Mali troškovi i otpornost na sušu čine gorki komorač atraktivnom kulturom za poljoprivrednike. Primjer iz Slavonije pokazuje potencijal za značajan prihod, kao i mogućnost revitalizacije zapuštenih zemljišta.
Na svom porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu u Čađavici, Darijo Sajko obrađuje oko 700 hektara zemljišta. Ove godine zasadio je 150 hektara gorkog komorača, kulture koja u Hrvatskoj još uvijek nije široko rasprostranjena, ali na evropskom tržištu dobiva sve veću popularnost.
Semenke gorkog komorača Sajko je nabavio u Bugarskoj, zemlji u kojoj je uzgoj ove biljke već dobro razvijen. Tokom ljeta očekuje prvu ozbiljnu žetvu. Za razliku od Egipta, gdje se uzgaja slatki komorač, u Bugarskoj i Hrvatskoj gorki komorač se sadi s ciljem korištenja sjemena za proizvodnju biljnih čajeva, farmaceutskih pripravaka, eteričnih ulja i začina, kako navodi Slobodna Dalmacija.
Niska ulaganja po hektaru
Jedna od ključnih prednosti gorkog komorača su niski troškovi proizvodnje. Na hektar se sadi ukupno oko 12 kilograma sjemena, a ukupna ulaganja iznose približno 200 evra po hektaru. Dodatni troškovi uključuju malčiranje i kosidbu nakon žetve, ali su oni takođe minimalni.
Ova biljka ne zahtijeva navodnjavanje, a potreba za gnojidbom i zaštitom značajno je manja nego kod drugih ratarskih kultura. Zbog niske otpornosti na štetočine, proizvodni troškovi ostaju na zadovoljavajućem nivou.
Još jedna značajna prednost gorkog komorača je što je riječ o višegodišnjoj biljci. Nakon žetve, biljka se ne istiskuje iz zemlje, već se malčira, a korijen ostaje žilav i ponovno izrasta, čime se dodatno smanjuju potrošački troškovi.
Jednostavna žetva
Za uzgoj gorkog komorača nisu potrebne specijalne mašine. Ova kultura se žanje standardnim kombajnom koji se koristi i za pšenicu, što omogućuje proizvođačima da izbjegnu velika ulaganja u specijalizovane uređaje.
Sajko očekuje da će prvi puni urod donijeti oko dvije tone sjemena po hektaru. Nakon dorade, sjeme će se izvesti njemačkoj kompaniji po ugovorenoj cijeni od približno 2,50 evra za kilogram. S obzirom na prinos od dvije tone, bruto prihod mogao bi dosegnuti 5.000 evra po hektaru, što dodatno pojačava atraktivnost ove kulture.
U Bosni i Hercegovini, gorki komorač se uzgaja u manjoj mjeri, uglavnom kao začinska ili ljekovita biljka, dok se kao velika ratarska kultura za industrijsku proizvodnju sjemena nije dovoljno afirmisao.