Premijer Milojko Spajić saopštio je nakon višečasovnog sastanka s predstavnicima Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) da su dogovoreni naredni koraci za primjenu takozvanog „Euro modela“. Prema ranije predstavljenom prijedlogu, minimalne neto zarade kretale bi se od 1.000 do 1.400 eura, odnosno približno od 2.000 do 2.800 KM.
Spajić nakon sastanka nije precizirao koje će konkretne mjere biti preduzete, ali je kazao da je razgovor s poslodavcima trajao više od tri sata.
„Preko tri sata smo bili tu i najbitnije je da smo se dogovorili o sljedećim koracima – kako da se ‘Euro model’ primijeni u Crnoj Gori“, rekao je Spajić.
Minimalna neto zarada za radna mjesta za koja je potrebno osnovno ili niže obrazovanje, prema modelu koji je Spajić predstavio 17. septembra, iznosila bi 1.000 eura. Za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem bila bi 1.250 eura, dok bi zaposleni sa visokim obrazovanjem imali minimalnu zaradu od 1.400 eura.
Vlada Crne Gore ranije je saopštila da je usvojila set zakonskih rješenja kojima bi trebalo omogućiti primjenu novog obračuna zarada od januara 2027. godine.
Manje opterećenje na rad i češće usklađivanje penzija
Uz povećanje minimalnih zarada, najavljeno je i dodatno smanjenje opterećenja na rad. Spajić je ranije predstavio primjer prema kojem poslodavac sada za zaposlenog koji prima 1.600 eura neto ukupno izdvaja 1.980 eura, dok bi nakon reforme za isti ukupni trošak radniku mogao isplatiti 1.870 eura neto.
Najavljeno je i da bi se penzije od 2027. godine usklađivale četiri puta godišnje, kako bi njihovo povećanje pratilo rast zarada.
Spajić je nakon sastanka s poslodavcima poručio da primjena „Euro modela“ neće podrazumijevati povećanje PDV-a. Nije, međutim, direktno odgovorio na pitanje novinara ko je autor novog modela.
Premijer je povećanje zarada povezao i s očekivanim ulaskom Crne Gore u Evropsku uniju. Prema njegovim riječima, cilj je da veće zarade pomognu u zadržavanju radne snage, imajući u vidu mogućnost da nakon pristupanja EU građani slobodnije odlaze na tržišta rada drugih članica.
„Najproduktivniji dio stanovništva odlazio je na Zapad zbog većih zarada. I upravo je jedna ovakva mjera tu da bi pomogla privredi“, rekao je Spajić, prenose Vijesti.
Istog dana razgovarao je i s predsjednicima crnogorskih opština, nakon čega je poručeno da Vlada i lokalne vlasti povećanje zarada i životnog standarda vide kao jedan od načina za sprečavanje odlaska stanovništva nakon ulaska zemlje u EU.
Poslodavci traže dodatne konsultacije
Najava novih minimalnih zarada ranije je izazvala zabrinutost među poslodavcima. Unija poslodavaca Crne Gore upozorila je da njeni predstavnici nisu bili konsultovani tokom pripreme predloženih mjera.
UPCG je zbog toga poručila da neće potpisati novi Opšti kolektivni ugovor dok ne budu razjašnjene predložene izmjene i njihov uticaj na privredu i sistem zarada.
Nakon sastanka održanog 23. septembra iz Unije su saopštili da je izostankom konsultacija o „Euro modelu“ narušen princip socijalnog dijaloga.
Pozvali su da se razgovor o najavljenim mjerama vrati u okvir dijaloga socijalnih partnera kako bi se kroz zajedničke konsultacije sagledali način primjene i mogući efekti predloženih rješenja.
Vlada je u međuvremenu prihvatila sindikalni prijedlog da obračunska vrijednost koeficijenta bude povećana sa 90 na 100 eura. Ipak, za primjenu novog Opšteg kolektivnog ugovora potrebna je i saglasnost poslodavaca.