Inflacija u Republici Srpskoj usporava, ali postoje rizici koji mogu utjecati na cijene do kraja godine. Iako se ekonomski pokazatelji pokazuju pozitivno, uključujući rast BDP-a i zaposlenosti, globalni trendovi, poput cijena energenata i hrane, mogu donijeti neizvjesnosti.
Prema riječima Darka Milunovića, direktora Zavoda za statistiku Republike Srpske, inflacija se usporava drugi mjesec zaredom, te je na kraju juna iznosila 4,5 posto. “Početkom godine inflacija je iznosila 6,8 posto. Hrana i bezalkoholna pića bilježe pad godišnjih cijena nakon više od pet godina, što je utjecalo na smanjenje inflacije,” izjavio je Milunović.
Milunović je također istaknuo da je zaključno sa martom broj zaposlenih u Republici Srpskoj iznosio 290.727 lica, što predstavlja rast od 0,5 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Najviše zaposlenih dolazi iz prerađivačke industrije i trgovine, a prosječna neto plaća na kraju juna iznosila je 1.698 KM.
BDP Republike Srpske nastavlja rast
U kontekstu bruto domaćeg proizvoda, Milunović je naglasio da bi BDP Republike Srpske do kraja godine mogao dostići 20 milijardi KM. Prema zvaničnim podacima, do kraja 2025. godine BDP je iznosio 18,7 milijardi KM, a zanimljivo je da je u proteklih 20 godina BDP porastao za 3,3 puta, odnosno za 13 milijardi KM.
U prvom kvartalu ove godine ostvaren je rast od 2,1 posto u poređenju s istim periodom prošle godine, što ukazuje na stabilan trend rasta. “Trenutni pokazatelji sugeriraju da postoji mogućnost dostizanja BDP-a od 20 milijardi KM do kraja godine,” dodao je Milunović.
Izvoz sada stagnira, ali uvoz raste
U prvih šest mjeseci ove godine, ukupna spoljnotrgovinska razmjena Republike Srpske iznosila je 6,55 milijardi KM. Od tog iznosa, 2,61 milijarda KM odnosila se na izvoz, dok je 3,94 milijarde KM bilo uvezeno. “Izvoz je stagnirao u odnosu na šest mjeseci prethodne godine, dok je uvoz povećan za 7,1 posto, što je rezultiralo spoljnotrgovinskim deficitom od 1,32 milijarde KM,” izjavio je Milunović.
On je također istakao da je pokrivenost uvoza izvozom 66,4 posto, a prerađivačka industrija predstavlja glavnu kočnicu razvoja.
Globalni rizici mogu utjecati na cijene
Profesor Predrag Mlinarević sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu ukazao je na ključne rizike koji bi mogli utjecati na rast cijena do kraja godine. “Rizici dolaze prvenstveno iz cijena nafte usljed geopolitičkih dešavanja, ali i efekata suše na kretanja cijena hrane,” naglasio je Mlinarević.
Ukoliko dođe do loših vremenskih uslova i loših žetvi, rizik od rasta cijena poljoprivrednih proizvoda može izazvati lančano poskupljenje prehrambenih proizvoda. Mlinarević predviđa da se do kraja godine ne očekuju mjere makroekonomske politike koje bi mogle stvoriti dodatni pritisak na inflaciju.
“U odsustvu odluka o povećanju minimalne zarade i povećanju poreza, moguće je da se do kraja godine očekuje stabilizacija i blagi pad inflacije,” zaključio je Mlinarević.