Višegodišnji problem nedostatka sezonskih radnika u poljoprivredi u Bosni i Hercegovini dostigao je alarmantne razmjere, upozoravaju domaći proizvođači. Iako su dnevnice iz godine u godinu sve veće, interes za rad na njivama i u voćnjacima sve je manji.
Sezonski poslovi uveliko su počeli širom zemlje, a posebno je intenzivna berba jagoda u Semberiji, gdje se radnici trenutno plaćaju i do 10 maraka po satu. Dnevna zarada može doseći oko 100 maraka, a u jeku sezone proizvođači tvrde da cijena rada dodatno raste.
Poljoprivrednici ističu da je danas gotovo nemoguće pronaći kvalitetnu radnu snagu, uprkos dobrim dnevnicama i osiguranim obrocima i prijevozu.
“Sve je teže pronaći kvalitetne radnike. Za ove poslove nije potrebna škola, dovoljno je znati brati jagode, krastavce ili sjeći kupus i papriku. Međutim, ljudi jednostavno odlaze tamo gdje je lakše zaraditi novac. Borimo se kako znamo, pomažu nam i djeca kada nemaju obaveza, ali radne snage je sve manje”, kaže Đorđe Vakčić, proizvođač jagoda iz Semberije.
Da problem nije prisutan samo u sezonskim poslovima potvrđuju i poslodavci koji godinama ne uspijevaju pronaći ni stalne radnike. Dnevnice za pojedine fizičke poslove dostižu i do 150 KM, uz obezbijeđenu hranu i prevoz.
“Najveći problem je što se poljoprivredom uglavnom bave starije generacije. Kod nas dnevnica iznosi oko 110 maraka, dok se u Posavini plaća i mnogo više. Troškovi radne snage postali su jedan od najvećih izdataka u proizvodnji”, kaže Milenko Todorović, tehnolog u AD “Duvan” Bijeljina.
Nedostatak radnika natjerao je mnoge proizvođače da smanje proizvodnju ili potpuno odustanu od kultura koje zahtijevaju veliki broj sezonaca.
“Planirao sam zasaditi sedam do osam hektara trešanja, ali sam zbog manjka radne snage stao na dva hektara. Dok sam se bavio jagodama i kada mi je trebalo 10 do 15 sezonaca, bilo ih je gotovo nemoguće pronaći. Zato sam proizvodnju prilagodio trešnjama, gdje mogu računati na pomoć porodice, prijatelja i nekoliko stalnih radnika”, ističe Čedomir Radovanović, proizvođač trešanja.
Iako dnevnice konstantno rastu, broj ljudi spremnih da rade u poljoprivredi iz godine u godinu opada. Poljoprivrednici upozoravaju da bez radne snage nema ni ozbiljne domaće proizvodnje, te da pitanje radnika više nije pitanje troškova, nego opstanka proizvodnje u mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine, prenosi BHRT.