Zdravstveni sistem u Unsko-sanskom kantonu suočava se s ozbiljnim problemima, sa hroničnim nedostatkom ljekara i specijalista koji prijete kolapsom. Kantonalna bolnica u Bihaću, s tek pet anesteziologa, obezbjeđuje usluge pacijentima iz cijelog kantona, dok ljekari prekovremeno rade kako bi održali sistem funkcionalnim. Hoće li nova rješenja uspjeti stabilizirati situaciju?
Zdravstveni radnici u Unsko-sanskom kantonu upozoravaju na ozbiljnu krizu koja pogađa zdravstveni sistem ovog područja, gdje hronični nedostatak medicinskog kadra postaje sve očigledniji. Iz Kantonalne bolnice u Bihaću javljaju da, usprkos nevjerovatnom opterećenju, nastavljaju zbrinjavati pacijente, ali u uvjetima koji su daleko od idealnih.
Maida Vojić, pacijentica koja je trebala da se podvrgne operaciji, podijelila je svoje iskustvo o neophodnom zahvatu koji nije realizovan zbog nedostatka anesteziologa. „Od 6 do 2 su me držali, a na dan operacije su mi rekli da nema anesteziologa. Kako da čekam da mi se zdravstveno stanje pogorša da bih bio primljen kao hitan slučaj?”, izjavila je Maida, izražavajući zabrinutost za svoju situaciju, piše Federalna.
Ovo iskustvo nije usamljen slučaj, a prema riječima nadležnih, posljedica je hroničnog nedostatka kadra. Amir Durić, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije KB Bihać, napominje: „Ako ljekari moraju raditi preko 200 ili čak do 300 sati mjesečno, to jasno pokazuje da fali mnogo kadra”.
Problemi se ne zaustavljaju samo na bolničkim odjelima, već su prisutni i u domovima zdravlja, čime se stvara dodatno opterećenje za kantonalnu bolnicu. Dugi redovi čekanja i sve veći broj pacijenata koji traže pomoć u privatnim zdravstvenim ustanovama postaju svakodnevica. Među ključnim problemima je i izostanak interventne kardiologije, što može imati fatalne posljedice za građane.
„Neadekvatno zbrinjavanje infarkta u prvim satima može biti opasno. U USK nemamo interventnu kardiologiju, a najbliži centar je udaljen 300 kilometara“, ističe Emir Šabić, specijalista hirurgije u Bihaću, ukazujući na ozbiljne deficite u zdravstvu.
Menadžment Kantonalne bolnice priznaje da je situacija ozbiljna, te smatraju da su problemi rezultat loše kadrovske politike koja se provodi godinama. Kako bi se situacija poboljšala, dogovorena je saradnja sa Kliničkim centrom u Sarajevu, kako bi stručnjaci iz glavnog grada dolazili u Bihać.
„Sve što je deficitarno i možemo, mi ćemo raspisati, tako da popunjavamo taj kadar. Međutim, to ne možemo riješiti preko noći”, izjavio je Amel Kardašević, v. d. direktora bolnice, ukazujući na dugotrajne specijalizacije koje su potrebne za obrazovanje novih ljekara.
Resorno ministarstvo također potvrđuje da je problem mnogo širi i da se mora raditi na stvaranju strategije za školovanje ljekara prema stvarnim potrebama. „Specijalizacije se moraju donositi na osnovu potreba, a ne želja”, zaključuje Meris Jušić, ministar zdravstva USK.
Uz neophodno školovanje novih kadrova, hitno je potrebno osigurati bolje radne uvjete za postojeće ljekare kako bi se spriječilo dalje odlaske kadra iz zdravstvenog sistema. Do tada, pacijenti će biti u neizvjesnosti čekajući potrebne zdravstvene usluge.