Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović ističe da je ta institucija najefikasnija zakonodavna institucija u BiH, pa i u okruženju, kada je riječ o usvajanju zakonskih akata i tematskih cjelina, te da su u 2017. godini usvojena 53 zakona.

Čubrilović u intervjuu Srni navodi da je Narodna skupština Republike Srpske u 2017. godini održala 11 sjednica, od čega sedam redovnih i četiri posebne, a ukupno je zasjedala 38 dana.

“Kada je riječ o zakonodavnom dijelu, Narodna skupština usvojila je 53 zakona, od čega 42 planirana Programom rada i 12 mimo Programa. U 2017. godini Skupština je realizovala 59 tematskih cjelina”, precizira Čubrilović.

Poređenja radi, kaže Čubrilović, Parlamentarna skupština BiH u 2017. godini usvojila je pet zakona i 27 ostalih akta, dok je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio 35 zakona i 20 ostalih akata.

“Narodna skupština Srbije usvojila je 86 zakona i 62 odluke, dok je Hrvatski sabor usvojio 62 zakona i 193 odluke.

I ovi uporedni pokazatelji govore da smo, kada je riječ o radu parlamenata u BiH, ali i u okruženju, imali najbolje rezultate i u 2017, kao i u svim prethodnim godinama”, navodi Čubrilović i ocjenjuje da parlament, ipak, može još efikasnije da radi.

Prema njegovom mišljenju, dio poslanika u Narodnoj skupštini je u 2017. godini bio veoma konstruktivan, ali je bilo i onih koji su pokušali da zloupotrebe parlamentarnu demokratiju ulaganjem stalnih prigovora, konstantnih, ponekad i besmislenih ili uvredljivih replika.

“Najbolju ocjenu za njihov rad daće birači, odnosno oni koji su poslanicima dali mandat da u parlamentu zastupaju njihove interese. Vidjećemo kako će i ko od njih dobiti još jedan mandat u Narodnoj skupštini, jer će na opštim izborima svačiji rad, pa i poslanika, doći na ocjenjivanje”, poručuje Čubrilović.

On ocjenjuje da nije bilo lako, u političkom, a ni u organizacionom smislu, rukovoditi Narodnom skupštinom, kada se nije znalo ko sutra zastupa koju političku ideju, ali i ko gdje sjedi u plenarnoj sali.

Prema njegovim riječima, Narodna skupština Republike Srpske održala je sjednice, usvojila zakone i nije dozvolila blokadu u svom radu.

“Lično smatram da je poljuljan ugled onih koji su zviždali i pokušali da blokiraju rad parlamenta.

Ne sporeći nikome legitimno pravo političke borbe, smatram da je opozicija imala lošu procjenu kada je pribjegla tom metodu, jer narod ne voli haos, nered i posebno ne voli kada neko silom pokušava da omogući institucije da funkcionišu”, ističe Čubrilović za Srnu.

Komentarišući tvrdnje opozicije da su prekršeni zakoni i Poslovnik o radu Narodne skupštine zbog hitne procedure prilikom usvajanja budžeta Srpske za ovu godinu, Čubrilović objašnjava da nije prekršena nijedna procedura, niti Poslovnik i podsjeća da je od 2008. godine do danas budžet samo dva puta išao u proceduru – prvo u nacrtu, a potom u prijedlogu.

“Mnogo je važnije da su budžet RS i ekonomska politika usvojene na vrijeme i da se nije išlo na privremeno finansiranje. Opozicija nije u pravu kada tvrdi da su procedure prekršene”, naglašava Čubrilović.

Kada je riječ o posljednjih deset godina, podsjeća on, samo dva puta – i to 2012. i 2016. godine, budžet je u proceduru išao prvo u nacrtu, a po hitnoj proceduri je usvojen 2007, 2010, 2013, 2014. i 2015. godine.

“Nakon ovih statističkih podataka, jasno je da opozicija nije imala adekvatan argument za neučestvovanje u radu Narodne skupštine”, smatra Čubrilović.

On kaže da će Narodna skupština u ovoj godini, koja je i izborna, donositi sistemske zakone i izražava nadu da se politička borba neće na ružan i destruktivan način sa predizbornih skupova prenositi u parlament.

“Postoji stara poslovica koja kaže da onaj ko ima argumente nema potrebu da viče kad govori, a Narodna skupština jeste mjesto u kom se vodi demokratska bitka ukrštanjem argumenata.

Nadam se da će to biti najjače oružje svih učesnika izbora i da ćemo uspješno okončati mandat devetog saziva Narodne skupštine”, rekao je Čubrilović u intervjuu Srni.

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federica Mogherini saopštila je da je 2018. presudna godina za Balkan u smislu konsolidovanja reformskog puta.

Mogherinijeva je u svom blogu napisala da će učvršćivanje reformskog puta na Balkanu, kako bi te promjene postale nepovratne, biti važno ne samo za region, nego i za čitavu Evropu.

Ona je ocijenila da prethodna godina nije bila laka za Balkan i podsjetila da je obišla šest glavnih gradova tog regiona u najtežim trenucima.

Mogjerinijeva je naglasila da je, zahvaljujući hrabrim odlukama i određenom zajedničkom radu, većina tih kriza riješena.

“Put ka reformama je ponovo pokrenut (iako ima još mnogo posla), a kompas evropskih integracija pokazuje taj put”, napisala je Mogherinijeva.

Među momentima koji su, prema njenom mišljenju, obilježili 2017. godinu su obilježavanje 60. godišnjice EU, pokretanje evropske odbrane, saradnja sa zemljama Afrike o migraciji, samit Istočnog partnerstva, podrška EU nuklearnom sporazumu sa Iranom, konferencija o budućnosti Sirije i ostali.

Izborna je godina i malo će toga u njoj biti učinjeno, rekao je u intervjuu za BHRT Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda. Žao mu je što, kako je rekao, nisu iskorištene mogućnosti koje je nudila prošla godina.

“Bruto rast će biti manji od očekivanog i tu moja očekivanja nisu ispunjena, jer je čitava godina bila ispunjena političkom nestabilnošću, koja se prije svega izražavala kroz parlament”, rekao je ministar Bevanda.

Ministar kaže kako je zadovoljan što je Ministarstvo finansija ispunilo “ama baš sve što jer zacrtano i što je dalo doprinos da slika koja je, takva kakva jest, bude malo vedrija i optimističnija”.

Akcize su do kraja ispolitizirano pitanje, smatra Bevanda jer su one bile uvjet u pismo namjere MMF-a i uvjet svih velikih kreditora. Bilo ih je potrebno usvojiti jer je ocijenjeno da su entitetska preduzeća za ceste i auto ceste kreditno nesposobna, pojasnio je ministar, dodajući da su one usvojene kao garancija finansijske stabilnosti u procesu gradnje.

“Trenutno je ugovoreno ili u fazi ugovaranja 584 miliona eura investicija. Taj se potencijal osigurava. To su dugoročni krediti pod vrlo povoljnim uvjetima i tako će se praviti ceste i auto ceste”, rekao je za BHRT Vjekoslav Bevanda.

On kaže kako bi u ovoj godini trebalo da bude usvojeno nekoliko reformskih zakona, između ostalih i Zakon o fiskalnoj odgovornosti, te kako ne bi trebalo mijenjati stopu PDV-a. Ministar Bevanda smatra da je bitno očuvati najbolju instituciju u BiH, Upravu za indirektno oporezivanje, koja bi mogla biti ugrožena diranjem u pitanja načina naplate indirektnih poreza.

Intervju sa ministrom finansija i trezora Vjekoslavom Bevandom možete pogledati u Dnevniku 2 u 19 sati.

Interesovanje kineskih kompanija za ulaganje u Bosnu i Hercegovinu je iznenađujuće veliko. Ambasadi BiH u Kini javljaju se velike kineske firme koje bi željele uložiti novac u BiH, prvenstveno u oblasti energetike i infrastrukture. No, nerealiziranje saradnje naša je greška i problem je u bh. strani – mišljenja je ambasador BiH u Narodnoj Republici (NR) Kini Anton Rill.

On u razgovoru za Fenu pojašnjava da je razlog tome pogrešna slika koju bosanskohercegovačka poslovna zajednica ima o Kini, a koja je i dalje bazirana na jeftinim kineskim radnjama i robi sumnjive kvalitete te na pogrešnom mišljenju da je Kina i dalje zemlja u razvoju.

– To je apsolutno pogrešno jer je današnja Kina druga ekonomija svijeta, odmah nakon Sjedinjenih Američkih Država – napominje ambasador.

To, kako je rekao, potvrđuje i činjenica da je u periodu između 2014. i 2016. godine trgovinska razmjena NR Kine sa drugim zemljama iznosila više od 2.9 triliona američkih dolara.

– Današnja Kina ima svemirski program i visoku tehnologiju koja je uz rame svim svjetski poznatim proizvođačima. Kina nije više zemlja bicikala i malih trošnih kuća već zemlja električnih vozila i arhitektonskih čuda koji se napajaju održivom energijom. Kina je zemlja budućnosti – ističe Rill.

Uz konstataciju da između BiH i Kine ne postoje otvorena pitanja te da su odnosi između dvije zemlje primjer istinskih prijateljskih odnosa i uspješne političke suradnje, bh. ambasador naglašava da ne bi trebalo biti smetnji za podizanje ekonomske saradnje na viši nivo.

Ono što on vidi kao objektivnu prepreku tome je, osim geografske udaljenosti, i činjenica da BiH sama ne može proizvesti i obezbijediti dovoljne količine bilo koje robe za ogromno kinesko tržište. Zbog toga bi, smatra, osnivanje slobodnih ekonomskih zona u BiH bio vid rješenja, na dobrobit i u korist obje strane, što bi dovelo do otvaranja novih radnih mjesta i povećanja bh. izvoza.

– BiH bi obezbjeđivala lokacije po povoljnim uslovima, uključujući i njihovu kompletnu dokumentaciju, a kineska strana bila bi voljna da investira potrebna sredstava. Ambasada BiH u Kini više je puta bila u poziciji da čuje ovakve stavove pojedinih kineskih korporacija, asocijacija i kompanija – kazao je Rill.

Ambasador BiH mišljenja je da u našoj državi nedostaje sluha i za inicijativu “16+1”, kroz koju Kina preko Sekretarijata za saradnju “16+1” nudi mnogo projekata za zemlje centralne i istočne Evrope.

– Dok se ostalih 15 zemalja nadmeću ko će konkretnije i brže predstaviti svoje projekte te što prije profitirati od njihove realizacije, nama treba mnogo vremena da se uopće dogovorimo i usaglasimo o vrsti projekta koji bismo ponudili – istakao je.

No, podsjetio je da je, ipak, tokom nedavno održanog godišnjeg samita premijera NR Kine s premijerima država centralne i istočne Evrope (CIE), u formatu “16+1” u Budimpešti, potpisan finalni ugovor o kreditiranju kako bi počela realizacija jednog od najvećih poslijeratnih energetskih projekata u BiH, izgradnja “Bloka 7” Termoelektrane Tuzla.

Također, potpisan je i Sporazum o poljoprivrednoj saradnji nadležnih ministarstava BiH i Kine, što, smatra Ril, zasigurno daje podsticaj za daljnji nastavak uspješne saradnje. Osim toga, u okviru Budimpešta smjernica ustanovljeno je i da će Treća konferencija o inovacijama Kine i 16 zemalja CIE biti održana naredne godine u Sarajevu te je dogovoreno da se istraži mogućnost otvaranja Centra za veterinarsku saradnju Kine i 16 zemalja CIE, također u Sarajevu.

– Snažno je podržano održavanje tradicionalnog Sajma za poljoprivrednu opremu i investicije u Mostaru – dodao je Rill, zaključivši da sve nabrojane aktivnosti doprinose razvoju odnosa i saradnje BiH sa zemljama centralne i istočne Evrope, kao i sa NR Kinom.

Ambasador se u razgovoru osvrnuo i na potpisivanje Sporazuma o bezviznom režimu između BiH i NR Kine, ocijenivši da se time zasigurno otvaraju mogućnosti intenziviranja saradnje u svim segmentima, posebno u ekonomskom, s akcentom na turističke potencijale BiH. Prema podacima koje je naveo, prošle godine je više od 150 miliona kineskih državljana posjetilo svjetske turističke destinacije, pri čemu su potrošili više od 260 milijardi američkih dolara.

– Ako bi se BiH našla na turističkim mapama NR Kine, to bi bio značajan izvor prihoda našem gospodarstvu. Ambasada BiH u Pekingu svakodnevno prima upite kineskih državljana koji bi imali želju da u okviru turističkih putovanja u Republiku Srbiju, posjete i mjesta gdje su snimani filmovi “Valter brani Sarajevo” i “Most”, kao i spomenike iz Drugog svjetskog rata te Međugorje i Neum, što je dobar pokazatelj poznavanja i zainteresiranosti za BiH – smatra on.

Još jedna stvar koja ide u prilog dobrih i prijateljskih odnosa između dvije zemlje, navodi bh. ambasador, jeste činjenica da je pridržavanje principa i politike “jedne Kine” dugoročno opredjeljenje bh. vanjske politike, što je stav koji kineska Vlada veoma cijeni i uvažava, istovremeno poštivajući nezavisnost, teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

Također, napomenuo je da NR Kina ima veliki interes za razvijanje bilateralnih odnosa sa BiH, kao jednom od 16 zemalja centralne i istočne Evrope te kao jednom od zemalja koja je pozdravila i podržala inicijativu predsjednika Kine Xi Jinpinga, “Jedan pojas – Jedan put“.

– Zahvaljujući odličnim političkim odnosima između dvije prijateljske zemlje, automatski se stvaraju dobri uslovi za proširenje saradnje u oblasti ekonomije, obrazovanja, kulture, turizma te svim drugim vidovima – ocijenio je.

Na kraju razgovora, ambasador BiH u Kini istakao je da je u posljednjih 40 godina ova najmnogoljudnija zemlja na svijetu razvila najveću koncentraciju industrijske i proizvodne sposobnosti, time podižući sveobuhvatni životni standard svog naroda, istovremeno pomažući ekonomije susjednih zemalja.

To je, zaključio je, ostvarenje koje spada u najveća ostvarenja ljudskog roda ikada.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak izrazio je nadu da će početkom ove godine biti okončan posao oko odgovaranja na pitanja iz Upitnika Evropske komisije, ali to je tek početak procesa.

Sumirajući rezultate rada u 2017. godini u intervjuu za Federalnu novinsku agenciju (FENA) ocijenio je da ju je obilježio nastavak procesa evropskih integracija i saradnje u regionu. Međutim, kada su pitanju EU integracije, u odnosu na 2016. godinu, protekla godina bila je usporenija.

– Samim tim ni diplomatska mreža nije mogla više doprinijeti na tom putu jer je politička klima i opći ambijent bio takav da je usporio i reforme i praktične stvari koje se tiču popunjavanja Upitnika – stav je šefa bh. diplomatije.

Kada se Evropskoj komisiji dostave odgovori uslijedit će nova faza koja će, mišljenja je Crnadak, zavisiti od toga da li će biti popravljena opća klima i odnosi unutar BiH te da li će institucije normalno funkcionirati.

– I tek u takvim uvjetima možemo očekivati sljedeći korak, a to je dobijanje kandidatskog statusa i nakon toga početak pregovora sa Evropskom unijom – pojasnio je Crnadak.

Ni u 2017. godini nije donesen zakon o vanjskim poslovima, ali ministar kaže da je mnogo toga urađeno na tom planu jer je radna grupa koji čine predstavnici kabineta tri člana Predsjedništva BiH te nekoliko diplomata iz Ministarstva vanjskih poslova, mnogo radila na tom planu u posljednja dva mjeseca.

Tako da se u jednom trenutku učinilo da će do kraja 2017. godine biti moguće uputiti prvi nacrt tog zakona Predsjedništvu, međutim, nakon posljednje sjednice uvidjeli su da su potrebna još najmanje dva sastanka kako bi se sve usaglasilo.

– Izvjesno je da do kraja januara materijal bude pred članovima Predsjedništva. Namjera je maksimalno usuglasiti odredbe zakona, ali i bez usaglašenog svakog detalja ako budemo smatrali da je to konačan tekst nacrta dostavit ćemo ga Predsjedništvu na razmatranje – objasnio je Crnadak.

Namjera zakona je da definira određene stvari koje nisu nikako uređene te pomogne narednim rukovodiocima Ministarstva vanjskih poslova pri upravljanju diplomatsko-konzularnom mrežom i generalno vanjskim poslovima BiH.

Ukoliko zakon bude usvojen, naveo je Crnadak, on će doprinijeti uspostavljanju reda i bolje discipline u cjelokupnom sistemu vanjskih poslova.

BiH ima 44 ambasade, šest misija pri međunarodnim organizacijama i šest generalnih konzulata, a analiza tih bh. predstavništava u svijetu pokazala je da postoji potreba za otvaranje DKP-a u Brazilu jer je BiH jedna od rijetkih zemalja u kojima Brazil ima predstavništvo, a BiH ga tamo nema.

S druge strane BiH u Južnoj Americi nema niti jedan DKP, a Crnadak napominje da Brazil ima snažnu ekonomiju koja ima više od 200 miliona stanovnika.

– Vidjet ćemo u okviru raspoloživog budžeta da li možemo predložiti otvaranje neke nove ambasade, ali za sada nemamo drugih prijedloga. Posao i Predsjedništva bit će da dodatno analizira mogućnosti otvaranja novih DKP-a ili zatvaranja postojećih – pojasnio je Crnadak.

U protekloj godini bh. parlamentarci zamjerali su ministru veliki broj putovanja, organizirana je i posebna rasprava o tome u okviru dnevnog reda jedne od sjednica, ali Crnadak tvrdi da putovanja ministra vanjskih poslova nikako nisu neuobičajena. To je, kaže, njegov posao.

Dodao je da su ministri vanjskih poslova svake zemlje stalno na putovanjima, posao ministra vanjskih poslova je da predstavlja zemlju van njenih granica i učestvuje na različitim bilateralnim aktivnostima i multilateralnim forumima.

Mišljenja je da se u ovom slučaju radi o prerano započetoj kampanji u parlamentu i to na populistički način jer je diplomatska mreža i uopće diplomatska aktivnost svake zemlje skupa te kada se u javnost iznesu te visoke cifre to postaje stvar za manipulaciju.

– Odgovorno tvrdim da sam jedini ministar na svijetu koji je izložen ovakvim napadima, a da pri tome nije prekršio zakon ili “probio” budžet, niti imao bilo kakav skandal tokom tih putovanja po svijetu predstavljajući ovu zemlju – stav je ministra koji sve to doživljava kao normalnu stvar u parlamentarnoj demokratiji.

Ističe da će biti zanimljiva sjednica koju su tražili parlamentarci na kojoj bi trebala biti prisutna tri člana Predsjedništva BiH, kada će biti predočeni svi podaci o svim putovanjima svih ministara i drugih funkcionera. Bit će to prilika, kaže Crnadak, da sve to analizira i utvrde činjenice.

U ovoj godini prioriteti Ministarstva neće biti promijenjeni, najavljuje Crnadak, a u centru pažnje bit će evropski put BiH.

– Uputili smo instrukciju prema DKP-ima u zemljama Evropske unije da prate aktivnosti vezane za sve ono što je u 2017. godini urađeno kada su u pitanju reforme i evropski put iako je to bilo znatno manje i slabije nego u 2016. godini – naglasio je šef bh. diplomatije.

Nakon dostavljanja odgovora iz Upitnika bit će organiziran, dodaje, takoreći pozitivan pritisak kako bi odluka o statusu kandidata za BiH bila uručena što prije.

Nastavit će se u ovoj godini rad na unapređenju regionalne saradnje, u pripremi je već nekoliko zajedničkih sjednica Vijeća ministara s vladama zemalja regiona, a planirano je i potpisivanje niza sporazuma.

Prvi u ovoj godini koji će biti potpisan je s Republikom Srbijom o saradnji u oblasti evropskih integracija, zaključio je u intervjuu za Fenu ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak.