Cijena pšenice na pariškoj burzi poletjela je do 260 eura (508 KM) po toni nakon objave Rusije kako neće pristati na produženje ugovora o izvozu žitarica s Ukrajinom.
U obrazloženju ruske odluke ističe se kako do jučer nisu ispunjeni zahtjevi za olakšanjem ruskog poljoprivrednog izvoza u širem smislu, ali i da je Rusija spremna ponovo se pridružiti sporazumu čim se to dogodi, pišu Grude.com.
“Pored spomenutog, prepreka bilo kakvom nastavku sporazuma vjerojatno će ostati znatna s obzirom na to da EU odbija ruskoj poljoprivrednoj banci ponovo odobriti pristup sistemu plaćanja SWIFT”, navodi Hrvatska udruga poslodavaca u svojoj sedmičnoj analizi. Također, naftovod koji je Rusija koristila za izvoz amonijaka do početka rata u Ukrajini, a čiji je rad je ruska vlada željela ponovo pokrenuti, nedavno je oštećen tokom ratnih sukoba.
Posljedice za globalnu opskrbu kukuruzom su u svakom slučaju daleko ozbiljnije. Iako je Ukrajina važan izvoznik pšenice, američko ministarstvo poljoprivrede (USDA) procjenjuje da će ova zemlja osigurati svega 5 posto svjetskog izvoza pšenice te svega 10 posto izvoza kukuruza u sezoni 2023./2024.
Nadalje, žitni koridor do sada je prvenstveno korišten za izvoz kukuruza, koji je prema podacima UN-a do sada činio 50 posto ukupnog izvoza. To je posebno važno za Europsku uniju, koja će prema USDA-i ove godine uvozom zadovoljiti oko četvrtine svoje potražnje za kukuruzom, gdje je Ukrajina bila važan izvor.
U tom kontekstu, nedavno poboljšanje izgleda za američki usjev kukuruza trebalo bi olakšati situaciju jer će poboljšati globalnu opskrbu, smatraju u HUP-u.
Prema USDA, kvaliteta kukuruza se u posljednje vrijeme poboljšala, uprkos stalnim sušnim uvjetima u mnogim regijama. Tržište će se sada fokusirati na reakciju Ukrajine i EU. Ukrajina bi mogla pokušati nastaviti s izvozom žitarica morskim putevima, ali vjerovatno uz daleko višu cijenu s obzirom na rizik od konstantnih ruskih napada. Preostaje vidjeti hoće li brodarske i osiguravajuće kompanije biti spremne preuzeti takav rizik.