Savezna velika porota u Okružnom sudu za Distrikt Idaho optužila je Mirana Koštića zbog davanja lažnih izjava tokom pokušaja sticanja američkog državljanstva. Koštić je, prema navodima tužilaštva, bio visokopozicionirani zvaničnik Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna tokom rata, gdje se sumnjiči za brutalna zlostavljanja zatvorenika. Kroz svoje zahtjeve za naturalizaciju, prećutao je bitne informacije o optužbama za ratne zločine koje se vode protiv njega u Bosni i Hercegovini.
U optužnicama koje je podiglo Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona, Koštić se tereti i za zlostavljanje ratnih zarobljenika, posebno tokom incidenta iz 1995. godine.
U saopštenju Ureda državnog tužioca SAD-a navodi se da je Koštić tokom rata bio umiješan u zlostavljanje zatvorenika, što uključuje udaranje po glavi pištoljem, premlaćivanje drvenim palicama i prisiljavanje zatvorenika da se međusobno tuku. Ove tvrdnje dolaze u svjetlu njegovih pokušaja da zadrži svoj status u Sjedinjenim Američkim Državama.
Kantonalno tužilaštvo iz Bihaća izjavilo je da su u novembru 2022. godine podigli optužnicu protiv Koštića zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. Unatoč nekoliko odgađanja zbog izostanka optuženog, novi termin ročišta zakazan je za decembar 2023. godine.
Iz Tužilaštva također ističu da nije bilo zakonskih osnova za izdavanje potjernice zbog trenutnog statusa Koštića, koji nije u bjekstvu. Iako nije zatražena ekstradicija iz SAD-a, Tužilaštvo nastavlja pratiti njegov slučaj.
Prema optužnici, Koštić se tereti za brutalno zlostavljanje trojice vojnika Armije BiH 18. marta 1995. godine u mjestima Podzvizd i Trnovi. Tokom ovog incidenta, prijete mu visoke kazne kao što su do deset godina zatvora za pokušaj prevare u postupku naturalizacije, te do pet godina za davanje lažnih izjava.
Kao odgovarajući odgovor na Koštićeve aktivnosti, pomoćnik državnog tužioca A. Tysen Duva istakao je: “Miran Koštić je decenijama uživao pogodnosti stalnog boravka u Sjedinjenim Američkim Državama i na kraju pokušao postati naturalizovani američki državljanin, sve vrijeme prikrivajući kršenja ljudskih prava koja je počinio u BiH.”
Ova situacija ponovno otvara pitanja o pravdi i odgovornosti za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, usred aktuelne borbe protiv impunosti.