Kad se desi nesreća, kasno je: Postoji čak 600 kamenoloma u Bosni i Hercegovini! Koliko ih radi bez nadzora?!

Preporučeno

Iskustva iz brojnih sredina pokazuju da većina kamenoloma u BiH radi bez adekvatnog nadzora, često s nejasnim koncesionim statusom i minimalnim praćenjem utjecaja na okoliš

Evidentiranje kamenoloma u Bosni i Hercegovini pokazalo je postojanje oko 600 aktivnih i napuštenih eksploatacijskih lokacija širom zemlje, što jasno ukazuje na razmjere utjecaja ovih aktivnosti na okoliš i sigurnost ljudi.

Istraživanje je provelo Udruženje građana “Fojničani” Maglaj u okviru projekta „Mapiranje kamenoloma za održivost prirodnih resursa i sigurnost lokalnih zajednica“, s ciljem objedinjavanja podataka o eksploatacijskim lokacijama na jednom mjestu i ukazivanja na rizike koje ove aktivnosti nose sa sobom.

Upravo se čita:  Kantonalna Vlada donijela odluku: Povećali naknade za mjesece provedene u Oružanim snagama BiH

Predstavljanje rezultata projekta

Rezultati projekta bit će predstavljeni 7. oktobra 2025. godine u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Tom prilikom javnosti će biti prikazana sveobuhvatna baza podataka o kamenolomima, analiza pravnog okvira i sigurnosne procjene provedene na odabranim lokacijama.

Bazu podataka prezentirat će Anes Podić iz organizacije Eko Akcija Sarajevo, sigurnosne procjene i preporuke predstavit će prof. dr. Muriz Spahić, dok će Emina Veljović iz Aarhus centra Sarajevo govoriti o pravnom okviru i institucionalnim nadležnostima u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina.

Upravo se čita:  Slijedi vrhunac toplotnog vala: Objavljeno do kada će trajati vrućine i kada nam stiže obilna kiša

Sve veće učešće građana

Iskustva iz brojnih sredina pokazuju da većina kamenoloma u BiH radi bez adekvatnog nadzora, često s nejasnim koncesionim statusom i minimalnim praćenjem utjecaja na okoliš. Zbog toga ovaj projekt predstavlja važan korak ka većoj transparentnosti i odgovornosti institucija, ali i ka osnaživanju lokalnih zajednica da se aktivno uključe u nadzor nad korištenjem prirodnih resursa.

Upravo se čita:  Sergej Barbarez odredio sastav za historijski meč Zmajeva

Posebno ohrabruje činjenica da su u projektu važnu ulogu imali građani, koji su svojim aktivizmom i prijavama s terena doprinijeli prikupljanju informacija i identifikaciji nepravilnosti. Njihov angažman pokazuje da svijest o značaju zaštite okoliša i sigurnosti raste, te da građani sve odlučnije traže pravo na čist, siguran i zdrav životni prostor.

Izdvajamo

Izdvajamo

Tužna sudbina mladića (20) iz BiH: Tarik krenuo kući, ali nikada nije stigao, danas će biti ispraćen na vječni počinak

Teška saobraćajna nesreća dogodila se u srijedu, 24. juna, oko 20:50 sati na autoputu Brežice–Drnovo u Sloveniji. U nesreći...

Još vijesti za vas