U Bosni i Hercegovini sutra se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme.

Vjetar, slab do umjeren, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 10 do 16 stepeni, na jugu do 22 a dnevna od 25 do 31, na jugu do 34 stepena.

U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Jutarnja temperatura iznosit će oko 12, a dnevna oko 27 stepeni.

U Bosni je danas bilo pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini vedro.

Temperature u 14 sati: Bjelašnica 12 stepeni, Ivan-sedlo i Kupres 23, Sanski Most 24, Bihać, Prijedor, Sokolac i Srebrenica 25, Banja Luka, Bugojno, Gradačac i Tuzla 26, Sarajevo i Zvornik 27, Bijeljina, Doboj i Zenica 28, Goražde i Livno 30, Neum 32, Trebinje 33, Mostar 34 i Čapljina 36 stepeni.

Temperatura mora u Neumu u 14 sati iznosila je 28 stepeni.

U većem dijelu BiH sutra će intenzitet ultraljubičastog zračenja Sunca dostizati vrlo visoke vrijednosti (UV indeksa od 8 – 10), jedino na sjeveroistoku naše zemlje će iznositi visoke vrijednosti (UVindeksa od 7-8), saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH.

(Fena)

Turistisu su lutali gradom i zvonili ljudima na vrata u potrazi za smještajem. Zašto glavnina neumskih gostiju ne rezervira sobe preko telefona ili interneta ostaje nepoznato.

Je li problem u informatičkoj nepismenosti ili u vjerovanju da su baš oni jedini koji su se taj dan uputili na more ostaje za ispitati.

U Neumu je u ponedjeljak bilo praktički nemoguće naći slobodnu sobu ili apartman. O parkirnom mjestu i mjestu na plaži poslije 06:00 ujutro se nije smjelo ni razmišljati, piše Poskok.info.

Početak masovnog dolaska turista na neumsku rivijeru počeo je u subotu, 10.08. u ranim jutarnjim satima. Turistisu su lutali gradom i zvonili ljudima na vrata u potrazi za smještajem.

Zašto glavnina neumskih gostiju ne rezervira sobe preko telefona ili interneta ostaje nepoznato. Je li problem u informatičkoj nepismenosti ili u vjerovanju da su baš oni jedini koji su se taj dan uputili na more ostaje za ispitati.

Domaćini su naravno primili plimni val turista na različite načine, ponajviše ovisno o tome mogu li od njih zaraditi. Vlasnici hotela, soba i apartmana su relativno zadovoljni međutim i sami ističu da bi bilo puno bolje da su se turisti malo logičnije rasporedili nego da su svi “navalili” odjedanput.

Novonastala situacija podigla je cijene smještaja za oko 30% u većini objekata. Obični radnici u turizmu uglavnom kukaju kako ne mogu sve stići jer su se uhodali u sezonu koja je kroz lipanj i srpanj protjecala sporo i mirisala na debakl, da bi eksplodirala nakon završetka ramazanskog posta i proslave Bajrama.

Turisti, reklo bi se, kao muhe bez glave lunjaju, postavljaju ručnike po cesti jer borbe za mjesta na plaži nisu za one slabijeg srca ni želuca.

Neshvatljivo je kako samo nisu shvatili da si masovnim dolaskom u jednom tjednu međusobno upropaštavaju odmore. Teško je baš uživati u suncu i moru kada se nemaš gdje okupati kao ljudsko biće, plaže ponegdje podsjećaju na radne logore. Mjesta u kafićima se čekaju na suncu  ispred terasa, skupine kavopija čekaju da se stol oslobodi kako bi brže bolje oni jurnuli u zauzimanje.

Priča se po kuloarima kako se sa ulaza u Neum vraćaju svi oni koji nemaju rezervaciju ali to je izrazito nepotvrđena informacija. Kada će gužva splasnuti, teško je procijeniti, očekuje se slična situacija zasigurno do sljedećeg vikenda a dalje sve ovisi o vremenskim uvjetima.

Može li Neum u rujan ući prepun i promijeniti termin takozvane špice sezone sa 7. i 8. na 8. i 9. mjesec za iduće godine ili iznenadni procvat  neumskog turizma u stvari ovisi o kombinaciji Hrvatske u EU i islamskim blagdanima, teško je sa pozicije lokalnog promatrača  sigurno reći.

(Dnevno.ba)

U Kantonu Sarajevo prema nekim procjenama ulicama slobodno šeta između deset i 12 hiljada pasa lutalica. To je broj koji se, uprkos poduzetim mjerama poput kastracije i sterilizacije, te otvaranja nekoliko azila, iz dana u dan povećava.

Dobrim dijelom povećanju broja pasa lutalica doprinosi i to što se psi redovno iz drugih kantona dovoze i ostavljaju na sarajevskim ulicama.

Ono što je najgore je to što su Sarajlije sve više isprepadane zbog napada lutalica kojih je u proteklom periodu itekako bilo i zbog toga traže reakciju nadležnih.

Nadležni opet, kako tvrde, trenutno imaju vezane ruke jer Zakon o dobrobiti životinja koji je donesen na nivou BiH, ne dozvoljava u ovakvom obliku da se išta učini u kratkom vremenskom periodu.

Prema riječima ministra privrede KS-a Emira Hrenovice, na sve veći problem pasa lutalica ukazuje se odavno, ali oni koji donose zakone još nemaju sluha.

Zakonski rok

– Mi konstantno ukazujemo na nužnost dopune i izmjene zakona. Psi su opasni, a imamo i organizacije koje stalno stvaraju probleme. Udomljavanje ne ide kako treba, azili nisu rješenje, a ni kastracija neće pomoći u kratkom roku. Zbog toga nam trebaju radikalnije mjere. Sve ovo dosad je gašenje požara. Možemo prepisati iz evropskih metropola gdje se psi koji su na ulici duže od sedmicu smještaju u azile. Ako i tu provedu sedmicu, a niko ih ne udomi, eutaniziraju se. I nama treba neki zakonski rok po kojem bi slično djelovali. Naravno ovo se ne može više trpjeti i zato ćemo i mi krenuti agresivnije da riješimo problem, ističe Hrenovica.

Najmasovniji projekt kastracije i sterilizacije pasa u Kantonu Sarajevo koji je realizovan s ciljem smanjenja broja pasa lutalica, završen je nedavno, ali ni to prema riječima nadležnih neće doprinijeti poboljšanju stanja. Jer, na njegove efekte treba čekati nekoliko godina, a do tada, grad će preplaviti novi psi.

– Akcije sterilizacije i kastracije pasa lutalica su jedan projekt koji je dugoročan i njegovi rezultati će biti vidljivi u narednih tri do pet godina. To svakako ima velikog učinka jer u zadnjoj akciji kastracije odrađeno je preko tri hiljade pasa, od čega je preko 60 posto ženki. Ali, počinju se pojavljivati psi za koje se pretpostavlja da se dovode iz drugih kantona i gradova. Zašto ovaj problem nije toliko izražen u Zenici, Doboju, Banjoj Luci… Zašto je najveći problem pasa lutalica u Sarajevu, kaže Jasmin Kazazović, v.d. direktor Kantonalne veterinarske stanice.

Eutanazija pasa, kako ističe Kazazović, treba biti ugrađena u zakon, a na taj način postići će se određeni napredak.

– Eutanazija pasa u našem zakonu ne postoji. Svi evropski zakoni imaju klauzulu eutanazije, ali ne i naš. U azilu postoji pedesetak pasa koji su agresivni i onda ih ne smijete ni pustiti ni očistiti, a takav pas pravi troškove. I onda umjesto da se to mjesto ustupi mlađem zdravom psu, imate psa od 13 godina koji je agresivan i kojeg ne možete udomiti, a morate ga hraniti i davati mu svu njegu, naglašava Kazazović.

A, ni mjesta u azilu više nema. Čak štaviše pretrpani su. Zbog nedovoljne finansijske podrške pojedinim prijeti i zatvaranje.

Pretrpani azili

– Zbog niza problema mi ćemo vjerovatno na kraju godine zatvoriti prihvatilište u Gladnom Polju. Azili su samo jedan od segmenata rješenja. Otvaranjem prihvatilišta ne može se riješiti problem pasa lutalica. To su objekti gdje se psi smještaju određeni period do udomljavanja, ali kod nas ima puno pasa, a sve manje udomljavanja kao posljedica opće krize. Kapacitet azila u Rakovici je 140 pasa, a u ovom momentu mi ih imamo 200. Znači, imamo pedesetak pasa preko naših kapaciteta i realnih mogućnosti. S druge strane, udomljavanje nije ni blizu nivoa kojim bi bili zadovoljni niti je to način da se riješi ovaj problem. Ko god misli da je to način, u veliko je zabludi jer prevelika je reprodukcija i razmnožavanje da bi se udomljavanjem nešto postiglo. Kod nas zakone pišu oni koji nisu sagledali realno stanje. Ako se pas treba eutanizirati, onda treba postojati institucija koja će to utvrditi. Zakon treba prilagođavati uslovima u kojima živimo, a ovaj naš nije najbolji. Bojim se negativnih efekata koji bi se mogli dešavati u narednom periodu kada će psi biti sve gladniji i agresivniji, kaže Almir Džanković, direktor azila u Gladnom Polju.

I ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša KS-a smatra da je vrijeme da se  problemu pasa lutalica radikalnije pristupi.

– Morat ću oštrije reagovati da se počne uvoditi red. Imam informacije da se psi dovoze u Sarajevo i tu moramo napraviti određene korake. S druge strane, imamo udruženja koja reaguju i ovo je došlo do grla. U zakonu imamo različita tumačenja. Udruženja propagiraju da mi moramo svakog psa koji nije bolestan kastrirati i staviti u azil. Ali, to je ogroman trošak i vidjet ćemo da pojačamo rad inspekcija i kafilerijske službe jer dosta pasa predstavlja opasnost i treba ih eutanizirati. Imamo iskustva iz drugih zemalja gdje nema nijednog psa. Ta iskustva govore da sve ono što nije u sistemu i psa koji nema vlasnika treba eutanizirati. To su visokorazvijene zemlje primijenile. Postoje razvijeni azili, ali postoje i službe koje efikasno rade. Sami sebe ćemo uništiti ako ovako nastavimo, zaključuje Petrović.

Iz udruženja za zaštitu životinja ističu kako je problem pasa lutalica krivica nadležnih koji u potpunosti ne primjenjuju zakon o zaštiti i dobrobiti životinja.

Zakon je provodiv

– Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja u BiH apsolutno je provodiv. Povećan broj pasa na ulicama nikako nije posljedica donošenja zakona, već isključivo neprovođenja zakonom predviđenih mjera. Svi psi na ulici su druga, peta ili sedma generacija potomaka kućnih ljubimaca, koje ljudi napuštaju, a što prolazi nekažnjeno, iako je zakon predvidio sankcije za neodgovorne vlasnike. Također, iako su se pokazale kao najefikasnija metoda za smanjenje broja napuštenih pasa i mačaka, sterilizacije nisu samostalna mjera, već tek karika u lancu mjera koje treba poduzeti da bi se problem riješio. Isto se odnosi i na skloništa. Onda kada uz sterilizacije i skloništa budemo u potpunosti realizovali i ostale predviđene mjere, možemo očekivati rezultate. Jer jasno je da, dok sterilišete pse na ulici, dolaze novi koje vlasnici nekažnjeno napuštaju. Veoma se često i zlonamjerno odgovornost usmjerava prema udruženjima i aktivistima za zaštitu životinja, koji se optužuju za porast broja napuštenih pasa i mačaka na ulicama. Aktivisti, prema zakonu, nemaju nikakvu obavezu. Sve što rade, rade jer to žele, ulažući vlastito vrijeme, energiju i novac. S druge strane, lokalne zajednice, koje su dužne provoditi zakon, svoje obaveze komotno izbjegavaju. Dakle, krivce za ovakvo stanje treba tražiti u onima koji četiri i po godine nakon donošenja zakona nisu prepoznali svoju ulogu i svoje obaveze, naglašavaju iz Udruženja Život.

Za smještaj u azilu 150 KM mjesečno

Smještaj pasa u azilu nije nimalo jeftin, čak štaviše za naše standarde preskup je. To su potcrtali i nadležni, ističući kako novca nema za ove svrhe.

– Jednostavno na današnjem vremenu grijeh je plaćati 150 maraka mjesečno za psa, a imamo gladnih ljudi, naglašava ministar Hrenovica.

A, dok su cijene smještaja pasa u azile visoke, sve je više pasa koji se u njima moraju zadržati.

– Azili su postali starački domovi za pse. Svaki azil ima određeni kapacitet, a svaki pas košta. Jednog psa držati desetak godina ekonomski je neisplativo. Azil treba biti prelazno rješenje da bi se mlađi i zdraviji psi mogli udomiti, kaže Kazazović.

(Oslobođenje)

Prvi privatni medicinski fakultet u BiH pri Sarajevskoj školi za nauku i tehnologiju (SSST) trebao bi početi s radom 1. oktobra 2014. godine u Sarajevu.

Tim povodom Sporazum o njegovom osnivanju danas su u Sarajevu svečano potpisali predsjednik Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti (BHAAAS) Andi Arnautović i rektor SSST-a Ejup Ganić.

“Ovaj čin pokazuje da se BiH okreće stručnjacima iz inostranstva. Za svaki predmet doktori, odnosno profesori koji su članovi BHAAAS-a bit će online dostupni studentima medicinskog fakulteta”, istakao je Ganić.

Naglasio je da će ovaj fakultet spojiti bh. doktore u BiH s onim doktorima koji su postigli veliki uspjeh u inostranstvu, te će „50-ak doktora pomagati medicinski fakultet, to jest sa njima će biti obogaćena Sarajevska škola za nauku i umjetnost.

Zahvaljujući saradnji SSST i BHAAAS kazao je da se želi skrenuti pažnja na pozitivnosti BiH, u kojoj ima itekako stručnog kadra iz medicine.

“Inicijativa za osnivanje fakulteta potekla je od doktora Ganića, kada je uvidio šta ljudima u BiH treba i s kojim se problemima susreću u obrazovanju. Tako ću s drugim bh. doktorima koji danas žive i rade u Americi prenijeti pozitivna iskustva u smislu načina prezentiranja znanja ljudima u BiH”, kazao je Arnautović.

Ganić je posebno zahvalio kantonalnom ministru zdravstva Eldanu Lokmiću i načelniku Općine Ilidža Senaidu Memiću, koji su također danas prisustvovali ceremoniji potpisivanja ugovora.

“Ovo je historijski put obrazovanja u svakom smislu. U Kantonu Sarajevo trenutno ima 7,5 hiljada zaposlenih u zdravstvenom sistemu, što je daleko manje od broja zdravstvenih radnika u razvijenim zemljama. Nadam se da će prvi privatni medicinski fakultet doprinijeti da se ovo stanje promijeni”, rekao je Lokmić.

Najistaknutiji bh. stručnjaci na polju medicine, koje okuplja BHAAAS i koji daju značajan doprinos na vodećim univerzitetima i klinikama u SAD-u i Kanadi, sačinjavat će dio nastavnog kadra SSST-ovog medicinskog fakulteta.

Ganić je izrazio želju, te naglasio da možemo generirati doktore za Evropu i svijet, jer diploma koju dodjeljujemo otvara vrata u svijet.

Tako će studenti nastavu slušati na engleskom jeziku, a diploma koju će sticati bit će priznata u cijelome svijetu.

Ovo će biti prvi privatni medicinski fakultet u BiH verificiran od nadležnih institucija u Velikoj Britaniji.

S obzirom na to da bi medicinski fakultet trebao početi s radom u saradnji s Općom bolnicom “Prim. dr. Abdulah Nakaš”, bivši direktor Opće bolnice Bakir Nakaš i rektor SSST Ejup Ganić 29. novembra prošle godine potpisali su Aneks I Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji između ove dvije institucije.

Ovim aneksom utvrđuju se oblici edukativne i naučnoistraživačke saradnje u procesu formiranja medicinskog fakulteta i fakulteta zdravstvenih studija Univerziteta SSST-a u partnerstvu s Univerzitetom Buckingham iz Velike Britanije.

Opća bolnica obavezala se da će u realizaciji nastavnog procesa pružiti određene oblike stručne pomoći.

Trebala bi osigurati nastavnu bazu od svojih uposlenika za realizaciju nastavnog procesa na medicinskom fakultetu Univerziteta SSST-a, sudjelovati u pisanju elaborata o opravdanosti osnivanja medicinskog fakulteta i fakulteta zdravstvenih studija na Univerzitetu SSST-a, te aktivno sudjelovati u kreiranju nastavnog plana i programa za dodiplomski i postdiplomski studij u suradnji sa stručnjacima Univerziteta SSST-a.

(Fena)

Javna ustanova “Zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo”, kojoj pripada i Vrelo Bosne, kao što je i ranije najavljivano, počela je naplaćivati ulaz u ovo zaštićeno područje, prirodni biser nadomak grada.

Iako su ulaznice zvanično počeli izdavati od nedjelje, broj posjeta gostiju raste iz dana u dan. Naša ekipa posjetila je jučer Vrelo Bosne, a direktor ustanove Osman Delić potvrdio nam je da je za samo tri dana ovu zelenu oazu posjetio veliki broj turista iz Turske i Kuvajta.

I ekipa “Avaza” jučer je zatekla veliku grupu Kuvajćana kako obilaze zaštićeno područje uz pratnju vodiča.

– Posjećuju nas veće organizirane grupe, samo za tri dana prodato je 8.200 ulaznica. Isti slučaj je i na Bijambarama, gdje je samo u nedjelju zabilježeno 1.200 posjeta. Posjete smo počeli naplaćivati radi rasterećenja prostora Vrela Bosne, jer je nizvodno 1.200 metara vodozahvat rijeke Bosne, odakle se Sarajlije snabdijevaju vodom – kazao je Delić.
Prema njegovim riječima, najvažnije je da se zaštite prirodne vrijednosti ovog područja. Delić je napomenuo da će prihod od prodaje ulaznica biti uložen u izgradnju fijakerskog početnog stajališta na Ilidži.

– Također, iskoristit ćemo novac za kupovinu novih rekvizita na postojećem dječijem igralištu, za nove trim staze za rekreaciju odraslih, info panoe s postojećom florom i faunom, izmještanje postojećeg parkinga i izgradnju novog… – istakao je Delić.

Cijena karte za ulazak na Vrelo Bosne urađena je prema različitim kategorijama. Tako djeca do sedam godina, djeca s posebnim potrebama, bez roditeljskog staranja, nevladine organizacije, naučne i obrazovne institucije koje se bave okolišem, građani koji žive u blizini vodozaštitne zone ulaz ne plaćaju. Djeca od sedam do 16 godina, srednjoškolci, studenti i penzioneri, organizirane grupe plaćaju po 1,50 KM, dok pojedinačne ulaznice za odrasle koštaju 2 marke.

Izvor: Dnevni avaz

Općina Centar putem Službe za rad, zdravstvo i socijalna pitanja četiri godine zaredom realizuje projekt ”Hljeb i mlijeko za penzionere”.

Svakog mjeseca na blagajni Općine Centar 300 penzionera u stanju socijalne potrebe preuzima po 50 KM, za nabavku najosnovnijih životnih namirnica.

U ovogodišnjem budžetu Općine Centar je za ovu namjenu izdvojeno 180.000 KM.

Stalnu novčanu pomoć mogu ostvariti socijalno najugroženiji penzioneri koji ostvaruju pravo na subvencioniranje troškova grijanja, na tuđu njegu i pomoć, kao i pravo na usluge koje pružaju javne kuhinje.

Od ove godine u budžetu Općine Centar je izdvojeno dodatnih 36.000 KM za osobe u stanju socijalne potrebe u dobi više od 65 godina, koje nisu mogle ostvariti pravo na penziju, što predstavlja proširenje projekta.

Na ovaj način je obuhvaćeno dodatnih 50 osoba u teškoj materijalnoj situaciji. Pravo na ovu vrstu pomoći ostvaruju materijalno neobezbijeđene osobe koje nemaju bližih srodnika i stalna novčana primanja ili koja ostvaruju pravo na stalnu socijalnu pomoć putem Centra za socijalni rad.

Spisak korisnika ove pomoći sačinila je Služba za rad, socijalna pitanja i zdravstvo Općine Centar, na osnovu svojih evidencija kao i na osnovu spiskova Centra za socijalni rad, pri čemu prioritet imaju osobe koje su stalni korisnici usluga javnih kuhinja, saopćeno je iz Općine Centar.

(Fena)