane Izet Pajević.
Kažu da su odlučili nešto preduzeti i uzeti sudbinu u svoje ruke nakon što su uvidjeli da se problem s kojim se suočava najveći broj mladih, nezaposlenost, neće riješiti zalaganjem nekog drugog.
“Odlučili smo se malo ozbiljnije baviti proizvodnjom hrane, da bismo mogli živjeti od toga i da bi se naši prijatelji mogli uključiti u cijelu ovu ideju. Ovo smo pokrenuli da bismo lakše došli do plasmana naših proizvoda”, pojasnio je proizvođač zdrave hrane Dejan Kosanić.
A voće, povrće, začinsko i ljekovito bilje prodaju putem Facebooka. Spojili su, kažu, tradicionalnu proizvodnju i moderan način poslovanja.
“Ljudi su uvezani preko društvenih mreža. Iako već imamo i one koji od nas kupuju i bez Facebooka, dođu na kućnu adresu. Ipak, ovo nam je najlakši sistem, jer smo mi mali proizvođači”, pojasnio je Kosanić.
Sanja Đermanović kupuje plodove proizvedene na prirodan način. Kaže da želi podržati domaće snage i ohrabriti mlade na poduzetništvo.
“Hoću da jedem zdravo. Hoću da kupujem od nekoga kome mogu da vjerujem da je ono što oni meni prodaju nije posuto ničim. Podržavam ih zato jer ovi momci i djevojke ne sjede kući i ne kukaju zašto im niko ništa ne da. Oni su izvadili ruke iz džepova i probali su nešto novo”, kazala je ona.
Svjetsko tržište godišnje konzumira eko hranu u vrijednosti blizu 60 milijardi eura, a gotovo polovinu od te količine potroše stanovnici Evrope. Samo građani Njemačke za ekološku hranu unutar godine izdvoje gotovo sedam milijardi eura.
“U Bosni i Hercegovini vlada poslovna nesigurnost, pa i u proizvodnji organske i zdrave hrane. Država je troma, a nadležnosti iscjepkane od državnog, entitetskog, preko kantonalnog, do općinskog nivoa. Uprkos problemima s kojima se suočavaju proizvođači, primjer mladih iz Mostara pokazuje da je uspjeh moguć. Nadaju se da će za njih biti još više posla i ističu da svijest građana o zdravoj hrani sve više raste”, javlja Sanel Kajan, novinar Al Jazeere.