Kupovina polovnog automobila u našoj regiji sve više liči na detektivski rad, zbog sve prisutnijih prevara vezanih za vraćanje kilometraže. Eksperti savjetuju kupcima da budu oprezni i da pažljivo provjere sve aspekte vozila prije nego što donesu konačnu odluku.
U posljednje vrijeme, broj prevara prilikom kupovine polovnog automobila značajno je porastao, a nepravilno prikazana kilometraža postala je jedan od najčešćih problema. Ova praksa, u kojoj prodavači manipulišu brojačem na instrument tabli, direktno utječe na cijenu vozila, što može prodavaču donijeti i hiljade eura ekstra. Prema izvještaju portala Auto Klub, vraćanje kilometraže postalo je svojevrsni “nacionalni sport” koji ostavlja kupce u nepovoljnom položaju.
Kupovina automobila označenog sa 150.000 pređenih kilometara, dok u stvarnosti ima 350.000 kilometara, nije samo preplata već i rizik od suštinskih mehaničkih problema. Kupovina ovakvog automobila može značiti da su značajne komponente vozila, poput turbine i kvačila, već dobrim dijelom iskorištene, što može dovesti do skupi popravki u budućnosti.
Prvi tragovi prevara mogu se pronaći unutar vozila. Na primjer, unutrašnjost automobila može otkriti više nego što se čini. Stručnjaci ističu da stanje vozačevog sjedišta i volana može indicirati intenzivno korištenje. Ako su dijelovi previše novi u odnosu na ostatak automobila, to može ukazivati na moguće manipulacije.
Mehanički tragovi također su ključni. Iskusni mehaničar može lako prepoznati da li je auto korišten intenzivno, gledajući stanje hladnjaka, papučica i kočionih diskova. Na primjer, ako je hladnjak oštećen, to može značiti da je automobil često korišten na autocesti, a ne na gradskim relacijama. Pored ovoga, stanje kočionih diskova pruža informacije o navikama vožnje i potencijalnom trošenju.
Dokumentacija, uključujući servisnu knjigu, također može otkriti mnoge informacije, ali nije uvijek pouzdan izvor. Neusklađenosti u rukopisu ili neobična praksa zamjena ulja mogu stvoriti sumnju o tačnosti prikazane kilometraže. Ponekad, preprodavači zaborave ukloniti stare naljepnice koje sadrže informacije o prethodnim zamjenama, što može pomoći u razjašnjavanju nesuglasica.
Digitalni tragovi predstavljaju još jedan izvor informacija koje se ne nalaze samo na instrument tabli. Moderni automobili često bilježe radne sate motora i druge podatke koji mogu ukazati na činjenice vezane uz korištenje vozila. Na primjer, neobično visoki broj radnih sati u odnosu na kilometražu može biti znak za oprez.
Na kraju, stručnjaci preporučuju da se prilikom kupovine polovnog automobila provjeri i broj šasije (VIN). Postoje online servisi poput CarVerticala koji mogu otkriti informacije o povijesti vozila, uključujući eventualne nesreće ili komplikacije s tehničkim pregledima.
Konačno, ponašanje prodavača takođe može biti signal. Ako prodavač izbjegava provjeru ili insistira na hitnoj prodaji, to može samo dodatno pojačati sumnju. Na tržištu postoji dovoljno automobila, stoga je važno biti oprezan i provjeriti sve aspekte vozila prije nego što se donese konačna odluka. Ulaganje u stručnu procjenu ili provjeru historije vozila može biti malo ulaganje koje štedi mnogo novca u dugoročnom periodu.