Izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini Federacije Bosne i Hercegovine, kojima se predviđa mogućnost rada malih porodičnih trgovina nedjeljom, i dalje nisu ušle u zvaničnu proceduru, iako su pripremljene još prošle godine. Time je, prema ocjenama sagovornika, nastavljen zastoj u rješavanju pitanja koje već mjesecima izaziva podijeljene reakcije u javnosti i među trgovcima.
Prema pisanju lista Oslobođenje, predloženim izmjenama člana 18. Zakona bilo bi omogućeno da nedjeljom rade male trgovine u kojima bi poslove obavljali isključivo vlasnici ili članovi njihove uže porodice. Ipak, iz Federalnog ministarstva trgovine potvrđeno je da u međuvremenu nije bilo novih koraka u vezi s ovim prijedlogom, niti je upućen prema Vladi Federacije BiH.
Dok zakon stoji u ladici, vlasnici manjih trgovina upozoravaju na finansijske gubitke i pad konkurentnosti u odnosu na objekte u Republici Srpskoj, gdje je rad nedjeljom dozvoljen. Dodatno ističu da postojeći model otežava i funkcionisanje u turističkim sredinama, kao i građanima koji tokom sedmice nemaju dovoljno vremena za kupovinu.
Podsjetimo, jedino je Orašje odlukom Vlade Federacije BiH dobilo izuzeće od zabrane rada nedjeljom, što dodatno komplikuje jedinstvenu primjenu pravila na području Federacije.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić ocjenjuje da je od prvobitnog modela praktično odustalo, te da političke i pravne prepreke, uključujući i izuzeće Orašja, otežavaju bilo kakve izmjene. Prema njegovom mišljenju, postojeći koncept je već pokazao brojne slabosti, od diskriminacije do negativnih ekonomskih posljedica, zbog čega se, kako smatra, otvara i mogućnost sudskih osporavanja.
Slične probleme u praksi ističe i Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH. Predsjednica sindikata Mersiha Beširović navodi da, iako podržavaju zaštitu prava radnika, u stvarnosti postoje primjeri neujednačene primjene zakona. Posebno upozorava na pojedine trgovačke lance i objekte koji, prema navodima sindikata, pronalaze načine da rade nedjeljom, dok inspekcijski nadzor, kako tvrde, ne reaguje dovoljno efikasno.
Dodatnu zabrinutost sindikata izaziva i sve češća praksa rada pod statusom dragstora, što, prema njihovim navodima, u praksi dovodi do gotovo potpunog zaobilaženja zabrane u pojedinim sredinama.