Proljeće koje je ove godine u BiH i Kanton Sarajevo došlo ranije nego obično, osim lijepog vremena, donijelo je i povećan broj ljudi sa virusnim infekcijama, ali i onih koji se žale na srčane i moždane tegobe. Povećan je i broj srčanih i moždanih udara, a pacijenti su uglavnom mlađi ljudi.
U Kantonu Sarajevo 200 ljudi dnevno zatraži pomoć na Klinici urgentne medicine u Sarajevu, a više od 500 za pomoć se obrati Zavodu za hitnu medicinsku pomoć.
Senad Pešto, šef Ambulantnog polikliničkog odjela KUM-a na KCUS, ističe da je broj pacijenata u proteklih mjesec dana povećan za 20 posto. Kaže da je situacija zabrinjavajuća, te da to ne treba porediti sa brojem pacijenata koji se jave u Zavod za hitnu medicinsku pomoć, jer svi pacijenti koji dođu na KUM su teški slučajevi. “Uglavnom su to radno sposobni pacijenti. Najčešće su u pitanju srčane tegobe, moždani udari, te upale pluća, a zabrinjavajuće su i visoke temperature i do 40 stepeni kod odraslih”, kaže Pešto.
Tvrdi kako je situacija proteklih mjeseci teška i zabrinjavajuća jer, kako kaže, dovoljno je da pogledate osmrtnice u novinama i vidjećete da dnevno između 15 i 20 osoba umire, te da građanima za to i nije potrebna potvrda sa klinike.
“Kad to pomnožite sa mjesec dana, izračunaćete da mjesečno umire blizu 600 ljudi, što je zapanjujuće i posebno bi trebalo sve da nas zabrine, jer mjesečno se toliko beba ne rodi. To znači da je bijela kuga i te kako prisutna u KS”, rekao je Pešto.
Ističe da dnevno sedam-osam pacijenata na Kliniku dođe sa simptomima upale pluća, koje većinom prate visoke temperature, što je uglavnom znak viroze.
“Najviše je mladih ljudi s predinfarktnim stanjem, vrtoglavicama, nesvjesticama, a bude svakodnevno i šest-sedam slučajeva teških srčanih i moždanih udara”, kaže.
Objašnjava da je manji broj starijih i hroničnih bolesnika na Klinici, zbog toga što su starije osobe bolji pacijenti i ako imaju terapiju, one je redovno uzimaju.
“Problem su mladi ljudi koji često i ne znaju da su bolesni, tek kad bude kritično i dođu na KUM, onda shvate da je situacija ozbiljna. Najviše utiče stres, dosta je nezaposlenih, a veliku ulogu igra i genetika. Ni ljekari ne znaju kakav savjet da daju mladima kad je situacija teška, nezaposlenost je velika i nikome ne možete reći da se ne smije nervirati, previše se naprezati u toku dana”, objašnjava on.
Dr Amra Bašić-Živadinović, šef smjene u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS, kaže da je proteklih dana povećan broj intervencija u hitnoj službi, te da se veliki broj pacijenata javlja u prijemnu ambulantu.
“Nema epidemije gripe, ali je povećan broj pacijenata sa virozama. Većinom nam se za pomoć javlja radno sposobno stanovništvo”, rekla je Bašić-Živadinovićeva.