Više od 25 godina nakon ubistva šesnaestogodišnje Melihe Durić, ovaj slučaj ostaje jedan od najtežih neriješenih zločina iz poslijeratnog perioda u Bosni i Hercegovini. Tragedija koja je pogodila porodicu Durić i bošnjačke povratnike u Vlasenici dogodila se 11. jula 2001. godine, na dan kada je u Potočarima obilježen početak izgradnje Memorijalnog centra.
Dok su se u Potočarima okupljali preživjeli genocida, porodice žrtava te domaći i međunarodni zvaničnici, u vlaseničkom naselju Džamdžići dogodio se zločin koji ni nakon više od dvije decenije nije rasvijetljen.
Meliha Durić ubijena je u porodičnoj kući u koju je, zajedno s ocem i mlađim bratom, prvi put došla nakon izbjeglištva 1992. godine kako bi obišli svoj dom.
Prema rezultatima tadašnje istrage, nekoliko minuta prije 23 sata ispaljen je hitac koji je pogodio djevojčicu dok je boravila u jednoj od prostorija kuće. Balističkim vještačenjem utvrđeno je da je pucano s krova obližnje napuštene i ratom oštećene kuće.
Istraga o ubistvu Melihe Durić godinama bez konačnog epiloga
Istragu su od početka pratile brojne kontroverze. Vodio ju je tim tadašnjeg Centra službe bezbjednosti Zvornik, na čijem se čelu nalazio čovjek protiv kojeg je kasnije podignuta optužnica za ratne zločine.
Tokom istrage pronađena je puška za koju su vještačenja pokazala da odgovara oružju iz kojeg je ispaljen smrtonosni hitac. Osumnjičeni je tvrdio da se puška u vrijeme ubistva nalazila na popravci kod mehaničara, ali je mehaničar osporio takve navode. Uprkos tome, optuženi je 2004. godine oslobođen, a slučaj nakon toga nije dobio značajniji istražni epilog.
Posebnu pažnju izazvala je i činjenica da je, prema ranijim navodima iz istrage, dva mjeseca prije Melihinog ubistva iz iste puške i s gotovo identične pozicije ranjen još jedan bošnjački povratnik u istoj prostoriji kuće. Zbog toga su se pojavile sumnje da nije riječ o izolovanom incidentu.
Porodica Melihe Durić i dalje traži odgovore
Godinama kasnije u javnosti su se pojavila svjedočenja koja su ukazivala na moguću političku pozadinu zločina. Prema tim navodima, ubistvo je navodno planirano kao provokacija na dan obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici. Tvrdilo se da su prvobitne mete trebali biti Bratunac ili Srebrenica, ali da je plan, zbog pojačanog prisustva međunarodnih snaga, navodno preusmjeren na Vlasenicu, piše Oslobođenje.
Pojedini svjedoci iznosili su i tvrdnje da je akciju koordinirao tadašnji ratni komandant lokalne jedinice, koji je, prema njihovim navodima, uprkos tome što se zvanično vodio kao bjegunac u Srbiji, tajno boravio na području Vlasenice. Kao mogući izvršioci spominjani su bivši pripadnici 10. diverzantskog odreda, a neka od tih imena kasnije su se pojavljivala i u sudskim postupcima za genocid u Srebrenici.
Uprkos zahtjevima porodice i brojnim pozivima da se predmet ponovo otvori, do danas nije podignuta nova optužnica niti je ubistvo Melihe Durić rasvijetljeno.
Njen otac je tokom proteklih godina više puta poručio da nije izgubio samo kćerku, već i vjeru u pravosudni sistem. Kaže da ga i danas progoni isto pitanje – zašto je njegova šesnaestogodišnja kćerka ubijena i zbog čega niko za taj zločin nije odgovarao.