Iako su ekstremne ljetne vrućine otežale rad pčelama i ubrzale nestanak paše, ova pčelarska sezona u Republici Srpskoj se, generalno, pokazala boljom nego u prethodne dvije. Pčelari se suočavaju s izazovom nedostatka nektara i polena, što je dovelo do selekcije košnica na više predjele, posebno u Hercegovini.
Pčelari iz Republike Srpske navode da visoke temperature nisu samo po sebi najteži problem, već nedostatak nektara i polena. Naime, zbog vrućina su mnogi proizvođači primorani da sele svoje košnice u brdovite predjele kako bi pčele imale adekvatnije uvjete za rad. Darko Marković, predsjednik Saveza udruženja pčelara Republike Srpske, ističe da je ova godina u većem dijelu zemlje ipak donijela bolje prinose meda nego prethodne dve godine.
“Ekstremne vrućine, kada su temperature dostizale i 40 stepeni, nepovoljno utiču na pčele i bilje. Padavine koje smo imali osigurale su oporavak medonosnog bilja, a time i veće mogućnosti za sakupljanje nektara i polena”, izjavio je Marković. On je također napomenuo da su se tokom ljetnih mjeseci okak velikih vrućina pčelinje zajednice smanjivale, što se ogledalo i u svakodnevnom gubitku težine od pola kilograma.
Marković je naglasio da je prinos od 15 do 20 kilograma meda po košnici u područjima gdje dominiraju bagrem i lipa prosjek za ovu sezonu. “Iako se u pojedinim regijama može činiti da je sezona dobra, važno je imati dugoročnu perspektivu. U nekim područjima prinosi su bili ispod deset kilograma po košnici”, dodao je on.
Na osnovu trenutnih informacija, Marković ističe da je teško dati potpunu sliku o sezoni, s obzirom na nedostatak podataka. Prema podacima s kojima raspolažu, značajnija dijela Republike Srpske bilježe nešto bolje prinose nego prethodnih godina.
Dodatno, Marković je komentarisao rojenje pčela, ističući da taj proces nema direktnu povezanost s visokim temperaturama. “Rojne aktivnosti su prirodan proces razmnožavanja pčela i događaju se od kraja aprila do kraja juna”, kazao je on, napominjući da je ove godine nagon za rojenjem bio posebno izražen.
Izražen nagon za rojenjem pomogao je pčelarima da nadoknade zimske gubitke. Naime, tokom zime 2024/2025. godine, Republici Srpskoj nestalo je oko 40% pčelinjih zajednica. “Sada se može reći da smo zahvaljujući boljoj sezoni i većem broju pčelinjih zajednica, nadoknadili izgubljeno”, izjavio je Marković.
Milorad Ljubibratić, pčelar iz Hercegovine, dodaje da tokom ljeta pčelari iz ovog kraja sele pčele u viša područja kako bi ih zaštitili od ekstremnih vrućina. “Selimo ih prema Gacku kako bismo izbjegli najveće vrućine. Bez polena ne može doći do razvoja legla i to predstavlja ključni problem”, zaključuje Ljubibratić.