Prosječna efektivna kamatna stopa na dugoročne kredite u prvom tromjesečju iznosila je 7,35 posto, dok je godinu ranije bila 6,82 posto.
Najveći rast zabilježen je kod kredita odobrenih Vladi RS i drugim javnim institucijama, gdje je efektivna kamatna stopa povećana sa 6,23 na 7,14 posto. Istovremeno, kamate na dugoročne kredite privredi porasle su sa 6,30 na 7,21 posto.
Kod građana je prosječna efektivna kamatna stopa na dugoročne kredite povećana sa 7,36 na 7,52 posto. Stambeni krediti zabilježili su tek blago povećanje, sa 4,60 na 4,63 posto, dok su nenamjenski krediti stanovništvu poskupjeli sa 5,23 na 5,51 posto.
Blagi rast evidentiran je i kod kratkoročnih kredita, gdje je prosječna efektivna kamatna stopa povećana sa 5,40 na 5,42 posto.
Bankarski sektor rast kamata povezuje s promjenama na evropskom finansijskom tržištu. Nakon što je Evropska centralna banka sredinom 2022. godine započela ciklus povećanja referentnih kamatnih stopa kako bi obuzdala inflaciju, troškovi finansiranja porasli su širom Evrope, što se odrazilo i na tržište Republike Srpske.
Posljednice za obične građane
Iako je nakon vrhunca uslijedilo postepeno ublažavanje monetarne politike, početkom ove godine ponovo je zabilježen rast Euribora usljed novih inflatornih pritisaka, što je dovelo do skupljeg zaduživanja.
Krajem 2021. godine šestomjesečni Euribor bio je u negativnoj zoni i iznosio minus 0,554 posto, što je omogućavalo izuzetno povoljne uslove kreditiranja. Nakon prvog povećanja referentnih kamata Evropske centralne banke u julu 2022. godine, Euribor je snažno rastao i u oktobru 2023. dostigao 4,143 posto, zbog čega su banke povećavale kamate, posebno na kredite s promjenjivom kamatnom stopom.
Posljedice su osjetili brojni građani koji su stambene kredite podigli u periodu rekordno niskih kamata. Jedan od njih je i Banjalučanin Nikola D., koji je za Fenu izjavio da mu je rata kredita od 2023. godine porasla za oko 120 KM, zbog čega je odlučio preći na fiksnu kamatnu stopu kako bi izbjegao daljnje promjene mjesečnih obaveza.
Podaci Agencije za bankarstvo RS pokazuju i da se zaduženost stanovništva nastavlja povećavati. Na kraju prvog tromjesečja ove godine građani su bankama dugovali više od 4,8 milijardi KM, što predstavlja rast od tri posto u odnosu na isti period prošle godine.