Konkurs je obuhvatio pet regija – banjalučku, bijeljinsku, dobojsku, trebinjsku i sarajevsko-istočnu. Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske objavio ga je 9. septembra, uz ukupno 4,6 miliona KM namijenjenih za podršku građanima.
Predviđeno je da se sufinansira do 50 posto opravdanih troškova investicije, odnosno najviše 5.000 KM po prijavljenom objektu. Ove godine uvedena je i regionalna raspodjela sredstava, što je, prema riječima direktora Fonda Denisa Stevanovića, trebalo omogućiti ravnomjerniju dostupnost subvencija građanima širom Republike Srpske.
“Mislim da smo dobili jedan pravedniji model, kojim će i naši stanovnici od Trebinja do Novog Grada imati priliku da ostvare pravo na do 5.000 KM za projekte iz oblasti energetske efikasnosti u svojim domaćinstvima”, rekao je Stevanović, prenosi SrpskaInfo.
Prema njegovim riječima, uslovi konkursa ostali su isti kao i prethodnih godina. Stevanović je naveo da Fond nije želio javni poziv objaviti tokom perioda godišnjih odmora, zbog čega se čekalo usvajanje plana rada i završetak sezone odmora.
“Kakvi su bili uslovi konkursa 2024. godine, takvi su bili i ove godine. Nismo željeli da javni poziv raspišemo u terminu kada većina stanovništva ne može da konkuriše. Prvo smo čekali da se usvoji naš plan rada, a zatim smo kreirali konkurs. Čekali smo da se završi sezona godišnjih odmora”, naglasio je Stevanović.
Građani su tokom godine na internet stranici Fonda mogli vidjeti uslove prethodnog javnog poziva, što im je omogućilo da se ranije upoznaju s potrebnom dokumentacijom.
Veliki broj prijava zatvorio konkurs u pojedinim regijama
Najveći broj prijava stigao je iz banjalučke regije, gdje je za samo tri dana zaprimljeno 1.873 prijave. Zbog toga je konkurs za ovu regiju zatvoren 11. septembra.
Za banjalučku regiju bilo je planirano 1.650.000 KM, dok su ukupno za svih pet regija na raspolaganju bila 4,6 miliona KM.
“U konkursu je jasno pisalo da javni poziv ostaje otvoren do iskorištenosti sredstava za pojedine regije, a najduže osam dana. S obzirom na to da smo iz banjalučke regije za prva tri dana primili 1.873 prijave, odlučili smo da konkurs za tu regiju zatvorimo 11. septembra”, pojasnio je Stevanović.
Poziv je zatvaran u pojedinim regijama kada je procijenjeno da je vrijednost traženih subvencija značajno premašila raspoloživa sredstva. Prema Stevanovićevim riječima, u nekim slučajevima traženi iznos bio je više nego dvostruko veći od dostupnog novca.
“Kada smo za pojedine regije vidjeli da su tražena sredstva više nego duplo od raspoloživih, onda smo zatvorili konkurs, pod pretpostavkom da će svaka treća ili svaka četvrta prijava sigurno biti ispravna”, naveo je Stevanović.
Osim 1.873 prijave iz banjalučke regije, pristigle su 803 iz dobojske, 493 iz bijeljinske, 258 iz trebinjske, odnosno hercegovačke regije, te 194 prijave iz regije Istočnog Sarajeva.
Fond je putem prijavnih kodova imao uvid i u iznose koje su građani tražili. Stevanović je pojasnio da svaki podnosilac dobija kod iz kojeg se može utvrditi visina traženih sredstava.
“Svi koji su se prijavili dobili su prijavni kod. Iz tog koda se tačno vidi kolika su tražena sredstva korisnika”, rekao je.
Rezultati u roku od 60 dana
Zbog velikog broja prijava neće svi podnosioci moći ostvariti pravo na subvenciju. Fond procjenjuje da bi sredstva trebalo da budu odobrena za oko 1.000 domaćinstava.
Stevanović je kazao da bi ostavljanje konkursa otvorenim svih osam dana moglo dovesti do toga da građani ulažu vrijeme i novac u pripremu dokumentacije, iako bi zbog ograničenog budžeta njihove šanse za dobijanje sredstava bile male.
Prijave su se primale isključivo putem pošte, a ispravne prijave rangiraće se prema vremenu njihovog zaprimanja. Među ključnim uslovima bili su uredno popunjen prijavni obrazac i potpuna dokumentacija propisana konkursom.
Dokumentacija je bila prihvatljiva ukoliko nije starija od šest mjeseci.
“Propisano je da ovjera dokumentacije može biti stara do šest mjeseci, kako bi se smatrala validnom na konkursu”, rekao je Stevanović.
Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske 17. septembra donio je odluku o obustavljanju prijema prijava. Iz Fonda su saopštili da su sredstva privremeno rezervisana do završetka pregleda i evaluacije svih pristiglih prijava.
Rezultati konkursa trebalo bi da budu poznati u roku od 60 dana, dok bi komisija, prema Stevanovićevim riječima, na pregledu i evaluaciji prijava mogla raditi najmanje 40 dana.
Nakon završetka postupka biće utvrđeno da li je ostalo raspoloživih sredstava, što bi moglo otvoriti mogućnost ponovnog raspisivanja javnog poziva.
Stevanović je najavio da će iskustva iz ovog konkursa biti iskorištena za unapređenje budućih poziva.
“Ako smo sada vidjeli da nešto izaziva određenu vrstu nepovjerenja ili nedoumica kod građana, gledaćemo da to otklonimo narednim javnim pozivima, odnosno u narednim godinama”, poručio je Stevanović, potvrdivši da će novi konkurs biti objavljen i naredne godine.
Ovo je prvi put da Fond vlastitim sredstvima finansira ovakav javni poziv, a najavljeno je da bi se u narednim godinama moglo više voditi računa i o posebnim kategorijama stanovništva.
Fond, osim podrške domaćinstvima, finansira i projekte energetske obnove javnih objekata. Nedavno su potpisani ugovori za energetsku sanaciju pet školskih objekata, čija ukupna vrijednost iznosi oko šest miliona eura.
“Od tog iznosa, 4,5 miliona eura obezbijeđeno je kroz kreditnu liniju EIB, dok se 1,5 miliona eura odnosi na grant sredstva”, rekao je Stevanović.
U narednom periodu Fond planira proširiti podršku građanima, lokalnim zajednicama i privredi, uz fokus na energetsku efikasnost, upravljanje otpadom i druge projekte.
Prema Stevanovićevim riječima, dugoročni cilj je smanjenje potrošnje i troškova energije, kako u domaćinstvima tako i u javnim objektima.
“Rad ove institucije želim da usmjerim na projekte čiji se rezultati mogu jasno vidjeti i izmjeriti – od manjih troškova energije u domaćinstvima i javnim objektima, do efikasnijeg sistema upravljanja otpadom”, rekao je Stevanović.
Fond namjerava dodatno razvijati saradnju s privredom, posebno mikro, malim i srednjim preduzećima koja ulažu u energetsku efikasnost, kao i s manjim lokalnim zajednicama.
“Nama nije najvažnije koliki je projekat, nego da li on rješava stvarni problem i da li je održiv”, poručio je Stevanović.