Grožđe spada među omiljene jesenske plodove, a često se postavlja pitanje koliko ga zapravo smijemo jesti. Iako je slatko, to ne znači da nužno goji, a stručnjaci pružaju odgovore na najčešće nedoumice vezane za njegovu konzumaciju.
Grožđe je bogato vitaminima, minerali i antioksidansima, a istovremeno je prirodno bez masti. Iako se često smatra voćem koje goji zbog svoje slatkoće, važno je naglasiti da, kao i svako drugo voće, može biti dio uravnotežene ishrane. Jedna porcija grožđa, koja otprilike iznosi jednu šolju, sadrži oko 130 kalorija, što znači da nema potrebe da ga se izbacuje iz jelovnika samo zbog njegovog ukusa. Problemi nastaju s količinom, jer je lako pojesti više nego što se planira.
Osobe sa dijabetesom također se često pitaju mogu li konzumirati grožđe. Ako imaju dobro regulisan šećer u krvi, grožđe može biti deo njihove ishrane u preporučenim količinama. Isto važi i za one koji žele da smršaju. Konstatacija da dijeta automatski isključuje grožđe nije tačna.
Pitanje o konzumaciji grožđa na prazan stomak također se pojavljuje među potrošačima. Kod zdravih ljudi nema dokaza da konzumacija grožđa na prazan stomak predstavlja problem. Naime, može biti dio doručka ili užine, a dobra ideja je kombinovati ga s izvorima proteina, poput jogurta ili sira, što čini užinu zasitnijom i nutritivno izbalansiranijom.
Za večernju konzumaciju grožđa, neki stručnjaci savjetuju izbjegavanja ovog voća u kasnim satima. Međutim, to ne znači da će se grožđe „pretvoriti u salo“ nakon mraka. U nekim slučajevima, kod pojedinih ljudi, grožđe može izazvati nadimanje ili druge probavne smetnje. Ako ne izaziva probleme i uklapa se u svakodnevnu ishranu, njegovo jesti uveče nije automatski problem.
Što se tiče različitih sorti grožđa, sve vrste sadrže korisne antioksidanse. Tako se sugerira da konzumacija bilo koje sorte može donijeti zdravstvene koristi.
Uz pravilne informacije, grožđe može ostati sastavni deo zdrave ishrane tokom jeseni, s obzirom na to da pruža mnoge nutritivne benefite.