Pet ključnih elemenata koje će se uzimati u obzir pri priznavanju diploma (npr. iz BiH) su razina, radno opterećenje, kvaliteta, profili i ishodi učenja, a zatim procjenu značajnih razlika povezati s ukupnim ishodom visokoškolske kvalifikacije.
Hrvatska u visokoškolskom sistemu podiže ljestvicu, i to u praksi, jasnim tumačenjem Zakona o priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija.
Od sada Agencija za znanost i visoko obrazovanje ima sve ovlasti propitivati vrijednosti diploma stečenih u drugim zemljama koje nisu članice EU – dakle u Hrvatskoj su to pretežno diplome stečene u Bosni i Hercegovini i Srbiji, piše vecernji.hr.
Ove diplome su se do sada priznavale automatizmom, a sada se i to mijenja.
Prema Pravilniku o vrednovanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, u obzir će se uzimati isključivo stepen postignutih znanja, vještina i kompetencija koji su stečeni određenom kvalifikacijom.
Ako ta kvalifikacija nije na jednakoj razini kao u Hrvatskoj, nositelji takvih diploma ne mogu računati na pozitivan ishod jednostavnog priznavanja diploma, nego će morati nadoknaditi razliku.
Pet ključnih elemenata koje će se uzimati u obzir su razina, radno opterećenje, kvaliteta, profili i ishodi učenja, a zatim procjenu značajnih razlika povezati s ukupnim ishodom visokoškolske kvalifikacije.
“Spomenuta procjena u tom smislu neosporno određuje je li podnositelj zahtjeva za priznavanje inozemne diplome dovoljno pripremljen za određenu aktivnost u Hrvatskoj (stručno i/ili akademsko priznavanje, nastavak obrazovanja ili zaposlenje) te može li se dodijeliti alternativno, djelomično ili uvjetno priznavanje”, rekao je ministar obrazovanja Hrvatske Radovan Fuchs.