U Sarajevu je održana press konferencija Kriznog štaba/stožera Federalnog ministarstva zdravstva na kojoj su se obratili članovi Kriznog štaba/stožera šef Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH dr. Sanjin Musa i pomoćnik federalnog ministra zdravstva dr. Goran Čerkez koji su javnost informirali o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u FBiH, produženju važenja mjera iz aktuelne naredbe te smjernicama i prijedlozima vezanim za početak školske godine.
“Na sedmodnevnim trendovima primijećujemo da je incidenca obolijevanja na 100.000 stanovnika niža u odnosu na prethodnih sedam dana, uz značajniji pad u Kantonu Sarajevo i Bosansko-podrinjskom kantonu koji su zadnjih 14 dana dominirali u ukupnom broju slučajeva. U odnosu na početak avgusta kada je prosječni broj iznosio 205 slučajeva na 100.000 stanovnika, sada je taj broj oko 150”, kazao je dr. Musa dodajući kako se, što se tiče ostatka FBIH, bilježi značajniji porast broja oboljelih u Posavskom kantonu, Kantonu 10 i Zapadnohercegovačkom kantonu.
“Opći trend je takav da bilježimo nižu incidencu, brojke su povoljnije nego početkom avgusta, ali i dalje treba uzeti u obzir da je u devet kantona incidenca i dalje preko 30 na 100.000, što nam govori da smo na ivici i gdje stvari treba uzeti u obzir u smislu veće kontrole, a ukupna indcidenca je 53 na 100.000 stanovnika”, dodao je Musa.
Kako je ocijenio dr. Čerkez, spomenuti podaci govore da je epidemiološka situacija držana pod kontrolom.
“Bez obzira na mali broj epidemiologa i pojedinih zdravstvenih radnika koji su jako bitni za ovakve epidemije, uspjeli smo da stavimo klastere pod kontrolu, da iskontroliramo, i dešava se ono što smo rekli – da ćemo doći u ovaj dio mjeseca gdje ćemo pokušati da stabilizujemo situaciju i da je redovno nastavimo pratiti. Imamo tri kantona gdje bilježimo porast, reći ću da imamo importe virusa iz Republike Hrvatske sa mora, dijelom ljudi koji su zaraženi u diskoteci u Makarskoj, ali ono što je važno reći jeste da pandemija nema granica i da je to uvijek za očekivati”, kazao je dr. Čerkez napomenuvši da je slična situacija bila i ranije u Sarajevu sa velikim brojem importovanih slučajeva iz Republike Srbije, iz Sandžaka.
ČERKEZ: “POČETAK ŠKOLSKE GODINE POMJERITI ZA 15 DANA”
“Cilj nam je da stabilizujemo situaciju i jesen dočekamo mirnije. Na posljednjoj sjednici Kriznog štaba produžili smo postojeće mjere koje su donesene, smatramo ih adekvatnim i blagovremeno donesenim. Raduje nas da je inspekcijski nadzor nakon prošlih sastanaka intenziviran i doprinosi boljem stanju”, dodao je dr. Čerkez potcrtavajući kako je jedan od fokusa razgovora bio na školama i drugim faktorima rizika te je najavio veliki sastanak sa kantonalnim ministarstvima u Konjicu 21.08. gdje će se zajednički donijeti finalni zaključci, razmotriti smjernice i prijedlozi i kompletirati finalna viđenja.
“Jedan od prijedloga će biti da školska godina ne počne sa prvim danima septembra, nego da idemo od 15. septembra, da se početak odgodi za 15-ak dana sa ciljem praćenja situacije i da se urade određene aktivnosti. Stabilizujemo se, ali još uvijek nije dovoljno stabilno da bismo napravili pogrešan korak i unijeli dodatni rizik”, kazao je dr. Čerkez.
Šef Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH dr. Sanjin Musa iznio je neke detalje smjernica i prijedloga za početak školske godine:
“Treba uzeti u obzir da je u suzbijanju širenja COVID-19 zatvaranje škola bila jedna od najčešće primijenjenih intervencija. Sama činjenica da su od sredine aprila 192 zemlje zatvorile škole i na taj način se uticalo na 90 posto učenika u svijetu. Podaci iz Amerike govore da je zatvaranje škola bilo povezano sa relativnom promjenom incidenci za manje od 62 posto. Zatvaranje škola kao odgovor na pandemiju je i neizbježan rizik po obrazovanje, zaštitu i blagostanje djece. Otvaranje škola se mora izvesti na siguran način i u skladu s općim javnozdravstvenim odgovorom zemlje na COVID-19”, kazao je na početku dr. Musa potcrtavajući kako odluka o ponovnom otvaranju škola svakako iziskuje širu diskusiju svih strana, prije svega nadležnih ministarstava:
“Premise kojima smo se vodili u razmatranju cjelokupne situacije prije svega su rizik po samu djecu jer je zaštita zdravlja djece glavni prioritet, a osim toga i rizik koji predstavljaju sekundarni prijenosi, odnosno koliko bi otvaranje škola i prijenos infekcija dalje iz škole u domaćinstvo doprinijelo pogoršanju opće epidemiološke situacije”, kazao je dr. Musa dodajući kako dosadašnji obavljeni radovi govore da je u Izraelu 10 dana nakon otvaranja škole zabilježene epidemije u školskom okruženju, također u Francuskoj…
“Otvaranje škola u punom kapacitetu nosi najveći rizik od prenosa COVID-19 i nastajanja žarišta, do širog prenosa u zajednici. Potpuni prelazak na alternativne vidove putem medija i online nastave svakako nosi najmanji rizik, ali ne može biti jedino prihvatljivo rješenje, a za neke uzraste je potpuno nesprovodivo kao na primjer kod djece do četvrtog razreda”, kazao je, dodajući kako smatra da je kombinacija ova dva pristupa jedna najoptimalnija varijanta:
“Otvaranje škola za određene uzraste, za manji broj đaka u grupi da bi se na taj način omogućila ograničena interakcija između samih grupa, kao i između đaka i osoblja, te strogo pridržavanje higijensko-epidemioloških mjera. Prema dostupnim podacima smatramo da je najpreporučljivije otvoriti škole za đake do četvrtog razreda, jer na taj način otvaramo prostornu mogućnost da se pridržavaju svih ovih mjera koje navodimo kako bi spriječili prijenos infekcije”, pojasnio je, dodajući kako je ostavljena mogućnost da se razmotri otvaranje nastave u učionici za učenike prvih razreda srednjih škola:
“Ono što je važno prije samog početka jeste edukacija osoblja, roditelja i učenika o COVID-19, brojni materijali su razvijeni na zvaničnim stranicama svih zavoda za javno zdravstvo, da budemo svjesni svih lažnih informacija i mitova koji mogu kružiti usmenim putem i online. Važno je da škole imaju ažurirane planove za vanredne situacije, šta ukoliko se desi slučaj, koje sve aktivnosti treba poduzeti ukoliko neko od đaka ili osoblja bude bolestan sa sumnjom na COVID-19. Također, bez obzira na kranji model, treba uzeti u obzir i ostaviti mogućnost održavanja online nastave za učenike koji moraju biti u samoizolaciji, ili za koje se utvrdi da ne mogu pohađati nastavu zbog nekih hroničnih oboljenja”.
MUSA: “UČENICI, NASTAVNICI I OSOBLJE TREBAJU OSTATI KUĆI U SLUČAJU POJAVE SIMPTOMA”
Dr. Musa je podsjetio na osnovne principe prevencije – nošenje maski, održavanje adekvatne fizičke distance, održavanje higijene ruku.
“Za djecu mlađih uzrasta ne preporučujemo nošenje maski na nastavi, samo kad su u hodnicima i dolaze u školu. Preporučujemo platnene maske koje se mogu redovito prati i održavati, i preporuke oko maski su se mijenjale kako su se mijenjale naučne spoznaje. Znamo da je mnogo asimptomatskih pacijenata i maske u tom slučaju predstavljaju efikasnu preventivnu mjeru”, kazao je, te podsjetio na važnost kontinuiranog praćenja zdravstvenog stanja svih:
“Učenici, nastavnici i ostalo osoblje trebaju ostati kući ukoliko neko od njihovih ukućana imaju simptome i potrebno je da se budno motri na zdravstveno stanje kako bi se uočili mogući znaci COVID-19. Osiguravanje svih potrebnih dezinfekcijskih sredstava, dezinfekcija škola, zgrade i učionica najmanje dva puta dnevno, osigurati adekvatno provjetravanje, ne preporučuje se organiziranje obroka u školama-đaci trebaju nositi vlastitu užinu i jesti u razredu odnosno ne u menzi i drugim zajedničkim prostorijama. Ne preporučuje se organizacija produženog boravka u osnovnim školama, ali ukoliko je neophodno preporučujemo da bude u stalnim grupama do 10 đaka, tako da svaka grupa boravi u odvojenoj prostoriji i da se onemogući miješanje grupa, kao što smo radili i u vrtićima”.
Ono šta prema riječima dr. Muse škole moraju promovirati da bi održali minimalnu fizičku distancu od 1,5 do 2 metra – jeste organizirati početak i kraj nastave svaki dan tako da u hodnicima i na ulazima i izlazima bude manji broj đaka, smanjiti broj đaka u razredu na što manji broj – predlažemo 10 do 15 u odjeljenju ili grupi, i onemogućiti nepotrebno miješanje između grupa. Ukidanje velikog odmora, tokom malog odmora đaci ne bi trebali napuštati učionice, skratiti časove na 30 minuta, ograničiti broj časova dnevno, otkazivanje okupljanja, sportskih igara i drugih događanja u kojima se stvaraju gužve, i to su neke osnovne smjernice sa kojima ćemo upoznati nadležna kantonalna ministarstva.
Kako je dodao dr. Čerkez, kroz sve nabrojano vodiće se nadležnostima ministarstava, kao i kriznim stožerima koji mogu imati mogućnost prilagodbe, ali da će “Higijensko-epidemiološke mjere morati biti standardne, iste, posložene na jednak način”.
Govoreći o trenutnoj situaciji, dr. Čerkez je kazao kako je zajednički rad više institucija u proteklom periodu donio pozitivne rezultate:
“Razmatrali smo izvještaje i zapažanja kolega iz inspekcije koji rade fantastičan posao, gledali smo rizike, jedan od njih je da se bližimo septembru, hladnijim danima, rizik je upotreba nargila i uopšte duhanskih proizvoda, smanjenje kapaciteta pluća kod ljudi koji mogu biti zaraženi… Tako da ćemo u narednih 10-15 dana razmotriti da li će se ići na zatvaranje te djelatnosti. Pratićemo stanje, da li se stabilizuje, poštuju li se mjere, veliki problem je i promjena crijeva, nedržanje distance, i smatramo da su to sve veliki rizici i ako vidimo da to ne možemo spriječiti moraćemo uvoditi restrikcije što ne bismo voljeli”, dodao je.
Odgovarajući na novinske upite o kapacitetima škola za provođenje nabrojanih mjera, dr. Čerkez je podsjetio kako smo svi u pandemiji već prilično dugo:
“Imamo sektore i sektori imaju svoju odgovornosti. Ono što očekujemo od svih ljudi jeste da se odgovorno ponašaju. Ovi nije ništa posebno i novo, dezinfekciona sredstva su se morala upotrebljavati i ranije. Očekujemo da su kantonalna ministarstva obezbijedila ono što je potrebno za naše školarce, i ja vjerujem da su ministarstva o tome već raspravljala i ne vjerujem da će biti problema”, kazao je, a odgovorio je i na novinarske upite o uvezenim slučajevima i kontrolama granica:
“Generalno izbjegavamo da govorimo puno o importima virusa, ružno je da bilo koga stigmatiziramo od zemalja. Pandemija je, normalno je, zemlje kad otvore granice neminovno je. Komunikacije su tu, postoje navike gdje ljudi odlaze i to se dešava. Zatvaranje granica nije u ingerenciji entitetskih ministarstava zdravstva”, dodao je, te podsjetio na konstantnu preporuku Kriznog štaba/stožera FMZ građanima da ne putuju u zemlje u kojima je prisutna transimisija COVID-19 te da da godišnji odmor koriste u Bosni i Hercegovini:
“Cijelo vrijeme pozivamo i preporučujemo da se odmori održe u BiH, većina zemalja je donijela takve odluke, Skandinavske zemlje su pozvale također svoje građane da ne izlaze van granica”, potcrtao je.
Govoreći o mjerama ‘lockdowna’, Dr. Musa je podsjetio kako smo krajem januara po prvi put vidjeli nešto što je nacionalni lockdown u Kini gdje je 60 miliona ljudi bilo zatvoreno.
“Više od 80 zemalja je imalo nacionalni lockdown do početka aprila, Indija je bila najveći. Ono što sada kažemo, zatvaranja na državnom nivou bi imala snažne ekonomske posljedice. Kako su ublažavane restriktivne mjere s početkom maja, govorili smo da se u slučaju neke lokalne eskalacije mogu poduzimati restriktivnije mjere. Sami primjer ubrzanja širenja infekcije u Kantonu Sarajevo sredinom jula, nakon kojeg se svim intervencijama, radom inspekcija i odgovornijim odnosom pojedinaca infekcija stavila pod kontrolu, vidjeli smo da je to moguće. Govorimo o balansu života sa prisutnošću virusa. Nismo imali nikakvu iluziju da ćemo prekinuti prenos virusa, naš cilj je održati prenos na niskoj razini kako bi zdravstveni sistem mogao da odgovori i da društvo funkcionira. Riješ je o pandemiji, a to znači da niko nije siguran dok nisu svi sigurni”, kazao je dr. Musa, a dr. Čerkez je potvrtao značaj rada svih na terenu za očuvanje što stabilnijeg stanja:
“Želim iskoristiti priliku da pohvalim i dam veliku zahvalnost našim epidemiolozima na terenu – 51 epidemiolog i još 30-ak javnozdravstvenih radnika. Dakle 80 ljudi drži situaciju kad govorimo o trackingu i svemu pod kontrolom cijelo ovo vrijeme. Ti ljudi zaslužuju pažnju, priznanje i stvarno duboki naklon. Također isto mislim i za kolege koji rade ‘na prvoj liniji’ u COVID ambulantama u primarnom, i ljude koji rade na liječenju na infektivnim klinikama gdje stvarno za sada možemo govoriti da ono što imamo možemo biti zadovoljni i da ne odudaramo od bilo kojeg evropskog prosjeka što nas kao zemlju sa malim resursima čini zadovoljnim”, kazao je.
O VAKCINAMA: FORMIRATI EKSPERTNU GRUPU, PRATITI EVROPSKE POLITIKE I PRAVCE
Na novinarski upit o razlozima povećanja broja slučajeva u Hercegovačko-neretvanskom i drugim kantonima, dr. Musa je kazao kako ovaj kanton bilježi bilježi porast, ali ne toliko značajan kao u ostala tri spomenuta kantona:
“Povrat s godišnjih odmora, slavlja i okupljanja su mjesta gdje dolazi do lakog prenosa infekcije, i naglog povećanja broja slučaja i te manje epidemije su uključene u ove brojeve. Kolega iz Posavskog kantona kaže da je bila riječ o okupljanjima, i individualne mjere zaštite moramo uzeti u obzir”, kazao je, a dr. Čerkez se osvrnuo na podatak da se u Mostaru trenutno nalazi 30 ljudi u bolnicama:
“Bio je veliki broj svadbi, nisu se poštovale mjere, nažalost FBiH ne može inspekcijski uraditi ništa osim ako naša inspekcija ne bude pozvana od strane kantona, i efikasnost na terenu zavisi od angažmana vlada, odnosno od angažmana inspekcije i policije, i te dvije moraju djelovati zajedno ako želimo imati bilo kakav rezultat”, potcrtao je dr. Čerkez, a odgovarajući na upit o nabavci vakcina kazao je kako će se slijediti evropske politike i evropski pravci:
“Država pregovara kroz nekoliko inicijativa, i mi smo počeli razgovore, i vidjećemo kako će se odvijati. U vezi ruske vakcine, nemamo dovoljno pokazatelja ni saznanja i o tome nismo razgovarali, ali brzo ćemo formirati širu ekspertnu grupu, jer jako je važno da je vakcina sigurna, efikasna, provjerena i certificirana, i nećemo se igrati za rizike. Imamo strategiju o tome koje bi bile kategorije, strateški pristup primanju vakcine, već imamo jasne pripremljene pokazatelje i strategije, i sad je samo pitanje nabavke. Federalni premijer je spreman da se vakcina što prije nabavi, financijska sredstva neće biti problem”, dodao je dr. Čerkez.
