Čija su briga žene i djeca bosanskih militanata u Siriji? – Bh-index

Čija su briga žene i djeca bosanskih militanata u Siriji?

Izdvojeno    Datum: 12.06.2018.    
Autor: Radio Slobodna Evropa


Žene i djeca koja su iz Bosne i Hercegovine otišla u Siriju, kao i djeca koja su rođena na teritoriji Sirije, još čekaju na rješenje svog statusa i nadaju se povratku u BiH.

Više od 50 žena iz BiH, s oko 80 djece, od kojih su mnoga rođena u ovoj zemlji i nemaju nikakve identifikacijske podatke, smješteno je u različite kampove zatvorenog tipa u Siriji. Većina ovih žene su udovice militanata tzv. Islamske države Iraka i Levanta (IDIL).

Slučaj jedne od njih, čiju je priču za Radio Slobodna Evropa (RSE) ispričala njena sestra Alema Dolamić, u bh. javnosti izazvao je podijeljene reakcije. Dok su jedni bili stava da se žene trebaju vratiti u BiH, drugi su tvrdili da su „sve one i djeca teroristi i da se ne trebaju vraćati u BiH“.

Alemi je rečeno da će vlasti BiH s nadležnim Ministarstvom za vanjske poslove i Ambasadom BiH u Jordanu nakon pokretanja zvanične procedure raditi na ovim pitanjima, tražeći najbolje rješenje da siguran povratak djece i žena. U ovoj proceduri aktivno sudjeluju i strane humanitarne organizacije – UNHCR i Crveni križ. Od oktobra 2017. godine kad je zvanično pokrenuta procedura za povratak tri žene iz BiH, među kojima je i sestra Aleme Dolamić, dosad se situacija nije značajno izmijenila. Žene su i dalje u kampu u kojem su, kako za RSE kažu članovi porodica sa kojima se uspjelo stupiti u kontakt, uvjeti teški.

Posebno tijelo pri Vijeću ministara za povratak terorista, žena i djece

O nejasnom statusu žena i djece u Siriji i sporom procesu njihovog povratka u BiH zastupnica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Maja Gasal Vražalica je na 61. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 17. maja 2018. godine, postavila usmeno pitanje ministru civilnih poslova BiH Adilu Osmanoviću.

„Da li su djeca rođena u kampu u Siriji državljani Bosne i Hercegovine, budući da im je jedan od roditelja državljanin BiH, a djeca nisu nigdje upisana, dakle nemaju rodni list? Po nekim saznanjima i iskustvima sa zakonskim odredbama samog zakona o državljanstvu BiH, mnoga djeca rođena diljem dijaspore također nisu upisana u naše matične knjige, ali ih se na osnovu roditelja sve do njihove 23. godine starosti smatra državljanima BiH, odnosno postoje iskustva gdje se toj djeci traži upis u državljanstvo, pa tek onda ispis iz državljanstva, kako bi ostvarili prava na druga državljanstva s kojima država BiH nema bilateralni sporazum o državljanstvu (iskustva mnoge djece rođene u SR Njemačkoj, a čiji je jedan od roditelja državljanin BiH)?

“Koji je status ovih žena i djece u kampu u Siriji?“

Odgovor Vijeća ministara, koji je RSE dobio na uvid, stigao je nekoliko dana kasnije i u njemu je navedeno da je u toku postupak formiranja Koordinacionog tijela Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za rješavanje pitanja povratka terorističkih boraca i članova njihovih porodica, žena i djece s ratišta.

„Postupak vodi Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Ministarstvo civilnih poslova BiH će u okviru svojih nadležnosti preko svojih predstavnika aktivno participirati u radu Koordinacionog tijela Vijeća ministara Bosne i Hercegovine koje se uskoro treba formirati.“

Odlasci na strana ratišta su od 2014. godine, prema Krivičnom zakonu krivična djela povezana s terorizmom. Prema podacima Tužilaštva BiH, u predmetima za protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama vezanim za odlaske državljana BiH na strana ratišta Sirije i Iraka dosad nije bila niti jedna oslobađajuća presuda. INTERPOL je raspisao čak 90 potjernica za građanima BiH u vezi s učešćem na ratištima u Siriji i Iraku. Kaznu zbog ratovanja u Siriji i Iraku u BiH trenutno (podaci iz decembra 2017.) izdržava 12 muškaraca u zatvorima u BiH, a ukupno je presuđeno 40 godina zatvora zbog učešća na ratištima u Siriji i Iraku. Mnogi militanti IDIL-a porijeklom iz BiH zatvoreni su u Siriji i Iraku nakon oslobađanja teritorije od militanata ove terorističke organizacije, odakle bi trebali biti prebačeni u BiH, gdje ih čeka sudski proces zbog sudjelovanja na stranim ratištima.

U odgovoru Vijeća ministara navedeno je i „da je prema 6. stav 1. tački Zakona o državljanstvu, između ostalog propisano: ‘Dijete rođeno nakon stupanja na snagu Ustava stječe državljanstvo BiH porijeklom: d) ako je rođeno u inostranstvu, a čiji je jedan roditelj bio državljanin BiH u vrijeme djetetovog rođenja pod uslovom da do vremena kada navršio 23 godine podnese prijavu za evidentiranje državljanstva BiH nadležnom organu.“

Ova odredba Zakona, kako se navodi, odnosi se i na djecu rođenu u Siriji, u kampovima ili van njih, te se oni mogu smatrati državljanima BiH ako podnesu nadležnom organu neophodnu prijavu za evidentiranje državljanstva BiH. Prijavu treba podnijeti roditelj koji je državljanin BiH i može se podnijeti putem nadležnog diplomatsko konzularnog predstavništva BiH u inostranstvu.

Preporučeno za vas:  Tragedija u Zenici: 29-godišnji mladić se ubio zbog smrti majke i neimaštine. Ostavio i oproštajnu poruku

Iz Vijeća ministara navode da se pitanje državljanstva „u konkretnom slučaju ne smatra posebno spornim, ali da će biti upitno dokazati državljanski status i identitet podnosioca zahtjeva, roditelja koji je državljanin BiH.

Kao drugi veći problem navodi se pribavljanje neophodnih dokumenata za upis djece u matične knjige.

„Realna pretpostavka je da rodnih listova, a ni bilo kojih drugih dokumenata nemaju, a i da ih eventualno imaju, dokumenti izdati od organa Sirije u skladu s Haškom konvencijom i priznavanju javnih ispava morali bi biti u potpunosti legaliziran Apostille pečatom.“

RSE je kroz razgovore s članovima porodicažena u Siriji upoznat s činjenicom da ni one ni djeca nemaju nikakve zvanične dokumente, pasoše ili nešto slično. U nekoliko slučajeva putem Crvenog križa u kampove su dostavljeni zahtjevi od članova porodica, kao i podaci o datumima rođenja djece u Siriji. Također putem Crvenog križa žene imaju priliku slati pisma porodicama u BiH.

Iz Vijeća ministara u vezi s ovim problemom navode i da će se za utvrđivanje činjenica za državljanski status koristiti i DNK analize koje „navodno djeluju na terenu u okviru IOM-a (Međunarodne organizacije za migracije), UNHCR-a ili neke druge humanitarne organizacije“.

„Utvrđivanjem državljanskog statusa bi se stvorili uslovi za izdavanje putnih listova neophodnih za povratak u BiH.“

Stigma spram „udovica IDIL-a i njihove djece“

Osim administrativnih problema s kojima se susreću žene i djeca u Siriji, psihologinja Senija Tahirović naglašava i problem prihvatanja nakon mogućeg povratka u BiH. Osim trauma odrastanja u nesigurnoj atmosferi, zbog čega će djeca nositi psihološke probleme koji će im otežati funkcioniranje u životu, Tahirović ističe i problem adaptacije ako se vrate u BiH.

“Postoji veliki rizik da te osobe, mlade osobe, kada se vrate u Bosnu i Hercegovinu zbog trauma iskustva koje su imale razviju određene psihološke probleme koji bi onda bili podložni za priključivanje nekim novim grupama koje bi možda opet vodile ka nekim ekstremnim ponašanjima.“

Adekvatna priprema sredine za njihov povratak je ključna, smatra Tahirović.

„Oni na neki način predstavljaju žrtve, a ne teroriste koji će se vratiti sada iz Sirije i ne trebamo očekivati da će se oni isti čas priključiti nekim terorističkim organizacijama. Dakle, pripremiti sredinu da se oni vraćaju, pripremiti društvo, razviti takvu klimu u koju se vraćaju oni u svoju zemlju gdje im treba pomoći. To bi bio jedan aspekt te neke socijalne podrške koja je tim mladim ljudima i njihovim majkama potrebna. A s druge strane tim osobama će isto tako biti potrebna pomoć u smislu psihološke podrške i njihovog uključivanja u školovanje. Pretpostavljam da se većina te djece nije školovala, možda ni ne poznaje dobro naš jezik. Ima mnogo otežavajućih problema, faktora koji će njima otežati kasniju adaptaciju i uključivanje u recimo neke normalne tokove života u Bosni i Hercegovini.“

Ostaje pitanje ima li naše društvo dovoljno snage i mogućnosti za to, zaključuje Tahirović.

„Prihvatanjem i pripremom bi se smanjio broj tih mladih ljudi koji će kasnije zbog svoje rezigniranosti da nisu prihvaćeni u BiH možda ipak priključiti nekim terorističkim aktivnostima, jer je to ljutnja prema onima koji ih ne prihvataju, koji ih već unaprijed osuđuju, smatraju teroristima. Onda u nekim psihološkim obrazloženjima, pogotovo mladi ljudi iz te neke ljutnje ili da kažem inata, oni stvarno urade ono onako kako su identificirani. Što ne mora biti, naravno, oni ne moraju biti teroristi, nisu sigurno, ali ako ih ne prihvatimo, onda je moguće da oni odu u ekstremno ponašanje, koje je povezano s ekstremizmom, radikalizacijom i možda terorističkim aktivnostima.“

U Siriju i Irak od 2012. do 2017. godine otišla su 172 muškarca iz Bosne i Hercegovine i više od 60 žena, s oko 60 djece. Prema studiji Regionalnog vijeća za saradnju, poginulo je oko 60 muškaraca, a u BiH se vratilo oko 50. Do kraja 2017. godine u Siriji je ostalo više od 50 žena s oko 80 djece. Poginule su tri žene i četvero djece, a u BiH se vratio isti broj žena i djece. Nije poznato ima li bh. državljana u Iraku, ali prema informacijama tamošnjih medija, najmanje 40 žena boraca IDIL-a dosad je osuđeno na smrt vješanjem, a vjeruje se da je oko 300 ljudi ukupno pogubljeno zbog veza s IDIL-om u Iraku. Više od 100 ljudi je u zatvorima u Bagdadu iz istih razloga.

Militantima IDIL-a u Siriji i Iraku pridružilo se više od 40.000 stranih boraca iz čak 110 zemalja svijeta.


Komentari

NAPOMENA!: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Bh-index portala. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Bh-index zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Bh-index nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.