Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, Italija se ističe kao najveći potrošač energije za hlađenje u Evropskoj uniji, sa potrošnjom od 26,3 hiljade teradžula. Španija i Grčka slijede s potrošnjom od 14,3 hiljade, odnosno 11,9 hiljada teradžula.
U proteklim godinama, ukupna potrošnja energije za hlađenje u EU je udvostručena, a do 2024. godine dostigla je 80,4 hiljade teradžula. Ovi podaci, prenosi Adnkronos, ukazuju na rast potrošnje gotovo svake godine od 2018. godine, s izuzetcima 2020. i 2023. godine, kada su zabilježeni padovi od 2,5 i 1,9 odsto u odnosu na prethodne godine.
Kada se govori o udjelu energije za hlađenje u domaćinstvima, Kipar i Malta vode sa 16 i 15 procenata ukupne potrošnje. Grčka, Španija i Italija slijede s udjelima od 7,4, 2,5 i 2,3 procenata, što jasno ukazuje na različite potrošačke navike unutar EU.
Rast potrošnje energije za hlađenje može se pripisati porastu temperatura i sve većim potrebama za klimatizacijom u domaćinstvima i poslovnim prostorima. Ove promjene dodatno reflektiraju utjecaj klimatskih promjena na navike potrošnje unutar evropskih zemalja.
Osobito je zanimljivo primijetiti kako je 2020. godina, usprkos globalnoj pandemiji, donijela kratkotrajni pad potrošnje. Ipak, u godinama koje su uslijedile, potrošnja se ponovo vratila na rastući trend.
U budućnosti, može se očekivati dodatni porast potrošnje energije za hlađenje, što postavlja važna pitanja o održivosti i energetskoj efikasnosti unutar Evropske unije.