Potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska Ramiz Salkić boravio je u Berlinu na poziv predstavnika bosanskohercegovačke dijaspore u ovom gradu na obilježavanju 20. godišnjice genocida u Srebrenici.
Salkić je s Edinom Dilberovićem, bosanskohercegovačkim ambasadorom u Njemačkoj, učestvovao na centralnom događaju Srebrenica – 20 godina nakon genocida, koji je održan u Islamskom kulturnom centru Berlin.
Entitetski potpredsjednik je, govoreći o razmjerama genocida počinjenog u Srebrenici, kazao kako cijela regija Srebrenice i danas trpi posljedice ratnih zločina, koji su u Međunarodnom sudu u Hagu jasno i utemeljeno okvalifikovani kao genocid. Pri tome čin genocida negiraju skoro svi srpski političari. On je izrazio uvjerenje da će predstavnici srpskog naroda prestati negirati genocid, saopćeno je iz Salkićevog kabineta.
– Bošnjaci su uvjereni da će ukoro prestati to sramno negiranje genocida. Uvjeren sam da će se pojaviti generacija srpskih političara spremnih da se suoče s teretom zločina i sa genocidom u Srebrenici, koji je počinjen uime srpskog naroda. To suočavanje je neophodno kako bi se počelo graditi društvo mira i povjerenja. Bošnjaci su kao žrtve genocida imali snage i hrabrosti da pruže ruku pomirenja, ali nažalost još uvijek sa druge strane nisu dobili iskrenog partnera za mir, stabilnost i toleranciju. Ako je neko ubio 8.372 ljudi u dva dana i to ne smatra genocidom, time nam šalje vrlo opasne poruke – kazao je potpredsjednik Salkić.
Također, on je naglasio da se pitanje Srebrenice ne može svesti samo na usku geografsku oblast, jer je Srebrenica nakon genocida planetarno poznata, kao mjesto jedinog genocida u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Ona je postala paradigma svih nekažnjenih zločina i mrlja na savjesti civilizacije. Da bi se umanjile razmjere posljedica genocida neophodno je u regiji Srebrenice osigurati Bošnjacima ekonomsku stabilnost i prosperitet, navodi se u saopćenju
Potpredsjednik Salkić je pozvao građane BiH u dijaspori da investiraju u pokretanje vlastitih preduzeća koja bi zapošljavala povratnike, čime bi se povratak učinio održivim, a građani iz dijaspore bi bili mnogo više vezani za povratničke krajeve.