Ukidanje smrtne kazne u BiH jedan je od glavnih ciljeva politike ljudskih prava EU i ta obaveza se odnosi na svaku zemlju koja teži ka članstvu u EU, rečeno je u petak u Delegaciji Evropske unije u Sarajevu.
“Mi smo apelovali na vlasti u BiH, posebno u RS, gdje Ustav još propisuje smrtnu kaznu za najteže zločine, da osiguraju potpuno ukidanje smrtne kazne. U tom pogledu, Izvještaj o BiH za 2015. godinu podvlači da je potrebno ukinuti odredbu o smrtnoj kazni u Ustavu RS”, istakla je Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH.
Dodala je da EU i dalje ističe potrebu da se ponovo pokrenu procedure izmjene Ustava RS, te da su svjesni da je BiH smrtnu kaznu ukinula 1997. godine, kao i činjenice da Krivični zakon RS ne predviđa ovu kaznu.
U Narodnoj skupštini RS ističu da odgovornost za činjenicu da se smrtna kazna i dalje nalazi u Ustavu entiteta ne leži na parlamentu, već na Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS.
Podsjećaju da su poslanici prilikom izmjena Ustava RS glasali za ukidanje smrtne kazne u paketu sa još 28 amandmana, te da je taj dokument u potpunosti prošao skupštinsku proceduru.
“Taj paket još stoji u Vijeću naroda RS. Treba pitati Klub Bošnjaka zašto neće da ga prihvate”, istakli su u Narodnoj skupštini. Mujo Hadžiomerović, šef Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS, kaže da je Klub učinio sve da smrtna kazna bude uklonjena iz Ustava, ali da nema razumijevanja od strane srpskih predstavnika.
On, naime, tvrdi da su Bošnjaci u Narodnoj skupštini RS još na početku ovog mandata izradili amandman kojim bi to pitanje bilo riješeno, ali da nema razumijevanja.
On, takođe, ističe da se u RS krše i druga ljudska prava, tvrdeći da Skupština “sve češće odluke donosi preglasavanjem Bošnjaka”.
“Mi se slažemo da je pitanje smrtne kazne važno, ali ne možemo prihvatiti da se u isto vrijeme krše ostale odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima i da se diskriminiše Bošnjake, a da se ništa ne dešava”, rekao je Hadžiomerović.
Kako je rekao, Bošnjaci nisu mogli prihvatiti paket amandmana jer su insistirali da zastupljenost Bošnjaka u Skupštini grada Banjaluke bude garantovana na 20 odsto ukupnog broja, i da to bude ustavna kategorija.
“To našim kolegama nije bilo prihvatljivo i mi žalimo zbog toga”, rekao je on.