Parlament Federacije BiH danas je izabrao 12. predsjednika FBiH, a tu funkciju obavljat će Marinko Čavara (HDZ BiH), piše bh. novinska agencija Patria (NAP).
Predsjednik Federacije do sada je najčešće biran iz reda Hrvata. A, čak sedam puta je biran iz HDZ BiH.
Nakon što je Čavara danas potvrđen za predsjednika FBiH, on je osmi HDZ-ov predsjednik na čelu Federacije u 20 godina koliko funkcija predsjednika i postoji.
Predsjednik Federacije BiH šef je izvršne vlasti u ovom bh. entitetu. Ured je osnovan 31. maja 1994., a prvi predsjednik bio je Krešimir Zubak (HDZ BiH).
Od tada do danas Federacija je imala 11 predsjednika, s tim da su se neki od njih, poput Ejupa Ganića i Ive Andrića Lužanskog, na ovu funkciju birani dva puta.
Od osnivanja institucije predsjednika Federacije bira se i potpredsjednik. Ako je predsjednik Hrvat, potpredsjednik se bira iz reda Bošnjaka. Od 2002. godine, a u skladu sa Odlukom o konstitutivnosti, biraju se dva potpredsjednika Federacije.
Do 2002. godine u izboru predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, klubovi naroda (bošnjački i hrvatski) odvojeno su kandidirali po jednu osobu. Bila je potrebna većina u svakom klubu Doma naroda.
Nakon 2002. godine u izborima za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH, uvodi se zajednička lista, koja se formira uz podršku najmanje jedne trećine poslanika iz klubova (bošnjački, hrvatski, srpski). Nije više potrebna većina u svakom klubu Doma naroda nego samo jedna trećina.
Prvi predsjednik FBiH bio je Krešimir Zubak, jedan od najutjecajnijih hrvatskih političara. Na toj funkciji ostao je do 1997. godine. Funkciju zamjenika obnašao je Ejup Ganić, tadašnji član Predsjedništva RBiH.
Zubaka je naslijedio Vladimir Šoljić, također iz reda Hrvata. Njegov zamjenik i dalje je bio Ejup Ganić. Šoljić i Ganić nisu imali prevelik utjecaj, jer su bili pod pritiskom međunarodne zajednice i Ureda visokog predstavnika.
Ganić i Šoljić su se 1997. godine rotirali pa je Ganić ovog puta imenovan za predsjednika FBiH, a Šoljić za potpredsjednika. Tu dužnost obnašat će do 1999. godine.
U prvim godinama često je dolazilo do smjena na ovim pozicijama.
Ivo Andrić Lužanski, aktuelni predsjednik Sabora Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, 1999. godine izabran je za četvrtog predsjednika Federacija. Bio je jedan od prvih ljudi HDZ-a. Samo godinu dana poslije, na ovoj poziciji mijenja ga ponovo Ganić, a već narede Lužanski je opet imenovan za predsjednika FBiH. U drugom mandatu Lužanski je na ovoj poziciji ostao tek dva mjeseca, od 1. januara do do 28. februara 2001. godine.
Nakon Lužanskog, za predsjednika FBiH izabran je Karlo Filipović iz Socijaldemokratske partije. Ovu dužnost obnašat će godinu dana. Njegov zamjenik bio je Safet Halilović, iz Stranke za BiH (SBiH).
Sljedeće godine Halilović je izabran za predsjednika FBiH, a za zamjenika Filipović. Dužnost će obnašati godinu dana. Bilo je to vrijeme Alijanse za promjene.
Za devetog predsjednika Federacije 2003. izabran je Niko Lozančić, hrvatski političar, a Šahbaz Džihanović i Desnica Radivojević imenovani su za potpredsjednike Federacije.
Od 1997. do 2011. godine na čelo Federacije došla je prvi put žena. Borjana Krišto iz HDZ-a BiH imenovana je za predsjednicu, a Mirsad Kebo i Spomenka Mičić za potpredsjednike Federacije.
Posljednji predsjednik Federacije, prije Čavare, bio je Živko Budimir, hrvatski general. Funkciju potpredsjednika obnašali su Mirsad Kebo i Svetozar Pudarić.
Predsjednik Federacije nadležan je za imenovanje Vlade, sudija federalnih sudova, potpisivanje odluka Parlamenta Federacije nakon njihovih donošenja, potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Federacije, davanje pomilovanja zatvorenicima osim za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti i genocida…
Potpredsjednik Federacije nadležan je za: zamjenjivanje predsjednika Federacije u uvjetima kada se ukaže potreba za to, zatim saradnju sa predsjednikom Federacije te izvršavanje dužnosti povjerenih od predsjednika i Parlamenta Federacije.