Sejdić misli kako diskriminatorsku odrednicu Izbornog zakona treba mijenjati tako da pripadnici nekonstitutivnih naroda imaju parvo da budu zastupljeni u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Predsjednik Romskog informativnog centra “Kali Sara” Dervo Sejdić uputio je otvoreno pismo visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu povodom njegovih nedavnih izjava.
-Poštovani Visoki predstavniče gospodine Schmidt, ja sam državljanin i građanin Bosne i Hercegovine i nisam pripadnik jednog od tri ‘konstitutivna naroda’. Pripadam građanima BiH u okviru ustavne kategorije ‘Ostali’ sa pravom da biram, ali bez prava da budem biran na poziciju člana Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH jer sam Rom, naveo je.
Ovu institucionalnu diskriminaciju Visoko sudsko vijeće Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu 22.12.2009. godine konstatuje u svojoj presudi i nalaže državi BiH da Ustav i Izborni zakon uskladi sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, što je preporuka Vijeća Evrope, Venecijanske komisije i drugih evropskih institucija za zaštitu ljudskih prava i sloboda.
-U BiH, najvećim dijelom na teritoriji Federacije BiH, živi oko 350.000 – 400.000 građana, državljana BiH koji ne pripadaju konstitutivnim narodima, na koje Vi u svojoj izjavi i komentarima zaboravljate, odnosno eliminišete kao važan subjekt u izbornim procesima Bosne i Hercegovine. U Vašoj opservaciji Izbornog procesa u BiH niti jednim gestom niti komntarom niste se osvrnuli na presudu Evropskog suda za ljudska prava, što bi Vam kao visokom predstavniku Evropske unije moralo biti i dužnost i obaveza, naročito ako se osvrnete na 14 zahtjeva prema BiH od strane institucije koju predstavljate, napisao je.
Sejdić je citirao član V ustava naše države: “Predsjedništvo BiH se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.”
Smatra kako ovu diskriminatorsku odrednicu Ustava treba eliminisati na način da se svim građanima BIH omogućiti kako aktivno tako i pasivno biračko pravo.
Naveo je i član 9.12 (potpoglavlje B): “Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH sastoji se od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije Bosne i Hercegovine (uključujući pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba).”
Misli kako ovu diskriminatorsku odrednicu Izbornog zakona treba mijenjati tako da pripadnici nekonstitutivnih naroda imaju parvo da budu zastupljeni u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
-Ja, kao neko ko je personalno involviran i zainteresovan u procesu usklađivanja Ustava i Izbornog zakona BiH sa Evropskom konvencijom za ljudska prava, najmanje sam od Vas očekivao ovakve, rekao bih nesmotrene izjave i komentare. Ljudi koji rade u situaciji su da pogriješe, ali isto tako da svoju grešku i isprave, naknadnom izjavom Izvinjenja. Nažalost, neke se greške nikada ne mogu ispraviti pa je dobro iste svesti na minimum ili dobro razmisliti prije nego ih se učini, napisao je.
Spomenuo je i kako od Schmidta očekuje da u opus svog rada uključi i pripadnike bh. građana koji se izjašnjavaju kao “Ostali”.
-Od Vas kao legaliste i predstavnika Evropske unije, očekujem da u Vašem opusu rada, naročito rada na usklađivanju Ustava i Izbornog zakona BiH, u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava i njene provedbe, obavezno obuhvatite uključivanje i nas pripadnika ‘Ostalih’, jer nas se tiče, zaključio je Sejdić.