Albanija postaje žarište sukoba između Istoka i Zapada, dok se građani bore protiv premijera Edija Rame zbog, kako tvrde, izdaje nacionalnih interesa.
Sukobi u Albaniji dobili su na intenzitetu nakon što je premijer Edi Rama optužio Iran za vođenje “hibridnog rata” protiv njegove države. Na ulicama Tirane i drugih gradova, hiljade građana protestuje, tvrdeći da njihov premijer prodaje nacionalne resurse američko-izraelskom lobiju. Protesti su krenuli kao ekološki izraz nezadovoljstva zbog gradnje luksuznog resorts na zaštićenim područjima, ali su prerasli u “Revoluciju plamenaca”.
Masovni protesti
Građani su jasno izrazili želju da spriječe scenarije slične onima iz Grčke, koju optužuju da se previše otvorila za izraelske utjecaje. Protesti su započeli nakon saznanja o investicijama firme Affinity Partners, u vlasništvu Džereda Kušnera, koje iznose više od 6 milijardi dolara. Ovaj projekat uključuje luksuzne nekretnine na otoku Sazan i u laguni Zvërnec Narta, zaštićenom području koje je dom mnogim pticama. Uprkos tvrdnjama vlasti da procjena utjecaja na okoliš nije započela, građani su primijetili radove i postavljene ograde, što je izazvalo sumnju u transparentnost vlasti.
Optužbe za korupciju i politički sukob
Protesti su brzo prethodili masovnoj mobilizaciji, s više od 300.000 učesnika širom zemlje, koji su zahtijevali prekid projekta i ostavku premijera Rame. On je, međutim, reagovao optužbama da su demonstranti instrumentiranog hibridnog rata, pod utjecajem Irana. Ove tvrdnje su izazvale sumnju nakon što su građani povezali vlastitu korupciju s politikom vlade, koja je omogućila prodaju otoka stranim investitorima bez ikakvih javnih rasprava.
Eskalacija protesta i paljenje premijerove kuće
Kulminacija nezadovoljstva bila je paljenja premijerove kuće, što je izazvalo šok u javnosti i dodatno potvrdilo duboko nezadovoljstvo građana. Ovaj čin, iako ekstreman, simbolizira osjećaj da Rama više ne zastupa interese naroda, nego stranih sila. Protesti su se prenijeli i na sportske događaje, gdje su albanski navijači burno reagovali na provokacije izraelskih igrača, dodatno podvlačeći tenzije između vlasti i naroda.
Strani utjecaji i uloga MEK-a
Kritičari tvrde da je Albanija pod vlašću Rame postala epicentar snažnog američkog i izraelskog utjecaja na Balkanu. U jednom intervjuu, Rama je priznao da je, na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država, prihvatio 3.000 pripadnika iranske opozicione grupe MEK, smještajući ih u bazu blizu Tirane. Ova grupa, koju Iran smatra terorističkom, navodno je izvodila sajber napade na Teheran iz Albanije, što je dovelo do prekida diplomatskih odnosa i prijetnji sigurnosti zemlje. Rama je svoju odluku opravdao poređenjem s humanitarnim akcijama iz Drugog svjetskog rata, što je izazvalo dodatne podjele i burne reakcije među građanima.