Haško tužilaštvo tvrdi da bi ”svako razumno vijeće moglo da zaključi da je u Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku počinjen genocid”
Rasprava po žalbi Haškog tužilaštva na međupresudu kojom je bivši predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić oslobođen optužbi za genocid u šest bosansko-hercegovačkih općina, bit će održana sutra, 17. aprila, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).
Kako je potvrđeno, Karadžićev pravni savjetnik Piter Robinson i predstavnici Haškog tužilaštva imaju po sat da iznesu argumentaciju, a sudijama će se moći obratiti i optuženi Karadžić.
Predsjedavajući Sudskog vijeća Haškog tribunala O-Gon Kwon saopćio je 28. juna prošle godine da dokazi koje su tužioci predočili do polovice suđenja nisu dovoljni za dokazivanje genocida u Bosni i Hercegovini. Prema jednoj od tačaka optužnice protiv Karadžića u Hagu, snage bosanskih Srba su u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik pokušale da Bošnjake i Hrvate ”unište u potpunosti ili djelomično kao etničke grupe”.
U četiri žalbena osnova, Haško tužilaštvo tvrdi da bi ”svako razumno vijeće moglo da zaključi da je u Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku počinjen genocid”, kao i da su ”Karadžić i drugi učesnici udruženog zločinačkog poduhvata dijelili specifičnu namjeru čiji je cilj bilo fizičko uništenje bosanskih muslimana”.
Bivši logoraš i predstavnik Udruženja preživjelih i svjedoka genocida u BiH Satko Mujagić kazao je za agenciju Anadolija da se boji kako bi Karadžić mogao biti definitivno oslobođen odgovornosti za genocid u više bh. gradova, osim Srebrenice.
”Bojažljiv sam u pogledu odluke Haškog suda u ovom slučaju. Imam neke rezerve zbog posljednjih odluka Tribunala. Predsjednik Haškog suda Theodor Meron je dosta toga srušio u pogledu priznavanja genocida, uključujući i presudu za genocid u Prijedoru koja je praktično bila donesena u slučaju Milomira Stakića. Bojim se da Tribunal neće da prevali tu rampu i da konstatira da genocid nije izvršen samo u Srebrenici. To nema nikakvih pravnih rezona jer samo u slučaju Višegrada i Prijedora postoje svi elementi da se presudi genocid, od ubijanja, pokrštavanja do uništavanja imovine”, rekao je Mujagić za agenciju Anadolija.
Podsjetio je na ocjene svjetski relevantnih historičara kako je ”bosanski genocid najbolje dokumentiran u historiji”.
”Nema sumnje u postojanje plana i odlučnosti da se unište Bošnjaci i Hrvati sa teritorija spomenutih šest općina. No, pravo i pravde su dva različita pojma”, istakao je Mujagić.
(Anadolija)