Nakon petogodišnjeg mandata, Christian Schmidt je i zvanično objavio da napušta funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini na kojoj je od 2021. godine. U susret njegovom posljednjem obraćanju Vijeću sigurnosti, Detektor donosi pregled najznačajnijih navoda koje će iznijeti, kao i reakcije političkih predstavnika i analitičara o njegovoj ostavci, njenim mogućim razlozima, te imenovanju nasljednika.
Prema saopštenju Kancelarije visokog predstavnika (OHR), Schmidt je obavijestio Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC) i zatražio da pokrenu proceduru izbora njegovog nasljednika, uz napomenu da će ostati na dužnosti do imenovanja novog visokog predstavnika.
Iz OHR-a je saopšteno da je Schmidt donio ličnu odluku da okonča svoju službu u provedbi mira u Bosni i Hercegovini. Ipak, Detektor je iz više diplomatskih izvora dobio potvrde da je američki pritisak bio presudan za skraćivanje mandata Visokog predstavnika. Dok dio diplomatskih izvora navodi da je ključan razlog za pritisak bio navodno Schmidtovo odbijanje da nametne rješenje za državnu imovinu, drugi su mišljenja da je on ipak bio spreman za saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) kako bi se ovo pitanje riješilo.
Ambasadi SAD-a u Sarajevu važno je bilo rješavanje pitanja državne imovine radi ubrzavanja preduslova za izgradnju Južne interkonekcije. Detektor je ranije pisao o kritikama EU i Transparency Internationala na način na koji je usvojen zakon o Južnoj interkonekciji.
Jedan diplomatski izvor, međutim, navodi da su razlozi američkog pritiska u prethodnom dogovoru s Miloradom Dodikom, predsjednikom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
“Vrlo je indikativno Dodikovo ponašanje proteklih dana i u Rusiji. On je u zadnjim danima nazvao Ratka Mladića herojem zbog čega mu prijeti nova optužnica, i prvi put u preko godinu dana eksplicitno pozvao na otcjepljenje. Vrlo je jasno da je poslao poruku Amerikancima ‘ako vi nećete ispuniti svoja obećanja neću ni ja'”, naveo je izvor.
Pojedini sagovornici Detektora ukazuju i na mogući širi dogovor SAD-a i Rusije o postupnom okončanju međunarodnog nadzora u Bosni i Hercegovini.
Visoka predstavnica EU za vanjske poslove Kaja Kallas u Briselu je rekla da je upoznata s ostavkom Visokog predstavnika, ali i najavila je da će evropski partneri “raditi skupa” da nađu novu osobu za tu poziciju.
“U interesu je Evropske Unije da BiH nastavi svoj evropski put i moramo se držati skupa da nađemo dobrog nasljednika”, rekla je ona.
Šta stoji u Schmidtovom izvještaju za BiH
Schmidt će se u utorak obratiti pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) kako bi predstavio polugodišnji izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini, a očekuje se da će saopštiti i svoju odluku o povlačenju s mjesta visokog predstavnika.
Schmidtov izvještaj obuhvata period od 16. oktobra 2025. do 15. aprila 2026. godine. U njemu, između ostalog, navodi da je sigurnosna situacija u BiH, ali krhka, te da je prisustvo EUFOR-a i dalje potrebno. Glavni problem je dugotrajna politička blokada institucija, posebno u Domu naroda i kroz nepopunjavanje Ustavnog suda, što dovodi do zastoja u odlučivanju i finansiranju države.
U izvještaju spominje i neslaganja oko Dejtonskog sporazuma, jačanje etničkih podjela te narativi iz Republike Srpske koji doprinose političkoj nestabilnosti i secesionističkim porukama.
Izvještaj posebno upozorava na pokušaje dodatne podjele BiH, uključujući ideje o trećem entitetu i narative koji narušavaju multietnički karakter države. Pitanje državne imovine navodi kao ključno jer blokira investicije i razvoj, a kao važne probleme navodi i budžetsku krizu, finansiranje institucija poput BHRT-a te široko prisutnu korupciju. Također se ističe povratak oštrije retorike rukovodstva RS-a i nastavak osporavanja ustavnog poretka BiH. Sveukupno, naglašava se da političke blokade i etničke tenzije i dalje ozbiljno ugrožavaju funkcionalnost države.
Schmidtov nasljednik mogao bi biti poznat nakon sjednice PIC-a planirane za 2. i 3. juni. Praksa je da visokog predstavnika na tu funkciju imenuje Upravni odbor Vijeća za provedbu mira. Ova praksa je “u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a”, počevši od donošenja Rezolucije 1031(1995) od 15. decembra 1995. godine, saopćeno je ranije iz OHR-a.
Visoki predstavnik se bira političkim konsenzusom članica Upravnog odbora, što znači da se odluka donosi kada se ključne članice usaglase bez formalnog preglasavanja. Članice Upravnog odbora PIC-a su SAD, UK, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Kanada, Rusija, te predstavnik Evropske unije. U radu učestvuju i Evropska komisija i predstavnik Organizacije islamske saradnje (OIC).
Rusija već neko vrijeme ne participira u radu PIC-a iako je formalno članica.
Različite reakcije domaćih političara
Tokom mandata, Schmidt je bio predmet čestih političkih osporavanja i različitih tumačenja njegovih odluka, koje su u dijelu javnosti ocijenjene kao duboko kontroverzne.
Šef Kluba SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Damir Mašić ocijenio je da Schmidt odlazi “tiho i gotovo skandalozno”, navodeći da ostaje otvoreno pitanje razloga njegovog odlaska i eventualnih pritisaka koji su do njega doveli.
Predsjednik pokreta Naprijed Šemsudin Mehmedović ocijenio je da se radi o, kako je naveo, jednom od najlošijih mandata visokih predstavnika u BiH, uz stav da je način odlaska neprihvatljiv i da postoje indicije o političkoj pozadini. Upozorio je da BiH ne smije biti dovedena u stanje institucionalnog i pravnog vakuuma koji bi mogao otvoriti prostor za ozbiljnu destabilizaciju države i regiona nakon najava o podnošenju ostavke visokog predstavnika.
“Tražim hitnu reakciju Vijeća za implementaciju mira i neodložno imenovanje novog visokog predstavnika, jer postoji osnovana bojazan da bi Rusija zajedno sa separatističkim političkim snagama u BiH mogla pokušati iskoristiti nastalu situaciju kako bi urušila temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma i dodatno destabilizirala cijeli region. Upravo je stvaranje pravnog vakuuma dugogodišnji cilj politika koje osporavaju državu Bosnu i Hercegovinu”, poručio je Mehmedović.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine Saša Magazinović kaže za Detektor da nije siguran da li oni što se raduju zbog odlaska Schmidta, u Republici Srpskoj ali i u Federaciji BiH, znaju objasniti čemu se raduju.
“Visoki predstavnici su dolazili i odlazili. U ovim, ne baš jednostavnim vremenima, za mene je najvažnija poruka da institucija Visokog predstavnika ostaje sa svojim nadležnostima. Naravno, jedan sam od onih koji živi za dan kada će biti ispunjeni uslovi za ukidanje Ureda Visokog predstavnika, a to će značiti da smo postali uređena i politički stabilna država”, navodi Magazinović.
Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić istakla je da Bosna i Hercegovina mora ostati fokusirana na evropski put i usklađivanje sa standardima Evropske unije, uz jasno definisanje odnosa sa međunarodnim partnerima. Naglasila je da strateški cilj evropskih integracija mora imati prioritet u odnosu na pojedinačne projekte.
Osporavanje iz SNSD-a
Milorad Dodik je izjavio da će Republika Srpska, kao potpisnica Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, učestvovati u eventualnom izboru osobe koja bi mogla naslijediti Schmidta. Na konferenciji za novinare rekao je da očekuje da budući visoki predstavnik, kojeg oni predlože, bude potvrđen u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Prema njegovim riječima, nema smisla da Schmidt podnosi ostavku Vijeću sigurnosti jer nikada nije ni imenovan u tom tijelu.
Na platformi X oglasio se i njegov sin Igor Dodik navodeći da je “uspješno završena radna posjeta Americi” i da je “Republika Srpska na jednom mjestu”.
Predstavnici SNSD-a saopštili su da će, i nakon Schmidtovog odlaska, nastaviti osporavati odluke visokog predstavnika, uključujući zahtjeve za njihovo poništavanje i preispitivanje ustavnosti izmjena Krivičnog zakona BiH koje se odnose na nepoštovanje odluka visokog predstavnika.
Šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić navela je da odlazak Schmidta ne znači kraj političke i pravne borbe SNSD-a protiv njegovih odluka.
Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica podsjetio je na ranije podneseni zahtjev Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti odredbi Krivičnog zakona koje se odnose na neizvršavanje odluka visokog predstavnika, uz očekivanje da sud donese odluku bez političkih pritisaka.
Predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić napisao je na platformi X da će „Republika Srpska nadživjeti sve visoke predstavnike” .
Nedostatak podrške za Schmidta
Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost, upozorava da je najava moguća odlaska Schmidta više politički nego administrativni proces, te da ključni problem nije samo njegov odlazak nego ko će ga naslijediti i pod čijim geopolitičkim utjecajem će OHR djelovati u budućnosti.
Prema Ćerimagiću, ono što je Schmidta u konačnici guralo prema ostavci jeste nedostatak podrške ključnih evropskih aktera.
“Čini se da Washington ima jasne kriterije za Schmidtovog nasljednika: netko tko može raditi s Banjalukom (i prihvatljiv za Moskvu). Jedno ime koje se promovira je italijanski diplomata – sedam godina stariji od Schmidta, ali četiri godine mlađi od Trumpa – sa prethodnim postovima u Moskvi i Beogradu. Očekuje se da će SAD inzistirati na brzom procesu nasljeđivanja, vjerojatno već u lipnju”, piše Ćerimagić.
Dalje spominje i da je ova vijest o Banjaluci dočekana kao velika pobjeda, podsjećajući da Dodik i njegovi saveznici duže od šest mjeseci tvrde da je Schmidtov odlazak, zajedno s ukidanjem svih američkih sankcija, bio dio razumijevanja s američkom administracijom.
S druge strane, u Mostaru i Sarajevu, kako kaže, reakciju je do sada obilježila tišina. U Sarajevu postoji zabrinutost zbog budućnosti Ureda, dok u Mostaru postoji oprezan optimizam oko moguće nove političke dinamike.
“Europljani bi se trebali protiviti imenovanju novog visokog predstavnika, zadržati Schmidta na dužnosti do nakon izbora, a zatim zajedno s novoizabranim Predsjedništvom raspraviti o urednom zatvaranju Ureda”, zaključuje Ćerimagić.
Sličnog mišljenja je i analitičarka Tanja Topić, koja za Detektor podsjeća da je Dodik sam govorio da je Schmidtov odlazak rezultat njegovog dogovora sa SAD administracijom.
“Definitivno Schmidt nije imao podršku nove administracije koja je naklonjena Dodiku, koji je ovu bitku dobio. Ostvario je svoj cilj, uklonio je Schmidta sa funkcije”, kaže Topić.
Osvrnula se i na pojedine tvrdnje da iza svega stoji i pitanje državne imovine, navodeći da je moguće, ali da će u pozadini ostati kao razlog u odnosu na Schmidtov odlazak.
Detektor je ranije objavio ugovore koje je rukovodstvo RS potpisalo sa američkom lobističkom firmom u vezi davanja savjeta i zastupanja Republike Srpske “u pravnim i političkim poslovima vezanim za međunarodno pravo”. Detektor je ranije obrađivao i sastanke Dodika i američkog lobiste balkanskog porijekla Roda Blagojevicha, koji je predstavljen kao prijatelj Republike Srpske. Ovo “prijateljstvo” se zasniva na ugovoru između Blagojevicheve firme i Vlade Republike Srpske od 27. marta da će on lobirati u SAD-u za honorar čiji iznos nije otkriven.