Opće stanje divljeg kestena u Aleji “Ilidža – Vrelo Bosne” je loše, jer samo 10 posto stabala je dobrog vitaliteta, kazao je danas u Sarajevu dekan Šumarskg fakulteta Univerziteta u Sarajevu Mirza Dautbašić prilikom prezentacije “Analize stanja stabala divljeg kestena u Aleji Ilidža – Vrelo Bosne s prijedlogom sanacije”.
Naglasio je da ukoliko se u narednih 20 godina ne poduzmu hitne mjere sanacije i zaštite stabala kestena, upotpunosti će propasti.
– Aleja Vrelo Bosne je simbol grada i mora se sačuvati po svaku cijenu. Vijek ove aleje se može produžiti – naglasio je.
Dautbašić je istakao da je stanje stabala u Aleji prilično narušeno te da stabla platana pokazuju bolje opće stanje i stanje vitaliteta od stabala divljeg kestena.
– Jedna od osnovnih mjera sanacije jeste snabdijevanje stabala vodom tokom ljeta. Također se ne smiju vršiti velike korekcije, jer će to uništiti stabla. Isto tako ne smiju se vršiti nikakvi građevinski radovi – potcrtao je.
Po njegovim riječima najveći problem predstavljaju investicije, jer u ovakvim uvjetima nemoguće je odvojiti pare za to.
– Krošnja kestena kod dva posto stabala je u fazi eksploatacije, 10 posto u fazi rezignacije i 54 posto u fazi stagnacije – dodao je Dautbašić.
Ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša KS-a Zlatko Petrović kazao je da su stabla divljeg kestena najviše ugrožena zbog betoniranja tog područja te nivoa vode.
– Na osnovu ove vizije ćemo u narednom periodu poduzimati aktivnosti koji će omogućiti da prirodni raritet bude očuvan u smislu uklanjanja stabala ili njihovog adekvatnog tretiranja – naglasio je Petrović.
Direktor Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja Osman Delić naglasio je da su rezultati ove analize konkretni pokazatelji na koji se način treba tretirati ova aleja.
U Aleji je evidentirano 1.388 stabala od toga 756 stabala divljeg kestena, 630 platana te sva stabla javora. Aleja je jedna od nastarijih i najočuvanijih aleja u BiH. Podignuta je 1892. godinje, sadnjom platana i divljeg kestena u dva reda s obje strane duž 3,5 kilometara. Od osnivanja do danas, u Aleji nisu rađene uzgojne mjere radi pravilnog oblikovanja debla i krošnje, već je isključivo vršena sanacija ili uklanjanje oštećenih stabala.
(Fena)