Kada je Hajrudin Bilalić 1996. godine kupio je kuću u Požarnici kod Tuzle, nije ni slutio da se tu nalazi pravi izvor nafte, što je valjda san čije ostvarenje želi svaki čovjek koji sanja bolji i lagodniji život.
Kako Bilalić kaže za Agenciju Anadolija (AA), u jednom trenutku vidio je sebe kao šeika, prenosi Haber.ba
“Kada sam obavljao neke radove u polju, bila je tu gomila nekog smeća. Ja sam to počistio mašinom i tada se pojavila neka ‘mrlja’. Nisam shvatio o čemu se radi, ali dan po dan osjetio sam neki čudan miris”, sjeća se Hajrudin.
Nakon toga razgovarao je sa nekim svojim prijateljima i došao do zaključka da se na ovom području nalazi prirodni izvor nafte ili drugog energenta.
“Uglavnom, nešto postoji. Od tada do danas, nekih 15-tak godina, uvijek izlazi na površinu zemlje, nikad nije prestajalo. Zimski ili ljetni period, nema pojačanja, uvijek je isti tempo izviranja”, kazao je Hajrudin.
Čak i u zimskim danima je ”crna mrlja” zapaljiva, što je ekipa AA imala priliku i vidjeti na mjestu događaja.
“Dolazile su neke strane delegacije, snimali su stanje, a jedino je ekipa iz Zagreba odnijela uzorke na analizu”, kazao je Hajrudin i dodao da je potreban biznismen koji bi omogućio dodatno istraživanje i kasnije eskplataciju nafte.
U Požarnicu kod Hajrudina dolazili su i studenti sa fakulteta koji su uzimali uzorke i radili diplomske radove na tu temu.
“U tim radovima su naveli da se u ovim izvorištima nalaze dvije vrste energenta, plin i nafta, petrol”, pojasnio je on.
Na ovom terenu ima više pokazatelja, ali neka od njih su nepristupačna za običnog posjetitelja.
Govoreći o investiranju za izvorišta nafte u Požarnici, Hajrudin kaže da je došao do saznanja da će doći neka firma iz Holandije kako bi se nešto počelo raditi na ovim terenima.
“Ovo je šteta koja se ne može nadoknaditi. Ne znam zašto se ne dokaže da mi imamo potencijal, a ne da uvozimo naftu iz drugih država. Imamo svoju, a puštamo je u prirodu”, kazao je on.
U međuvremenu, dok čekaju bogate naftaše koji će platiti početak izvlačenja ”crnog zlata” iz zemljine utrobe, Hajrudin i njegove komšije naftu koriste i kao ogrjev.
“Ima ljudi koji dolaze pa uzimaju po kanister, dva i koriste je za ogrjev, ali i za premazivanje građe. Sandolini i različite smjese koje se uvoze i kupuju nama ovdje ne trebaju”, ispričao je Hajrudin.
(Haber.ba, AA)