– Sigurno je da tu ima i toga da ljudi ne žele da prekinu baš sve veze sa svojom zemljom, ali sigurno ima i onih koji su neažurni i ne misle o tome prije odlaska iz BiH.
Znamo da građani BiH sve više odlaze iz naše zemlje u potrazi za boljim životom, ali iako odluče da žive negdje drugo, ne odriču se onoga što imaju ovdje. Tako smo provjerili da li građani koji odu u inostranstvo odjavljuju priključke na struju, vodu… i odgovor koji smo dobili od institucija bio je negativan. Iz Elektroprivrede BiH rekli su nam da nisu imali takvih slučajeva da neko odjavi priključak jer je otišao u inostranstvo. Dešavalo se, kažu, da se neko odjavi, jer se opredijeli za nekog drugog snabdjevača, ali ne i zbog toga što je napustio zemlju. I iz KJKP Vodovod i kanalizacija Sarajevo isti odgovor – nemaju slučajeve da su građani odjavljivali priključak na vodu zbog odlaska vani, piše Oslobođenje.
Stoga nas je zanimalo kakva je situacija sa biroima za zapošljavanje. Iz Službe za zapošljavanje HNK-a kazali su nam kako oni vode evidenciju o osobama koje se brišu iz evidencije zbog preseljenja, ali ne i radi li se o preseljenju u drugi kanton ili državu.
– U 2017. su zbog preseljenja iz evidencije nezaposlenih brisane 793 osobe, a u tekućoj godini taj broj iznosi 656. Kako imaju pravo biti na evidenciji nezaposlenih i do 120 dana bez javljanja, ne odjavljuju se iz iste zbog mogućnosti povratka. Ako i pronađu zaposlenje, ne izvijeste nas o tome, pa se te osobe brišu iz evidencije zbog neredovnog javljanja Službi. U 2017. su 1.072 osobe brisane iz evidencije zbog nejavljanja Službi za zapošljavanje u dva uzastopna roka, bez obavještavanja Službe o opravdanim razlozima nejavljanja, dok taj broj u tekućoj godini iznosi 914. Koliki se broj odnosi na one osobe koje su napustile Kanton zbog zaposlenja ne možemo znati, kažu iz ove službe.
Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo nije zabilježila primjere da se neko odjavio sa evidencije zbog odlaska u inostranstvo.
– Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona imala je slučajeve gdje su nas pojedine osobe obavještavale o odlasku i odjavile se sa evidencije, a učestalost takvih odjava je relativna i varira od mjeseca do mjeseca, od toga da li je sezona građevinskih radova ili turistička sezona, kada je učestalost tih odjava veća, ističu iz Službe TK-a.
Ekonomista Saša Grabovac pobrojao je razloge zbog kojih dolazi do ove pojave.
– Sigurno je da tu ima i toga da ljudi ne žele da prekinu baš sve veze sa svojom zemljom, ali sigurno ima i onih koji su neažurni i ne misle o tome prije odlaska iz BiH. U ovom prvom slučaju možda se radi i o nekoj psihičkoj prepreci, možda kod nekih i nadi da će se nekad vratiti ovamo. Mislim da najveći dio njih pokušava ostvariti neka statusna prava, da ono što imaju u BiH zadrže, jer ne znaju koliko će se zadržati vani, kako će se snaći, pa žele imati otvorenu tu opciju povratka, smatra Grabovac.