Željeznice Federacije BiH prevezle su u prvih šest mjeseci 2013. 4.152.260 tona robe, što je tri posto više u odnosu na isti period prošle godine i tri posto manje u odnosu na plan.

U istom periodu ostvareno je 431.666.555 NTKM, što je 23 posto više u odnosu na isti period prošle godine i osam posto više u odnosu na plan.

U putničkom saobraćaju došlo je do smanjenja broja putnika, najviše iz razloga što su ŽFBiH od decembra prošle godine bile prinuđene reducirati određeni broj putničkih linija.

U prvih šest mjeseci 2013. prevezeno je 200.857 putnika, što je 17,49 posto manje u odnosu na isti period 2012., ali i 6,35 posto više u odnosu na plan.

U prvih šest mjeseci 2013. ostvareno je 11.365.727 PKM što je 29,23 posto manje u odnosu na isti period prošle godine i 12,75 posto manje u odnosu na plan, a prosječan put jednog putnika iznosio je 56,59 km.

Iz Željeznica FBiH podsjećaju da su u decembru prošle godine ukinuta tri para međunarodnih putničkih vozova na relaciji Sarajevo – Budimpešta – Sarajevo; Sarajevo – Beograd – Sarajevo i noćni voz Sarajevo – Zagreb – Sarajevo, dok dnevni voz koji je saobraćao iz Ploča za Zagreb, u važećem redu vožnje saobraća iz Sarajeva za Zagreb.

U Poslovnim područjima Bihać i Tuzla putnički saobraćaj je potpuno reduciran, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću ŽFBiH.

(Fena)

BiH će, ako ne do kraja ove, onda sasvim sigurno naredne godine, dosegnuti magičnu cifru od milion turista.

Naša zemlja već godinama ima odličan rast turističkih posjeta, a ove godine on je povećan za impozantnih 15 posto.

BiH naravno nije niti će ikada biti turistička velesila, ali pripada grupi deset država svijeta s najvećim rastom turističkih posjeta. Turizam u BiH je naprosto eksplodirao proteklih nekoliko godina.

Prošle godine broj turističkih posjeta povećan je za oko 15 posto što je skoro četiri puta više od svjetskog prosjeka.

U prošloj godini u BiH je registrirano 737.000 turističkih posjeta, odnosno 14 posto više nego godinu ranije.

Ukoliko se ovaj trend rasta nastavi već naredne godine prvi put u historiji BiH mogli bismo imati više od milion turista.

(Vijesti.ba)

Ove godine urod pšenice je, u odnosu na prošlogodišnji, bogatiji, kako u BiH, tako i u svim drugim vodećim agrarnim državama. Kao istinski borac za afirmaciju i jačanje domaće proizvodnje, Klas će pri otkupu ovogodišnjeg uroda pšenice prednost svakako dati bh. proizvođačima, kazao je direktor Klasa Haris Kuskunović u intervjuu za Oslobođenje.

“Naša stručna služba upravo je na terenu, s domaćim poljoprivrednicima, gdje se analizira kvalitet ponuđene pšenice. Poznato vam je da Klas nabavlja samo prvoklasne sorte pšenice kako bi svojim potrošačima obezbijedio vrhunski kvalitet proizvoda. Ukoliko domaća pšenica bude odgovarajućeg kvaliteta i prihvatljive cijene, rado ćemo je otkupiti. Nama je do sada nuđena domaća pšenica po cijeni od 174 eura po toni i to za avansne uplate. U susjednim zemljama cijena pšenice se kreće 130-150 eura za tonu. Trenutno je pšenica najjeftinija u Srbiji, gdje je cijena oko 130 eura”, rekao je Kuskunović.

On je istakao da je u vremenu ekonomske, a pogotovo u našem okruženju velike likvidnosne krize, veoma teško finansirati nabavku velikih količina pšenice iz sopstvenih tekućih priliva, pa je Klas za otkup ovogodišnje pšenice računao na kreditnu liniju Razvojne banke FBiH kao i ranijih godina.

“Iako je Vlada FBiH na sjednici 9. jula 2013. imala sluha za ovaj, veoma ozbiljan problem, i dala saglasnost RFBiH za formiranje kreditne linije za kupovinu pšenice od deset miliona KM, Klas taj kredit nije dobio, jer je Razvojna banka FBiH 19. jula odbila naš kreditni zahtjev. Sada smo sami primorani, u jeku sezone, grčevito se boriti da pronađemo drugi izvor finansiranja za nabavku pšenice da bismo održali proizvodnju i 1.160 radnih mjesta”, rekao je direktor Klasa.

Klas je ove godine planirao da za 10 miliona KM, ako ih dobije na vrijeme, kupi preko 30.000 tona pšenice i da odmah nakon toga snizi cijene brašna i hljeba. Međutim, nakon saznanja da je Razvojna banka FBiH odbila kreditni zahtjev, u Klasu još nisu sigurni pod kojim uslovima će kupovati pšenicu.

Ako se nastavi trend pada cijena pšenice, pojasnio je Kuskunović, odnosno ako se ta cijena stabilizira, Klas će svojim potrošačima moći obezbijediti nižu cijenu brašna. Međutim, o jeftinijem hljebu još je rano govoriti.

“Javnost mora znati da je cijena osnovnih vrsta hljeba iznosila 1,00 KM i u situaciji kada je Klas plaćao pšenicu 250 eura po toni do prije samo mjesec. Podsjetit ću vas da je Klas u ljeto 2011. godine dva puta snižavao cijene hljeba, u skladu sa nižim cijenama pšenice i brašna. Međutim, tokom 2012. cijene pšenice i brašna su rasle, a cijena hljeba ostala ista, na štetu našeg poslovnog rezultata”, kazao je direktor Klasa.

(Doznajemo.com)