U banjalučkoj agenciji “Spektar” kažu da je teško prognozirati da li nas očekuje još veći odliv ljudi sa ovih prostora.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, za 11 mjeseci prošle godine u Njemačku i Sloveniju je otišlo više od 17.700 naših radnika.

U ovom periodu, u Sloveniji su izdate 17.154 radne dozvole, uz procjenu da će do kraja godine biti oko 18.000 radnih dozvola. U 2021. godini izdato je 19.575 radnih dozvola u Sloveniji. U Njemačkoj su u 2022. godini zaposlene 553, a godinu ranije 487 osoba iz BiH – ističu za Srpskainfo u ARZ.

Činjenica je da je, zbog sve masovnijeg odlaska naših ljudi u inostranstvo,u BiH je sve osjetniji nedostatak radnika.

U banjalučkoj agenciji “Spektar” kažu da je teško prognozirati da li nas očekuje još veći odliv ljudi sa ovih prostora.

Trenutni trend je da više ljudi želi da ode nego da se vrati. Svakodnevne olakšice koje stižu iz zapadnih zemalja, a tiču se olakšavanja pristupa tržištima rada, dodatno će povećati interes naših ljudi na odlazak. Kada imamo jednu takvu situaciju, najodgovorniji za organizaciju i upravljanje moraju uzeti ovu činjenicu i sve potencijalne posljedice u prioritetno razmatranje – naglašava za Srpskainfo direktor ove agencije Miroslav Vukajlović.

Upozorava da bi dugoročne posljedice iseljavanja mogle da budu nesagledive po život i opstanak ljudi na ovim prostorima.

Za očekivati je da investitori, pogotovo strani i poslovna zajednica nastave pritisak na političare da odobravaju nove, veće kvote za uvoz nedostajuće radne snage, koja će u pravilu raditi za manje novca nego što trenutno rade naši ljudi. To će podstaći dodatno iseljavanje domaćeg stanovništva, a trend rasta ili održavanja postojećih plata će prestati. Dodatno uplašeni i nenaviknuti na komšije koji kulturološki nemaju sličnosti, ljudi će radije birati neku drugu zemlju za svoj i život porodice – ističe Vukajlović.

Kako je utvrdila policija, nije bila riječ o pravom oružju, a riječ je o maloljetnicima.

U naselju Kosova kod Maglaja odvijala se prava drama.

Kako su javljali brojni uznemireni čitaoci dvije osobe su se obukle kao talibani i sa puškama šetali kroz selo.

Brzo je na lice mjesta izašla policija kako bi utvrdila šta se dešava te su pronašli te osobe.

Ipak, kako je utvrdila policija, nije bila riječ o pravom oružju, a riječ je o maloljetnicima.

– Neka djeca su se igrala sa puškicama, obojili ih, roditelji su upoznati, policija je otišla na lice mjesta i sve evidentirala – rekli su kratko iz Operativnog centra MUP-a ZDK za “Avaz”.

Narednih dana u Bosni i Hercegovini meteorolozi najavljuju oblačno vrijeme sa susnježicom i snijegom.

U većem dijelu Bosne i danas je zabilježen slab snijeg. Najhladnije je bilo na Bjelašnici gdje je izmjereno minus 11 stepeni.

Na Ivan Sedlu je izmjereno minus pet stepeni, Sokocu minus četiri, Livnu i Širokom Brijegu minus tri, Sarajevu minus dva, Bihaću minus jedan, Banja Luci, Bijeljini, Gradačcu, Prijedoru, Sanskom Mostu i Zenici nula, Doboju, Tuzli i Zvorniku jedan, Trebinju tri, Mostaru i Neumu četiri.

“Danas je u Bosni preovladavalo pretežno oblačno vrijeme, povremeno sa slabim snijegom. U Hercegovini jutro umjereno do pretežno oblačno uz postepeno razvedravanje. Dnevna temperatura od minus dva do tri, na jugu zemlje od četiri do devet stepeni”, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH (FHMZBiH).

U nedjelju se u Bosni očekuje pretežno oblačno vrijeme, ponegdje je moguć slab snijeg. U većem dijelu Hercegovine pretežno sunčano. Jutarnja temperatura od minus šest do nula, na jugu do tri, a dnevna od minus dva do tri, na jugu zemlje do devet stepeni.

U ponedjeljak se u BiH očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Jutarnja temperatura od minus osam do minus dva, na jugu do dva, a dnevna od jedan do pet, na jugu zemlje do devet stepeni.

U utorak se u centralnim i istočnim područjima Bosne očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U istočnim područjima Bosne je lokalno moguć slab snijeg ili susnježica. U ostatku zemlje sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od minus pet do jedan, na jugu do tri, a dnevna od dva do osam, na jugu zemlje do 11 stepeni.

U srijedu se u BiH očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Jutarnja temperatura od minus pet do dva, na jugu do četiri, a dnevna od dva do osam, na jugu zemlje do 11 stepeni.

– Ima oko 85 kg, rekao je za Neum-online Denis Božić.

Mali zaljev, veliki ulov. Bolje rečeno velika divlja tuna koju su uhvatili Denis Božić, Milan Begušić i Armin Obradović.

Dugo smo se borili s njom, uhvatili smo je kod ribnjaka i to na štap. Na kraju se zapetljala od kavez gdje su ribe te smo je tek tada uspjeli izvući. Ima oko 85 kg, rekao je za Neum-online Denis Božić.

Tuna je odličan izvor proteina i omega 3 masnih kiselina te je općenito jedan od najdostupnijih izvora proteina, nakon piletine. Može poslužiti kao zamjena za meso, a dosadašnja istraživanja su pokazala da može poboljšati zdravlje cjelokupnog organizma i smanjiti rizik od nastanka niza bolesti.

Iako ne tako čest gost u Neumskom zaljevu, lijepo je vidjeti ovu zdravu morsku “grdosiju”.

Posljednja želja joj je, kako je jedne prilike rekla, bila da joj se kuća pokrije “pa kad bih odmah umrla”.

Hanka Šestan iz Gračanice preminula je u 101. godini.

Rođena je u selu Stragačevo kod Rudog, a u Drugom svjetskom ratu je izbjegla u selo Lohija Donja kod Gračanice.

Sa suprugom Omerom je živjela dosta težak život, bavili su se poljoprivredom a ona je posljednje godine provela u kući sa improvizovanim krovom.

Posljednja želja joj je, kako je jedne prilike rekla, bila da joj se kuća pokrije “pa kad bih odmah umrla”.

Nanina posljednja želja je ispunjena prošle godine uz pomoć dobrih ljudi koji su se organizovali nakon pisanja medija.

Zanimljivo da je izašla i na izbore u oktobru prošle godine. Nana je nepismena, ali joj je u glasanju pomogao unuk Omer.

Iza nane ostaju sin Abdulah, kćerke Dilba, Fatima i Atifa te unučad, praunučad, sestrići, sestrične i ostala brojna rodbina i prijatelji.

Dženaza će biti obavljena u subotu u 14 sati za mezarju Meraje.

Kakvo nas vrijeme očekuje u narednom dugoročnom periodu te da li je i u BiH ovo jedna najtoplijih zima od kada postoje mjerenja, odgovorio je Nedim Sladić, poznati bh. meteorolog.

Prema svim posljednjim svjetskim istraživanjima Evropa je do sada imala jednu od najtoplijih zima od kada postoje mjerenja. Kako se navodi čak je sedam evropskih zemalja zabilježilo je najvišu temperaturu ikada na Novu godinu i tokom januara mjeseca. Svakako, ništa nije drugačija situacija bila i u našoj zemlji. Nedim Sladić u razgovoru za Raport prognozira šta nas očekuje u narednom periodu.

Stručnjaci navode kako ovakva temperatura može imati niz kako pozitivnih, tako i negativnih posljedica. Jedan od dobrih strana je što se nalazimo usred krize energenata zbog rata u Ukrajini i sankcija Rusiji. Visoke temperature već su smanjile cijene energenata.

S druge strane novo istraživanje Paula Griffina, profesora na UC Davis Graduate School of Managementu na Univerzitetu u Kaliforniji pokazalo je da visoke zimske temperature uzrokuju rast cijena hrane.

Meteorološke prognoze predviđaju da bi u Evropi temperature trebale pasti ispod sezonskih normi. Međutim, za sada još uvijek nema najava polarnih hladnoća kakve su se bilježile u SAD i Kanadi krajem 2022.

Kakvo nas vrijeme očekuje u narednom dugoročnom periodu te da li je i u BiH ovo jedna najtoplijih zima od kada postoje mjerenja, kazao je u razgovoru za Raport, Nedim Sladić, poznati bh. meteorolog.

“Uzimajući u obzir hronični manjak snijega u periodu od 01.12.2022 do 15.01.2023. ne samo u Bosni i Hercegovini već i diljem Balkana pa i Evrope, kao i izostanak prodiranja hladnih zračnih masa sa sjeveroistoka kontinenta, možemo reći da Evropa ima zimu koja u određenoj mjeri nalikuje na prošle dvije-tri koje su također sveukupno bile toplije”, kazao je Sladić koji trenutno boravi u Velikoj Britaniji.

Potom je dodao:

“S obzirom na trenutnu adresu boravka i nešto veći fokus na vrijeme na ovom području koje se kasnije odražava i na ostatak Evrope, pa i Bosnu i Hercegovinu, mogu reći samo ukratko da Ujedinjeno Kraljevstvo ima, prema podacima koje sam prikupio i objedinio sa servera svih dostupnih stanica, trenutno tek malo hladniju zimu u odnosu na topliji ostatak Evrope. Pri čemu smo već iskusili dva hladna vala (od 05.12. do 19.12.2022, te od 15. do 24.01.2023) s temperaturama zraka koje su se na jugoistoku spuštale i do -8 °C, a u sjevernim dijelovima Škotske do -19 °C.

Te većim brojem mraznih dana nego je to uobičajeno. Uzimajući u obzir da je uobičajena dnevna temperatura zraka tokom dana od 5 do 8 °C, a noću od 0 do 3 °C na jugoistoku Engleske, govorimo o značajnijem odstupanju (u pojedinim danima i za više od 10 °C). Još jedno područje koje je hladnije od prosjeka jeste Skandinavsko poluostrvo. I gdje je zima bila još jača u odnosu na Ujedinjeno Kraljevstvo”, kazao je Sladić.

Sladić: Šta nas očekuje u narednom periodu?

Sladić je kazao kako sada otprilike vidimo gdje se to zima zadržavala u svojoj prvoj polovini.

“I da je to glavnom na ne tako rasprostranjenom području, isključimo li prvi dio decembra kada je tzv. atlantska oscilacija bila u negativnoj fazi (NAO-). Kada imamo tzv. NAO- fazu, mlazna struja. Odnosno snažna vrpca vjetrova visoko u atmosferi koja je zadužena za pomjeranje sistema u smjeru zapad-istok, dovodi do prodiranja hladnijeg zraka prema jugu pa je pokušaj uspostavljanja hladnog prodora sa sjevera kontinenta bio skoncentrisan prema zapadnoj i centralnoj Evropi, dok je Balkan i jugoistok Evrope općenito ostao pod utjecajem tople, ali nerijetko i vlažne zračne mase sa Mediterana.

Zbog čega smo imali česte kišne padavine koje su rezultirale poplavama na sjeverozapadu Bosne sredinom decembra 2022. te kišovitijem mjesecu u Bosni u odnosu na uobičajene vrijednosti. Mlaznu struju možemo najlakše vizualizirati kao sinusoidni val ili možda još bolje kao rollercoaster u adrenalin parku, gdje gornji.

Odnosno dijelovi ispupčeni uvis mogu biti analogija toplijeg zraka i tzv. grebena, a donji, udubljeni hladnijeg zraka i tzv. doline. Međutim, u adrenalin parku postoje i one opasnije atrakcije, tj. one sa više udubljenja i ispupčenja, ali i one koje su laganije, bez velikih oscilacija”, kazao je Sladić.

“Ukoliko posmatramo ovu ilustraciju uz boje možemo primijetiti da smo u prvoj polovini decembra i imali takvu jednu “opasniju rollercoaster atrakciju“ jer imamo ispupčenje preko Španije dalje nad zapadnu Europu (toplije boje), povezan s toplijim zrakom, a potom ponovo udubljenje prema centralnoj i sjeveroistočnoj Europi, povezan s hladnijim zrakom i dolinom sa sjevera (hladnije boje). Vidimo da se glavnina hladnog zraka zadržava u tom trenutku nad Skandinavijom, Islandom i Velikom Britanijom (ljubičaste i plave nijanse).

No mnogo toga se naglo promijenilo kada je vrlo hladan prodor zahvatio Sjedinjene Američke Države. Polarni zrak pomjerajući se prema istoku naišao je na topliji Atlantik. Pri čemu se stvarala polja niskog zračnog pritiska koja su se premještala duž Atlantika na sjeverozapad Evrope (plave prema ljubičastim nijansama). Tada je zapravo i počeo period sa visokim temperaturama zraka duž kontinenta, a zima se potisnula na sjever.

Atlantska oscilacija se preokrenula u pozitivnu fazu (NAO+). Što je rezultiralo da nad velikim dijelom Evrope se nalazi polje visokog zračnog pritiska (toplije boje), a glavnina poremećaja bude locirana sjeverno od naših krajeva. Pri čemu je sa sjevera Afrike jačao i visinski greben (crvena boja) koji je dovukao topao zrak na jugoistok kontinenta. U takvim okolnostima naša mlazna struja nije više poput vijugavog puta. Već je ispruženija i sa manje krivina. Tada, primjenjujući analogiju rollercoastera, bili smo na “laganijoj atrakciji“ jer većih krivina prateći boje na idućem prikazu faktički previše nema”, pojasnio za Raport Sladić.

Kazao je kako smo upravo zbog toga u periodu od Božića pa sve do početka druge dekade januara imali suho i natprosječno toplo vrijeme, kada smo mjerili nerijetko temperature i do 20 °C na sjeveru i sjeveroistoku Bosne.

“Stoga nije začudo da je ova zima do ovog trenutka znatno toplija, ali i nešto vlažnija od višegodišnjeg prosjeka, kako starijeg tako i novijeg. Pri čemu se podrazumijevaju standardni tridesetogodišnji nizovi 1981-2010 i trenutni najnoviji 1991-2020.

Međutim, zadnja dekada januara je više u znaku zimskih obilježja, ali i znatno primjerenijih. Odnosno uobičajenijih temperatura dobu godine, bez ispunjenih kriterija za hladni val. Uzimajući u obzir da su u ovo doba godine uobičajene temperature zraka danju od 0 do 5 °C u Bosni, a oko 8 °C u Hercegovini”, kazao je Sladić.

Na naše pitanje da li se u BiH može očekivati polarna zima, Sladić nam je kazao da to nije moguće iz nekoliko značajnih razloga.

“Prvi se veže za tzv. ponašanje polarnog vrtloga. On je tokom ove zime bio prilično snažan. Što je i doprinijelo dijelom da hladne zračne mase u globalu ne prodiru previše na jug.

Nakon njegovog prolaznog slabljenja sredinom januara ponovo je izgledno njegovo jačanje. Što bi diljem Evrope trebalo rezultirati pozitivnom fazom atlantske oscilacije (NAO+) – u konačnici to bi značilo ponovo topliji februar u odnosu na prosjek i topliju zračnu masu nad većim dijelom centralne, zapadne i dijelom jugoistočne Evrope.

Dok bi tek istok Evrope, obala Crnog mora i dio oko Turske mogao biti u nešto hladnijem ozračju. Ono što možda i najviše očekujem su prolazni. I ne tako dugotrajni “ugrizići“ zime po premještanju frontalnih poremećaja. Što znači brzopotezna zahlađenja koja mijenjaju zatopljenja.

Može li se u BiH očekivati polarna zima?

Iako smo interno diskutovali sa osobljem prije sedmicu dana o mogućem cijepanju polarnog vrtloga uvjetovan naglim zagrijavanjem stratosfere na oko 50 km visine. Te mogućem prodoru hladnoće u drugoj polovini februara. Ali bez čvrstih i jasnih dokaza, čini se kako će ta priča ipak ostati među zidovima naše meteo-zgrade. Drugi dokaz koji potkrjepljuje ovu teoriju jeste tzv.

Madden-Julian oscilacija (MJO) koja se veže za tropska područja. Interakcija ove faze, koja tokom februara se očekuje da bude u fazi 2 i 3. Te snažnog polarnog vrtloga podržava kroz brojna istraživanja formiranje upravo ovog scenarija – NAO+ (ponovo, u prijevodu, topliji februar).

Euroatlantski režimi Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena upravo kroz veliki dio mjeseca februara idu u tom smjeru (dominantni plavi stupići)”, zaključio je Nedim Sladić za Raport.

Dok iz Hrvatske poručuju da su mjere pooštrene zbog tržišta rada u toj državi, iz BiH odgovaraju da je ovo vještački problem koji mora biti riješen jer dovođenje u pitanje diploma vodi u diplomatski skandal.

Sve je počelo, kažu nadležni u BiH, sredinom 2022. godine, kada je Hrvatska usvojila novi Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, umjesto Zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma, koji je bio na snazi od 2004. godine

Brojni studenti koji su diplomirali na nekim od visokoškolskih ustanova u BiH već nekoliko mjeseci imaju problem da njihovo fakultetsko znanje bude priznato u Hrvatskoj i Sloveniji, jer su ove države obustavile redovnu proceduru priznavanja bh. diploma – pišu Nezavisne novine.

Dok iz Hrvatske poručuju da su mjere pooštrene zbog tržišta rada u toj državi, iz BiH odgovaraju da je ovo vještački problem koji mora biti riješen jer dovođenje u pitanje diploma vodi u diplomatski skandal.

Sve je počelo, kažu nadležni u BiH, sredinom 2022. godine, kada je Hrvatska usvojila novi Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, umjesto Zakona o priznavanju istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma, koji je bio na snazi od 2004. godine.

Iz Agencije za visoko obrazovanje i osiguranje kvaliteta BiH (HEA) pojašnjavaju da se novim zakonom drugačije uređuju način i postupci vrednovanja međunarodnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu pristupa tržištu rada u Hrvatskoj.

“Dosadašnje sprovođenje tzv. automatskog upravnog postupka priznavanja inostranih visokoškolskih kvalifikacija je ukinuto, te je uvedeno sprovođenje neupravnog postupka vrednovanja inostranih visokoškolskih kvalifikacija na temelju kojeg Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) Republike Hrvatske donosi neupravni akt – mišljenje o inostranoj visokoškolskoj kvalifikaciji”, kazali su iz HEA BiH.

Iz Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske kažu da se u navedenom postupku vrednovanja diploma uzima u obzir isključivo stepen postignutih znanja, vještina i kompetencija, bez upoređivanja studijskih programa.

“Procjena u tom smislu određuje da li je podnosilac zahtjeva za priznavanje strane diplome dovoljno pripremljen za određenu aktivnost u Hrvatskoj (stručno i/ili akademsko priznavanje, nastavak obrazovanja ili zaposlenje) i može li se dodijeliti alternativno, djelimično ili uslovno priznavanje”, navode za “Nezavisne novine” iz resornog ministarstva te dodaju:

“Ovo ne znači da diplome iz drugih zemalja (prvenstveno BiH i Srbije) nisu legalne ni legitimne, već sada hrvatska agencija može zauzeti stav i tumačiti da studenti koji su studirali u BiH i Srbiji nisu naučili dovoljno da bi u Hrvatskoj imali taj stepen obrazovanja koji im je istaknut na diplomama”.

Struka smatra da je činjenica da AZVO u svom izvještaju kao jedan od problema navodi to što u BiH “nije razvijen jasan, pouzdan i usporediv nacionalni kvalifikacijski okvir sticanja visokoškolske kvalifikacije” dovoljan razlog da se obrazovanje u BiH konačno stavi na prvo mjesto po prioritetu.

“Ukoliko se ne reagira na adekvatan način to bi moglo prerasti u prvorazredan, a možda i u međudržavni skandal. Zakon kaže da visoko obrazovanje nakon srednjeg obrazovanja dovodi do međunarodno priznate kvalifikacije. Ako međunarodno nije priznato, onda ne znam kakvo je to visoko obrazovanje”, poručio je Marko-Antonio Brkić, šef Ureda za organizaciju i osiguranje kvalitete Sveučilišta Hercegovina.

S druge strane, Željko Budimir, ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo, ipak smatra da je ovaj problem, koji važi i za Sloveniju, izazvan vještački, te da je riječ o pojedinačnim slučajevima.

Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin istakao je da se problem javlja u proteklih nekoliko godina pred upisne rokove, kada zemlje u regionu plasiraju informaciju da diplome iz BiH nisu priznate.

“To su slučajevi koji se koriste u svrhu propagande kako bi studenti iz BiH studirali na drugim fakultetima. Nema nikakvog razloga da Hrvatska ili Slovenija ne priznaju diplomu bilo kojeg univerziteta koji je akreditovan u BiH”, kaže Gajanin.

Iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) Hrvatske poručuju za “Nezavisne novine” da se kada je u pitanju tržište rada novi zakon odnosi na “profesije koje nisu uključene u Popis reguliranih profesija u Hrvatskoj” i da ova agencija od preuzimanja nadležnosti nad priznavanjem i vrednovanjem inostranih visokoškolskih kvalifikacija nije nikada imala obustavu rada na tim postupcima.

Nadležni u BiH odgovaraju i da aktivno rade na tome da se problem riješi, ali da očekuju i pomoć od strane Hrvatske i Slovenije.

“Za prevazilaženje problema, prema hrvatskim propisima, potrebno je proći međunarodni postupak reakreditacije domaćih visokoobrazovnih institucija, koji može biti sproveden samo od strane “međunarodno akreditovane, punopravne članice relevantnih europskih udruženja agencija za vanjsko osiguranje kvaliteta”, zaključili su iz Kabineta Željka Budimira.

– Vrsta kazne ne ovisi o tome koliko je ukrala, već koji je tip krađe u pitanju – kazao je Mirnesin advokat.

Advokat Mirnese koja je uhapšena u zračnoj luci u Stuttgartu nakon što je ukrala više od milion eura ističe da se pri određivanju kazne najprije razmatra o kojoj se vrsti krađe radi. Pretpostavlja da za djelo dobiti do 3 godine zatvora.

O visini kazne koju bi Mirnesa (42), koja je od firme za koju je radila ukrala više od milion eura, a uhapšena je u zračnoj luci u Stuttgartu nakon što je preko svog advokata obavijestila je njemačke vlasti da se želi predati, još uvijek se nagađa.

Njen advokat Edin Koca istaknuo da je se radi o običnoj krađi.

Vrsta kazne ne ovisi o tome koliko je ukrala, već koji je tip krađe u pitanju. Postoji obična i teška krađa. Gleda se je li to napravila da bi sebe uzdržavala, ali to se nikada neće moći dokazati – rekao je i istaknuo kako za samu kvalifikaciju kazne nije važan iznos koji je ukraden.

Koca dalje objašnjava:

Ako novac nije bio zaključan, odnosno ako je ona imala pristup i uzela ga, za to će dobiti maksimalnu kaznu od pet godina zatvora. Teška krađa se kažnjava sa do deset godina zatvora, dok ako se radi o organiziranoj krađi slijedi kazna od 15 godina zatvora. Ali koliko ja znam, takvo nešto se još nikada nije dokazalo u Njemačkoj.

Dodaje i kako vjeruje da zatvorska kazna, ako novac ne vrati, neće biti duža od 3 godine.

Također smatra da njemačko pravosuđe ima štošta predbaciti i tvrtki za koju je radila:

Ako je tvrtka dozvolila da ona sama bude s tolikim novcem, onda će se i to gledati, jer u takvim slučajevima uvijek mora dvoje biti prisutno.”

Podsjetimo, Mirnesa je od tvrtke za koju je radila ukrala više od milion eura. Za njom je raspisana potjernica i nagrada od 37.500 eura. Njemačke je vlasti preko svog odvjetnika obavijestila da se želi predati nakon čega su je istražitelji i savezna policija, koji su za njom tragali nekoliko mjeseci, uhapsili u zračnoj luci u Stuttgartu.

Krivično djelo je počinjeno u vremenskom periodu od 01. januara 2015. do 31. jula 2018.

Osnovni sud u Banjaluci pravosnažno je osudio M.G. iz Bijeljine na godinu i deset mjeseci zatvora jer je, kao službenik za obračun plata u Ministarstvu rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske, lažnim obračunima plata ostvarila protivpravnu imovinsku korist od 74.782,52 KM, čime je budžet Republike Srpske oštećen za 109.044,09 KM, pišu Nezavisne novine.

Krivično djelo je počinjeno u vremenskom periodu od 01. januara 2015. do 31. jula 2018. Optužena je obavljala poslove službenika za obračun ličnih primanja i naknada sa statusom namještenika I kategorije u Odjeljenju za finansijsko računovodstvene i analitičke poslove u Sekretarijatu navedenog Ministarstva.

“U namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi, iskoristila je svoje ovlaštenje na način da je nakon što je ispravno obračunale plate radnika Ministarstva i dostavila platne liste na kontrolu načelnici Odjeljenja za finansijsko-računovodstvene poslove, ponovo ulazila u sistem COP te je obračunavala svoje plate protivno zakonu, tako da je prilikom obračuna plate mijenjala koeficijent za obračun plate sa utvrđenog platnog koeficijenta 7 na platni koeficijent 13, i prilikom obračuna plate unosila dodatak na platu u apsolutnom iznosu, te je izlistavala ‘Obrazac broj ‘“ (zbirni obračun koji program sačinjava na osnovu podataka u programu unesenih od strane M. G.) i ‘Rekapitulacije – bruto plate’ koji dokumenti su sadržavali lažne podatke u pogledu plate optužene, nakon čega je navedene dokumente ovjeravala svojim potpisom i iste dostavljala na potpis ministru nadležnog ministarstva, dovedeći ga u zabludu da se radi o ispravno obračunatim platama, navodeći istog tako da potpiše takve dokumente i tako omogući nezakonitu isplatu plata za optuženu”, navodi se u presudi, prenosi ATV.

Optužena M.G. je, osim toga, od 12. maja 2016. do 27. oktobra 2017. godine prilikom podnošenja zahtjeva za kredit, davaocu kredita dostavljala falsifikovane platne liste, odnosno dostavljala platne liste sa neistinitim podacima u pogledu visine plate. Tako je na osnovu lažnih platnih lista dobila nekoliko kredita u iznosu od skoro 150.000 KM.

“Vijeće ovog suda utvrđuje pojedinačne kazne i to za krivično djelo Prevara u službi kazna zatvora u trajanju jedne godine i za krivično djelo obmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti kazna zatvora u trajanju od jedne godine, te se osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i deset mjeseci”, navodi se u presudi.

Kao sporedna kazna za krivično djelo obmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti Sud joj je izrekao novčanu kaznu u iznosu od 2.000 KM koju je optužena dužna platiti u roku od tri mjeseca po pravosnažnosti presude.