Međutim, poznati bh. meteorolog Nedim Sladić upozorava da se utjecaj ovog fenomena često pogrešno tumači. Kako je pojasnio za Oslobođenje, El Niño ne djeluje direktno na Evropu, pa tako ni na Bosnu i Hercegovinu.
El Niño južna oscilacija (ENSO) predstavlja prirodni klimatski fenomen koji podrazumijeva nepravilnu smjenu toplijih i hladnijih temperatura površinskog sloja centralnog i istočnog ekvatorijalnog Pacifika, što potom utiče na atmosfersku cirkulaciju.
Sladić navodi da se ENSO ciklusi u prosjeku pojavljuju svake dvije do sedam godina, dok pojedine faze mogu trajati i do tri godine. Ekstremnije epizode El Niña su rjeđe, a nakon njih često dolazi neutralna faza ili suprotna, hladna faza poznata kao La Niña.
Tokom El Niña slabe pasati, zbog čega se toplija površinska voda širi prema centralnom i istočnom Pacifiku. Istovremeno se smanjuje izdizanje hladnije vode iz dubine prema površini, odnosno takozvani upwelling.
Zbog toga se termoklina, prijelazni sloj između toplije površinske i hladnije dubinske vode, spušta dublje. Hladnija voda bogata nutrijentima tada teže dolazi do površine, što dodatno smanjuje njen rashlađujući efekat.
Sladić ovaj proces slikovito objašnjava pomoću posude s vodom i ventilatora. Ventilator bi u toj usporedbi predstavljao stalne vjetrove koji potiskuju topliji površinski sloj vode prema suprotnoj strani, dok se na njegovo mjesto podiže hladnija voda. Upravo je suprotan proces karakterističniji za La Niñu.
El Niño i La Niña svoj vrhunac najčešće dostižu tokom zimskih mjeseci. Upravo zbog perioda u kojem se fenomen tradicionalno pojačava nastali su i nazivi „mali dječak“ i „mala djevojčica“.
El Niño snažno utiče na neke dijelove svijeta, ali ne direktno na BiH
Posljedice El Niña posebno su značajne za područja uz Pacifik. Fenomen je historijski bio važan i za ribare u Peruu, jer promjene temperature mora utiču na količinu kisika i nutrijenata u vodi, a time i na riblji fond.
Praćenjem ENSO ciklusa moguće je dobiti i određene informacije o vjerovatnim vremenskim obrascima u Sjevernoj Americi te dijelovima Južne Amerike.
Tokom El Niña, primjerice, sjeverni i sjeveroistočni dijelovi Brazila mogu biti izloženi većem riziku od suše i manjka padavina, dok pojedini dijelovi Sjedinjenih Američkih Država, posebno jug zemlje, mogu imati vlažnije prilike.
Ipak, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, situacija je znatno složenija.
„Kada posmatramo kretanje sistema preko Atlantika, možemo dobiti nešto širu sliku, ali ona zavisi isključivo od lokalnih faktora“, pojašnjava Sladić.
Prema njegovim riječima, glavni faktor koji određuje vremenske prilike na prostoru BiH u ovom slučaju nije El Niño, već stanje i dinamika atmosferskih sistema iznad Atlantika.
Kakva nas jesen i zima očekuju?
Iako El Niño nema direktan utjecaj na vremenske prilike u BiH, statistička analiza godina u kojima je ovaj fenomen prisutan može pokazati određene obrasce.
Sladić navodi da prvi dio jeseni u takvim godinama statistički češće bude veoma topao, iako je povezanost slaba. Nakon toga može uslijediti i topliji početak zime, posebno tokom decembra i januara.
Kako zima odmiče, povećava se mogućnost hladnijih prodora, pa drugi dio zime može donijeti osjetno svježije vremenske prilike.
Kada je riječ o predstojećoj sezoni, Sladić navodi da se za veći dio Evrope očekuje toplija i vlažnija jesen od prosjeka.
Kada je zima u pitanju, njen prvi dio mogao bi biti topliji i slabiji u pogledu hladnijih prodora, dok bi drugi dio sezone mogao donijeti svojevrsnu „nadoknadu“ i veći potencijal za hladnije periode.