Prema najnovijim podacima, 67 posto Amerikanaca navelo je da im visoke cijene benzina predstavljaju finansijske poteškoće, dok 17 posto ispitanika smatra da su te poteškoće ozbiljne.
U 2022. godini, kada su cijene nafte bile na sličnom nivou, samo 22 posto ispitanika izjavilo je da trpi ozbiljne finansijske posljedice. Prema izvještaju Gallupa, Amerikanci su posebno osjetljivi na porast cijena goriva, a ankete provedene tokom dužeg vremenskog perioda potvrđuju ovaj trend.
„Kad god cijene benzina premaše novu granicu i zadrže se iznad nje tokom dužeg perioda, udio Amerikanaca koji prijavljuju finansijske poteškoće značajno raste“, navodi se u izvještaju. Na početku godine, cijena galona benzina u Sjedinjenim Američkim Državama bila je ispod tri dolara, ali je u martu skočila na 3,99 dolara, uoči ratnih sukoba u Iranu.
Iran je preuzeo kontrolu nad Hormuškim moreuzom nakon američko-izraelskih napada, zabranivši tranzit brodovima povezanim s SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima. Tokom ovog perioda, plovila zemalja „prijatelja“ prolazila su kroz Hormuški moreuz u suradnji s iranskom vojskom, dok je američka vojska blokirala iranske luke u Arapskom moru i Omanskom zaljevu.
Međuvremeno, Washington i Teheran postigli su okvirni dogovor o pregovorima za okončanje sukoba, koji će omogućiti normalizaciju plovidbe kroz Hormuški moreuz i ukidanje američke blokade iranskih luka. U ovim okolnostima, cijena benzina na pumpama u SAD-u tokom većeg dijela maja iznosila je 4,50 dolara po galonu. U junu je cijena pala na 4,31 dolar, a do sredine mjeseca na 4,05 dolara, zahvaljujući pozitivnoj reakciji tržišta na najave mogućeg primirja.
Najnovija Gallupova anketa pokazuje da je 57 posto Amerikanaca smanjilo vožnju zbog visokih cijena goriva, dok je 46 posto ispitanika promijenilo planove za ljetni odmor.