Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, u narodu poznatija pod imenom mišja groznica, širi se i u BiH. Prema epidemiološkom izvješću Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, u prošlom mjesecu od ove bolesti je oboljelo čak 13 osoba što je primjetan porast u odnosu na mjesec prije. Zanimljivo je spomenuti kako je u prvih sedam mjeseci ove godine od ove bolesti oboljelo 47 osoba, dok je u cijeloj prošloj godini oboljela samo jedna osoba, i to također u julu, objavio je Vecernji.ba
Kada je u pitanju prošli mjesec, najviše oboljelih je registrirano u Kantonu Sarajevo, i to njih pet, dok je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji oboljelo dvoje, a u Hercegbosanskoj jedna osoba.
Oboljelih ima i u Unsko-sanskom,Tuzlanskom, Zeničko-dobojskoj, kao i Srednjobosanskom kantonu. Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (lat. febris haemorrhagica cum syndroma renale) akutna je virusna bolest koja se manifestira temperaturom, krvarenjima i oštećenjem rada bubrega, a nerijetko zahtijeva i bolničko liječenje.
Ponekad dolazi do povraćanja s proljevima, a jedan od tipičnih ranih znakova bolesti je difuzno crvenilo lica i vrata (nalik opeklinama od sunca) koje se javlja u više od 90 posto pacijenata. Bolest se dijagnosticira imunofluorescencijom ili ELISA-om
Slična je bolest s različitim kliničkim manifestacijama opisana širom svijeta pa se prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije od 1982. godine naziva jedinstvenim imenom.
Radi se o akutnoj zoonozi, endemskoj u Europi i Aziji od koje godišnje u svijetu oboli između 150 i 200 tisuća ljudi, s izraženom tendencijom porasta novooboljelih.
Način zaraze
Uzročnik ove bolesti je virus iz skupine (rod) Hanta-virusa, rasprostranjen u nekoliko svojih vrsta u raznim dijelovima svijeta, u Europi od Skandinavije do njenog juga. Način zaraze ljudi može biti udisanjem (prašina onečišćena izlučevinama zaraženih šumskih životinja), ili unosom uzročnika u usta (onečišćene ruke, hrana, piće).
Zarazu ne prenose ljudi međusobno.
Iz opisanih okolnosti koje mogu dovesti do zaraze može se zaključiti da će oboljeli biti, a tako upravo i jest, uglavnom oni ljudi koji intenzivno, najčešće zbog svog posla (na primjer šumski radnici, lovci, poljoprivrednici i dr.) u šumi dolaze u opetovan ili dugotrajan, izravan ili posredan dodir s divljim glodavcima, piše Vecernji.ba