Šetnja od samo pet minuta svakog sata može poništiti štetne posljedice dugotrajnog sjedenja, pokazuje novo istraživanje. U studiji koja je obuhvatila gotovo 20.000 odraslih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama, utvrđeno je da kratke pauze za aktivnost poboljšavaju raspoloženje i smanjuju umor bez negativnog uticaja na radnu efikasnost.
Istraživanje je trajalo 21 dan, a učesnici su redovno popunjavali ankete. Od ukupnog broja ispitanika, njih 11.484 pravilo je petominutne pauze za šetnju svakih 30, 60 ili 120 minuta. Rezultati su pokazali da su sve tri učestalosti pauza dovele do poboljšanja raspoloženja i smanjenja umora, pri čemu su pauze svakih sat vremena ocijenjene kao najizvodljivije u praksi.
U članku objavljenom u British Journal of Sports Medicine, istraživači ističu ozbiljnost problema prekomjernog sjedenja. „Pretjerano sjedenje postalo je značajan javnozdravstveni problem koji povećava rizik od mnogih hroničnih stanja, lošijeg mentalnog zdravlja i smrtnosti, te predstavlja veliko ekonomsko opterećenje za zdravstvene sisteme“, navode. Takođe, dodaju da odrasli u zemljama sa visokim dohotkom danas provode 11 do 12 sati dnevno sjedeći, što je više od tri četvrtine budnog dijela dana.
Stručnjaci objašnjavaju da redovno kretanje može ublažiti te posljedice poboljšanjem protoka krvi i ponovnim aktiviranjem metaboličkih procesa. „Eksperimentalni dokazi sugerišu da kratke, redovne pauze za kretanje, poput petominutne šetnje svakih pola sata, mogu suzbiti štetne kardiometaboličke efekte dugotrajnog sjedenja i poboljšati psihosocijalnu dobrobit“, dodaje tim.
Emili Mekgrat, viša medicinska sestra za kardiologiju u British Heart Foundation, komentarisala je ove nalaze. „Ova studija istraživala je kako pauze za kretanje utiču na raspoloženje i umor, ali znamo i da dugotrajno sjedenje povećava rizik od bolesti srca i krvnih sudova, te prerane smrti“, rekla je. Ona je naglasila važnost uvođenja redovnih kratkih aktivnosti.
Mekgrat je dodala da uzimanje redovnih „energetskih zalogaja“, poput petominutnih šetnji svakih sat vremena, može poboljšati raspoloženje i podržati zdravlje srca, iako užurbanost može otežati implementaciju. Ipak, upozorila je na ograničenja studije, naglašavajući da se istraživanje oslanjalo na samoprijavljene podatke i da je bilo kratkoročno, te da su potrebna dugoročnija istraživanja radi potvrđivanja uticaja na zdravlje srca.