Jednoj od najljepših plaža Jadrana prijeti propast: Krcata je smećem, nema WC-a, jahtaši fekalije prazne u more

Putovanja    Datum: 05.09.2018.    
Autor: Slobodna Dalmacija


Za sada niko ne otvara pitanje koncesioniranja Sakaruna, što bi otvorilo mogućnost naplate ulaska i nešto precizniju regulativu oko odvoza i prikupljanja otpada. Razlog je jednostavan: svi su u strahu da bi to pokrenulo nezaustavljiv stampedo kojim bi jedna od najljepših jadranskih uvala uskoro bila pretvorena u – novo Zrće

U zaglušujućoj buci oko gotovo sveprisutne priče o “potrebi brendiranja” kao jedinom načinu spasa za hrvatski turizam, nevjerojatnim se čini da jednoj od najljepših prirodnih plaža na Jadranu prijeti devastacija zbog – prebrendiranosti!

Plaža Sakarun je u tolikoj mjeri poznata da prekrasna uvala na južnoj strani Dugog otoka jednostavno više ne može izdržati toliki broj kupača, što dovodi do čestih primjedbi gostiju, manje ili više opravdanih, da je Sakarun krcat smeća, s nedovoljnim brojem zahoda, neredovitim održavanjem i vjerojatnim pražnjenjem brodskih zahoda u more. Problem je toliko izražen da, pod dojmom zagušenosti Sakaruna, nitko više ne želi brendirati još neku od uvala ili plaža na Dugom otoku među kojima, tvrde otočani, ima i onih ljepših od Sakaruna, prenosi Slobodna Dalmacija.

– Ta je najezda glavni problem! Sakarun je “najlipša uvala na svitu” kada se tamo nalazi 500 kupača, ali kada ih je 1500, to više nije kupanje! Radi se o prirodnoj plaži s ograničenim kapacitetima koji su davno nadmašeni, pa nas čeka borba za povratak ekološke ravnoteže u Sakarun. Turisti znaju prigovoriti da nema dovoljno zahoda, ali probajte zamisliti na što bi sličio niz kemijskih zahoda za 1500 ljudi, i to u zaštićenom krajobrazu – kaže Zoran Morović, načelnik Sali, na čijem se području Sakarun nalazi.

Općinskog načelnika muči i jedna druga stvar. On tvrdi da od svih tih brojnih posjetitelja prekrasne plaže i također sve brojnijih brodica na sidrištu Općina nema nikakve koristi, a od nje se očekuje da brine o očuvanosti plaže i cijele uvale. Morović skreće pažnju da vlasnici dugootočnih apartmana preko sezone dobivaju tri dodatne uplatnice za odvoz smeća i podsjeća na to da Sakarunom upravlja Javna ustanova “Natura Jadera”, s kojom Općina Sali ima potpisan ugovor o odvozu otpada, ali ne i njegovom prikupljanju.

– Mi ne gospodarimo plažom nego upravljamo zaštićenim krajobrazom, a jedini čistimo plažu više puta godišnje. Rekao bih da Sakarun nikada nije bio čistiji nego ove sezone, što nam priznaju i u Turističkoj zajednici Sali. S općinskim komunalnim poduzećem smo za tri ljetna mjeseca potpisali ugovor o odvozu otpada za 20.000 kuna, troškove postavljanja pet kemijskih zahoda od 30.000 kuna smo također mi snosili, postavili smo kante i košare za smeće koji se svakodnevno prazne – kaže direktor “Nature Jadere” Damir Perić, smatrajući da bi Općina Sali u Sakarunu trebala i prikupljati otpad.

S druge strane, Sali imaju jedan jedini kamion za odvoz smeća, iz čega je jasno da nisu ni približno kapacitirani za taj posao, a iz Općine upozoravaju da je Natura Jadera ta koja upravlja prostorom Sakaruna!

Ali, i direktor Perić misli da je broj gostiju prevelik i da predstavlja prijetnju:

– Nešto se mora promijeniti. Sve bi bilo u redu kada bi broj kupača bio prepolovljen – kaže Perić, procjenjujući da preko sezone na plaži bude prosječno oko 1000 ljudi.

Dio posjetitelja do Sakaruna dolazi turističkim brodovima: “Natura Jadera” svakome od njih naplati 7000 kuna godišnje, a vlasnici su preuzeli i obvezu da “smeće koje proizvedu njihovi gosti” vrate na brod. Ipak, koliko se to poštuje, teško je reći.

– Mi ne možemo ograničiti broj posjetitelja tako što ćemo naplaćivati ulaz kupačima, jer bi prethodno trebalo izraditi studiju, ograditi plažu, definirati ulaze. Za to naša Javna ustanova nema ovlasti, ovo nije koncesionirana plaža, ovo je ruralna plaža – kaže Perić, dodajući da je “Natura Jadera” dodijelila i šest koncesijskih odobrenja za ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti, a korisnici tih odobrenja imaju svoje zahode i kante za smeće i dužni su se brinuti o otpadu koji naprave.

Dakle, pitanje je kako smanjiti broj posjetitelja Sakaruna?

Direktor “Nature Jadere” najavljuje jedan od mogućih poteza:

– Jedan od naših prijedloga za sljedeću godinu će biti da smanjimo broj turističkih brodova s pet na tri i povećamo sadašnju cijenu od 7000 kuna – kaže Perić.

Ali, niko ne zna što bi se dogodilo kada bi se umjesto tri turistička broda i dogodine u Sakarunu pojavilo njih pet, jer ih Javna ustanova jednostavno ne može sankcionirati! A vrlo slično je i sa sidrištem za privatne brodice, kojih također svake godine ima sve više: mada načelnik Morović misli da je sidrište preblizu plaži i da bi ga trebalo udaljiti, a plažu zaštitnom mrežom ograditi, ostaje činjenica da je praktično nemoguće (čak i da nema sidrišta) vlasnicima privatnih brodica zabraniti dolazak na plažu Sakarun, sve dok je njezin pravni status takav kakav je sada.

Za sada niko ne otvara pitanje koncesioniranja Sakaruna, što bi otvorilo mogućnost naplate ulaska i nešto precizniju regulativu oko odvoza i prikupljanja otpada. Razlog je jednostavan: svi su u strahu da bi to pokrenulo nezaustavljiv stampedo kojim bi jedna od najljepših jadranskih uvala uskoro bila pretvorena u – novo Zrće! A to niko ne želi.

Ako stvari ostanu kakve jesu, preostaje samo varljiva nada da je broj posjetitelja Sakaruna dosegao svoj limit, ali je ta brojka od 1500 ljudi već sada ogromno ekološko opterećenje. Ako se želi zaštiti Sakarun od moguće ekološke katastrofe, na tome će već ove zime zajednički morati poraditi Općina Sali, Javna ustanova “Natura Jadera”, Zadarska županija i Ministarstvo zaštite okoliša. Njihov je posao pomalo bizaran: moraju pronaći rješenje za spas prebrendiranosti prekrasne uvale koju bi moglo upropastiti to što je isuviše poznata i posjećena!


Komentari

NAPOMENA!: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Bh-index portala. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Bh-index zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Bh-index nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.