Muškarac koji je pretraživao polje u blizini Veselinga, u Nemačkoj, pomoću detektora za metal, otkrio je 934 drevna rimska srebrnjaka. Stručnjaci tvrde da je ovo najznačajnije arheološko otkriće novca iz doba rimskog cara Hadrijana u toj zemlji.
Pronalazač Oliver Ridl otkrio je novčiće prošle godine, ali su detalji o ovom impresivnom otkriću objavljeni tek nedavno. Ridl, koji je imao dozvolu za korišćenje detektora metala, obavestio je arheološke službe čim je uočio veći broj novčića ispod površine. “Bilo mi je jasno da je ovde zakopano nešto mnogo veće”, izjavio je Ridl za AP.
Prema procenama Kancelarije za zaštitu arheoloških spomenika pokrajine Rajna, novčići su namerno zakopani između 125. i 150. godine nove ere. Ukupna težina novčića iznosi oko 3,1 kilogram, a trenutno su izloženi u Pokrajinskom muzeju LVR u Bonu.
Značaj otkrića drevnih rimskih novčića
Profesor antičke istorije sa Tehničkog univerziteta u Braunšvajgu, Johanes Vinand, smatra da je ovo otkriće izuzetno značajno. “To je vremenska kapsula koja pokazuje kakav su novac ljudi u tom periodu svakodnevno koristili”, rekao je Vinand. On je napomenuo da je rimski legionar godišnje zarađivao oko 300 srebrnjaka bruto, što znači da je pronađena suma predstavljala značajno bogatstvo koje bi moglo odgovarati višegodišnjoj zaradi vojnika.
Moguće je da su novčići pripadali jednoj osobi koja je odlučila da sakrije svoj novac u zemlji kako bi ga sačuvala za kasnije, no očigledno se nikada nije vratila po njega.
Povezanost sa rimskom vojskom
Mesto pronalaska nalazi se u blizini reke Rajne, koja je u to vreme predstavljala granicu Rimskog carstva. U blizini su rimski grad Keln i vojna tvrđava u Bonu, što sugerira da postoji mogućnost povezanosti ostave sa rimskom vojskom. Vinand je posebno pohvalio odgovorno ponašanje pronalazača, koji je imao dozvolu za pretraživanje terena i odmah prijavio otkriće nadležnim institucijama.
Zahvaljujući takvom pristupu, omogućeno je sistematsko istraživanje nalaza i očuvanje novčića kao dela kulturne baštine. (Telegraf.rs/Tanjug)