Vijeće ministara Bosne i Hercegovine saopštilo je da će sporazum o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija omogućiti pristup ukapljenom prirodnom plinu putem terminala na otoku Krk. Ovim se osigurava diversifikacija opskrbe i smanjuje ovisnost BiH o ruskom plinu.
Nacrt odluke o ratifikaciji sporazuma bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u dalju proceduru. Realizacija ovog značajnog projekta obuhvaća pravac Split – Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, uz dodatne odvojke prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, te pravac Kladanj – Tuzla.
Sporazum o izgradnji plinovoda potpisali su 28. aprila u Dubrovniku predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković. U sporazumu se navodi da je projekat “prepoznat i potvrđen kao projekat od strateškog značaja na nacionalnoj, regionalnoj i evropskoj razini“. Sporazum se tijesno oslanja na zajednički interes Hrvatske i BiH za jačanje sigurnosti i pouzdanosti snabdijevanja prirodnim plinom, s naglaskom na diversifikaciju dobavnih pravaca i potencijalnih izvora.
Podsjećamo da je potpisivanju sporazuma u Dubrovniku prethodila telefonska sjednica Vijeća ministara BiH koja je odobrila njegovo potpisivanje. Nakon potpisivanja ostala su otvorena pitanja, a Federacija BiH je dobila izmijenjeni Zakon o Južnoj interkonekciji, prema kojem bi projekat trebala graditi američka kompanija “AAFS“. Ovo je pokrenulo pitanja o transparentnosti ugovora i načinu provedbe projekta.
Joseph Flynn, direktor kompanije “AAFS“, ranije je izjavio da njegova kompanija planira upravljati kompletnim projektom, međutim, nije pružio detalje o ovom upravljanju. Naglasio je da na ovu investiciju u SAD-u gledaju kao na stratešku za BiH i region, koja bi trebala privući i druge. Upitan o iskustvu kompanije u realizaciji sličnih projekata, Flynn je naveo kako će osigurati potrebnu ekspertizu za građenje.