Ima li kraja poskupljenjima u Bosni i Hercegovini: Kajmak na pijaci košta više od 19 KM, a kilogram luka je oko devet maraka

0

Građani poručuju da su zelene pijace postala jako skupa mjesta kupovine, sa daleko većim cijenama nego u marketima.

Na zelenim pijacama u bh. entitetu RS u decembru lani prodato je poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti 1,37 miliona KM.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u odnosu na isti mjesec 2021, to je za 288.305 KM ili 26,6 posto više.

U ovom periodu, prodaja većine poljoprivrednih proizvoda je porasla, dok je određenih pala, ali je pomenuto povećanje prodate vrijednosti dobrim dijelom rezultat i poskupljenja roba koje građani na pijaci pazare.

A unazad godinu dana, najviše je poskupio kajmak, sa 14,3 na čak 19,1 maraka u prosjeku, te med sa 16,8 na 20,2 KM po kilogramu. S druge strane cijena sira je ostala ista, a kilogram u prosjeku košta 7 KM. Značajno je skočila i cijena kokošjih jaja, za 14 feninga ili za skoro 50 posto, pa je komad u decembru lane koštao čak 0,43 KM, dok je kilogram očišćene kokoši sa 6,3 otišao na 7,6 KM.

Uprkos poskupljenjima, građani su u decembru lane pazarili 4.695 kilograma kajmaka, što je za 1.615 kilograma više nego a u istom mjesecu 2021. Prodaja meda je sa 2.341 porasla na 4.142 kilograma.

Cijena bijelog luka je sa 8,1 porasla na 9,3 KM. Kilogram pšenice i kukuruza je u ovom periodu u prosjeku poskupio za više od 25 feninga, a pšenično i kukuruzno brašno za skoro 55 feninga po kilogramu, piše Srpskainfo.

Građani poručuju da su zelene pijace postala jako skupa mjesta kupovine, sa daleko većim cijenama nego u marketima.

Jeste da je tržnicama uglavnom domaća roba, ali, što je puno-puno je. Ranijih godina sam redovno išla na zelenu pijacu, gdje sam pazarila svo voće i povrće, ali sada je, kad se u obzir uzmu marketi, razlika dosta veća. Naravno, voće, povrće i drugi poljoprivredni proizvodi iz uvoza se ne mogu mjeriti sa domaćim, ali je u ovim teškim vremenima najvažnije što jeftinije proći – kaže Vinka K, domaćica iz Banje Luke.

Brutalna poruka Balkanca nakon posjete rođacima u Njemačkoj: To je pasji život, vratili bi se, ali im ponos ne dozvoljava

0

Muškarac iz Srbije koji je nekoliko puta okušao sreću van svoje domovine podijelio je iskustvo o životu onih koji su u potrazi za boljim životom rodni kraj zamijenili za tuđinu. Iskustvo Viktora Veličkovića, koje je izazvalo brojne reakcije na društvenim mrežama, prenosimo u cijelosti:

“Jedan od tužnijih momenata u životu jeste onaj kada svoj dotadašnji život pakujete u nekoliko kofera, napuštate sve svoje i odlazite u nadi da će tuđe Sunce da vas ogreje jače od onog vašeg iz domovine. I mnogi ne znaju kako vam je kad odete, zašto plačete svaki put kad čujete “Lijepo je doći u svoju čaršiju, lijepo je imat svoju avliju, malu ali ipak dragu i majku na kućnom pragu da te dočeka” i koliko biste željeli da se vratite, ali vam ponos ne da, iako vam ne teče med i mlijeko, a pare tek ne berete na granama.

Možda je u neka zlatna vremena moglo da se ode u inostranstvo i zaradi novac za jednu kuću sa lavovima u rodnom mjestu, danas teško da naši preko mogu da prespoje prvi i poslednji u mjesecu rasterećeno. I zato vas pitam – zašto to sebi radite? Zašto za male pare živite daleko od porodice, prijatelja, svog jezika i te avlije za kojom plačete u nekim balkanskim birtijama u kojima se konobarice vaćare sa sredovječnim muškarcima-gastarbajterima da im izvuku koji euro bakšiša više? Je l’ zbog toga da selo misli da ste uspjeli u životu, da vam se dive kad dođete i govore da ste se spasili bijede i pune vam ego bez ideje kako živite u tuđini dok oni ovde divane sa kumovima, drugovima i komšijama?

Da ne bude da pričam napamet, sam sam imao dva puta priliku da odem odavde – prvi put kao gospodin-čovjek sa stipendijom Karlovog univerziteta da studiram u Češkoj – otišao i vratio se za kraće od mjesec dana. Ok, bio sam klinac, nezreo, propustio priliku. Drugi put sam otišao na work&travel u Njujork, konobarisao od jutra do sutra i vozio dostave. Super iskustvo, ali jedva sam čekao da se vratim kući poslije pet mjeseci. A vratio sam se sa 10 kila manje i pečatima na bradi od stresa.

No, nebitan sam ja, nego samo da svom stavu dam legitimitet.

Život na rate i lizing na njemački način

Nedavno sam bio kod rođene sestre koja živi u Frankurtu. Tamo je već četiri godine. Živi sa vkerenikom, barem je našla ljubav svog života tamo i lokepo joj je. I hvala Bogu planira da se vrati sa njim jednog dana, jer je i on čovkek sa Balkana. Ali, ona je snalažljiva i spretna. I sreća da je tako. Meni je život koji se tamo vodi bio jako tužan. Prosto, jedan pasji život. A zašto? Pa, zato što uglavnom radite poslove koje puritanci i arijevci rođeni Njemci ne žele da rade, vi mislite da vas plaćaju dostojanstveno, a to je za njihove standarde ipak prebjedno.

I tako, niti brata, niti druga u blizini, radiš pet ili šest dana od jutra do sutra da bi taj sedmi otišao u neku kafanu da čuješ naš jezik ili pjesmu. A to su šupe od lokala, blago rečeno, tu se pije, kocka, penje na šankove i grli i cmače sa konobaricama, razuzdano ponaša u svakom smislu, jer – to je jedini dan za izduvavanje ventila.

Sve je na lizing, sve je na rate, ide se iz kredita u kredit i ima možda malo samo mirniji san. Ako nemate košmare, kao osoba iz sledećeg primjera. Naime, kad sam već otišao da obiđem sestru, obiđoh i jednu baba-teku koja u rodnom selu ljetos uradila novu fasadu i PVC stolariju, a u Njemačkoj joj isključili struju.

I poslije pitam – za čije babe zdravlje se mučite tamo? Ok, daleko je i ovdje od bajnog, i da – jeste tamo mnogo uređeniji sistem, ali često nemate vidnu i opipljivu materijalnu dobit, nemate ni emocionalnu ispunjenost, kod ljekara vučete prevodioca bukvalno, preživljavate umjesto da živite, a onda naručujete džek i kolu kad dođete ovdje, govorite “ja, ja” umjesto “da” i “halo” umjesto “zdravo”, jer, ako vam već nije lijepo u životu, neka drugi misle.

I da, kad budete navodili kako vam je zapravo super u Njemačkama, napišite i koji posao radite i za koji novac. Da vam puca kičma na bauštelima može i ovdje, i kod nas danas građevinari zarađuju više od ljekara. I nije ovo nikakav PR za bolji život u Srbiji, navodim činjenice o “obećanim zemljama” i “američkim snovima” koji na javi izgledaju mnogo gore nego dok i sanjate.

I još jedna stvar na kraju – ovo neka bude moj manifest, ne moje soljenje pameti. Ako odlazite, odite kad imate jako dobar razlog. Ako vam je već duhovno uskraćeno tamo, bar materijalno nek se isplati.

A sad, dragi moji u tuđini, adio, i ko zna gdje, i ko zna kad…”

Dragan Čović potvrdio: Naši ljudi na terenu rade sa predstavnicima SDA

0

“Čini mi se da će, ipak, federalna Vlada u narednih desetak dana dobiti svoj obris i okvire i da ćemo imenovati predsjednika Vlade”, kazao je Čović

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZBiH) Dragan Čović, potvrdio je za BHRT da predstavnici ove stranke vode razgovore i sa Strankom demokratske akcije (SDA), kada je u pitanju formiranje federalne Vlade, te naglasio da bi proces formiranja, odnosno obrisi Vlade, kako je naveo, mogli biti poznati u idućih desetak dana.

“Čini mi se da će, ipak, federalna Vlada u narednih desetak dana dobiti svoj obris i okvire i da ćemo imenovati predsjednika Vlade. Ja bih rekao da nikako neće iz drugog mjeseca izaći puna Vlada, uz puni saziv Vlade u svom imenovanju. To je sad pokazivanje jedne političke mudrosti stranaka, koje su se okupile to da uradimo.

Treba biti ozbiljan i ja mislim da ćemo mi to završiti i da će to biti jasno i našoj javnosti u potpunosti, već možda do kraja iduće sedmice”, kazao je Čović.

On je kazao kako “naši ljudi na terenu rade sa predstavnicima SDA”, ali da on lično nije imao takve kontakte.

Aleksandar Vuković odgovorio Sanji Vulić: Samo bez nervoze, tek smo počeli, shvatit ćete da ste Bosanci i Hercegovci

0

– Samo bez nervoze, pa tek smo počeli, a nismo se ni upoznali!

Aleksandar Vuković, predsjednik SDP-a Banja Luka, reagovao je na izjave SNSD-ove državne parlamentarke Sanje Vulić koja je danas iznijela niz kritika na račun Vukovićeve stranke.

Ona je, između ostalog, kazala kako su u SDP-u nekorektni, neprincipijelni i i da koketiraju sa SDA.

Vuković je poručio kako će Vulić, ali svi koji dijele njene stavove, vremenom shvatiti da su Bosanci i Hercegovci.

– Samo bez nervoze, pa tek smo počeli, a nismo se ni upoznali! Biće to sve dobro, vremenom ćete i vi shvatiti da ste Bosanci i Hercegovci! Nikad nije kasno, rekao je Vuković.

Ravnogorci otkupljuju kaznu za izazivanje mržnje u Višegradu: “Četnička omladina Gacko” prikuplja novac

0

Svaki dan zatvorske kazne se, prema Krivičnom zakonu BiH, mijenja za 100 konvertibilnih maraka (KM).

Dušan Sladojević i Slavko Aleksić otkupljuju kaznu zatvora od pet mjeseci na koju su osuđeni zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti na području Višegrada i okoline u martu 2019. godine, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Iz Državnog suda su za BIRN BiH naveli kako je za Ristu Lečića, osuđenog na pet mjeseci, izdata naredba za upućivanje na izdržavanje kazne zatvora, dok je Sladojeviću i Aleksiću dozvoljen otkup kazne.

Krajem januara ove godine na Instagram profilu “Četnička omladina Gacko” prenesena je objava Saveza ravnogorskih pokreta, boračkih i invalidskih organizacija oslobodilačkih ratova Srbije “Ravnogorski pokret” kojom traže pomoć za prikupljanje novca za otkup kazne.

“Sud je na zahtjev advokata zamijenio zatvorsku kaznu u novčanu za svu trojicu, i to da plate po 15.000 konvertibilnih maraka u roku od 30 dana od pravosnažnog rješenja, a što je u ovom slučaju 9. februar 2023. godine”, navodi se u saopćenju Saveza.

Advokat Aleksandar Čokeša je za BIRN BiH kazao kako je Sud BiH donio rješenje o otkupu kazne, ali da mu još uvijek nije poznato da li je kazna i otkupljena.

Svaki dan zatvorske kazne se, prema Krivičnom zakonu BiH, mijenja za 100 konvertibilnih maraka (KM).

Dušan Sladojević odluku Suda BiH nije želio komentarisati.

Presudom Trećestepenog vijeća je utvrđeno da su Sladojević, Aleksić i Lečić svojim aktivnostima na skupu “ravnogoraca” u Višegradu veličali četnički pokret i Dražu Mihailovića, te pjesmama koje u svom tekstu izražavaju prijetnju i nasilje počinili krivično djelo “izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”.

Sladojević je proglašen krivim u svojstvu predsjednika “Ravnogorskog pokreta”, koji se obratio na skupu održanom 10. marta 2019. u Višegradu i pozdravio Slavka Aleksića zvanog Vojvoda. U presudi se navodi da je na skupu puštana pjesma “Sprem‘te se, sprem‘te, četnici”, koja izražava prijetnju i nasilje.

U presudi se navodi da je Aleksić izvršio smotru simpatizera, a da je Lečić uz gusle na skupu pjevao pjesmu kojom se veliča četnički pokret i koja izražava prijetnju i nasilje.

Na granici: Cariniku prijavio da ima 9.000, a u čarapama sakrio 21.000 eura!

0

Gotovo cijeli iznos bio je u apoenima od 50 eura

Na graničnom prijelazu Gradini je kontrolisan autobus na redovnoj liniji Hamburg – Sofija.

Tada su carinici kod jednog putnika umjesto prijavljenih 9.000 eura, pronašli više od 21.000 eura.

Pomenuti putnik je dio novca nosio u džepu, dok je drugi dio spakovao u čarapu koju je stavio u ranac.

Gotovo cijeli iznos bio je u apoenima od 50 eura, čak 222 novčanice.

Krišto s predsjednicom EBRD-a Renaud-Basso

0

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto razgovarala je danas u Sarajevu s izaslanstvom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), predvođenim predsjednicom EBRD-a Odile Renaud-Basso.

Predsjedateljica Krišto je upoznala predsjednicu EBRD-a Renaud-Basso s aktualnom političkom i ekonomskom situacijom u Bosni i Hercegovini. Zahvalila je EBRD-u na kontinuiranoj potpori i dosadašnjem angažmanu u Bosni i Hercegovini, posebice na financijskoj potpori infrastrukturnim projektima, socioekonomskim reformama i potpori gospodarstvu. Izrazila je interes bh. strane da se poboljša suradnja naše zemlje s EBRD-om.

Predsjedateljica Krišto je istaknula opredjeljenje Vijeća ministara BiH da nastavi rad na reformskim procesima i europskim integracijama, usmjerenim na političku stabilnost i gospodarski rast.

Tijekom susreta razgovaralo se i o investicijskim planovima za iduće razdoblje, s posebnim fokusom na intenziviranje suradnje institucija BiH i EBRD-a na stvaranju povoljne klime za rast ekonomije u Bosni i Hercegovini.

Predstavnički dom PSBiH usvojio ukidanje akciza na sve vrste goriva

0

Poslanik Saša Magazinović (SDP), koji je bio jedan od predlagača navedenog zakona, je podsjetio da je ovaj zakon predložen u martu prošle godine.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas je usvojio izvještaj zajedničke komisije oba doma o usaglašavanju teksta Zakona o izmjenama Zakona o akcizama, koji podrazumijeva ukidanje akciza na sve vrste goriva na period od šest mjeseci, javila je Srna.

Komisija za usaglašavanje teksta tog zakona, koji je u Predstavničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojen u različitom tekstu, u septembru prošle godine usaglasila ga je na način da akcize na gorivo budu ukinute na period od šest mjeseci, uz mogućnost produženja na dodatna tri mjeseca od strane Vijeća ministara BiH, podsjeća Fena.

Predstavnički dom državnog parlamenta je početkom marta prošle godine, na prijedlog poslanika Socijaldemokratske partije (SDP), usvojio zakon da gorivo u Bosni i Hercegovini bude jeftinije do pola KM na period od šest mjeseci, uz mogućnost produženja na dodatna tri mjeseca. Međutim, Dom naroda je krajem augusta usvojio isti zakon, ali s rokom važenja samo 30 dana.

Poslanik Saša Magazinović (SDP), koji je bio jedan od predlagača navedenog zakona, je podsjetio da je ovaj zakon predložen u martu prošle godine.

– Gledajući cijene goriva na današnji dan, kada se trebamo izjasniti o konačnom tekstu zakona o ukidanju akciza, cijene su gotovo slične kao u periodu kad je zakon predložen – kazao je Magazinović i podsjetio novoizabrane poslanike na ‘parlamentarni put’ zakona.

Pojasnio je da to u praksi znači da bi gorivo bilo jeftinije i do pola marke, zato što se na akcizu obračunava i PDV, a to dalje znači da bi robe i usluge u čiju kalkulaciju cijene ulazi i cijena goriva, također bile jeftinije.

Poslanik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović je kazao da je zdravorazumski da se ukinu akcize, ali skoro je prošla godina dana, a to nije urađeno.

– Razumijem predlagača zakona poslanika Magazinovića, koga smo podržali i u martu prošle godine da se ukinu akcize na šest mjeseci s mogućnošću produženja još tri mjeseca i da gorivo pojeftini od 35 do 45 pa čak i 50 feninga – naveo je Borenović, koji je ocijenio da je SNSD glasao ranije protiv tog zakona u oba doma.

Kaže da je to pokazatelj šta znači kad neko ima četiri delegata u Klubu Srba u Domu naroda PSBiH. Tada je SNSD zaustavio da se zakon u Domu naroda usvoji po hitnoj proceduri zakon kako je usvojen u Predstavničkom domu i osigura da gorivo bude jeftinije u prosjeku do pola KM po litru.

Poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) Midhat Čaušević je naglasio da je u vrijeme predlaganja ovog zakona SDA bila dio koalicione većine te da su podržali predloženi zakon.

– Došlo je do promjene parlamentarne većine. SDA je sada opozicija i opet daje podršku ovakvom rješenju – naveo je Čaušević, dodajući da će podržati sve što je u interesu građana i države BiH, te da će biti na strani dobrih inicijativa i prijedloga.

Poslanik Zlatko Miletić (NES-Za nove generacije) je ocijenio da je ovo možda jedna od najboljih inicijativa koja se desila u prošlom sazivu, ali koja na žalost nije realizirana, navodeći da je pitanje akciza “pitanje ljudskosti”.

Poslanici su obavili raspravu i o preostalim tačkama dnevnog reda te će izjasniti o svim danas razmatranim materijalima, izvještava Fena.

Nikšić: Trojka više ne smatra partnerom pokret Za nove generacije

0

“Kada je u pitanju stranka Za nove generacije, Trojka je više ne smatra partnerom. Imaju poseban odnos sa NES-om i mi nemamo ništa protiv, ali kada je u pitanju Trojka, za nas više nisu partneri”.

Izjavio je ovo Nermin Nikšić (SDP BiH) tokom konferencije za novinare u Sarajevu nakon sastanka Osmorke.

On je rekao da je cilj do ponedjeljka osigurati potpise za većinu u Predstavničkom domu FBiH, te da se to prezentira OHR-u i međunarodnoj zajednici, te da se na kraju donese odluka da li da se podrži rukovodstvo.

“Tu postoje podjeljenja mišljenja”, dodao je Nikšić.

Aleksandar Vučić ugostio Milorada Dodika: Najavio dolazak u manji bh. entitet i otkrio šta priprema

0

Vučić je Dodika upoznao sa svim zapadnim inicijativama u vezi sa Kosovom

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas, 31. januara sa predsjednikom bh. entiteta RS Miloradom Dodikom.

Vučić je Dodika upoznao sa svim zapadnim inicijativama u vezi sa Kosovom, kao i sveukupnom situacijom na Kosovu.

“Također, dogovorili smo se da u narednih mjesec dana posjetim više mjesta u RS, posebno siromašnije opštine, za koje će Republika Srbija pripremiti značajnu finansijsku pomoć i podršku u infrastrukturnim projektima”, naveo je Vučić na Instagramu.

Dodao je da je u razgovoru bilo riječi o svim ključnim pitanjima za Srbiju i entitet RS.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Aleksandar Vučić (@buducnostsrbijeav)

Izbjeglice iz Čečenije sve češće na putu kroz BiH: Traže spas od ruske mobililzacije

0

Najava mobilizacije vojno sposobnih u Rusiji nagnala je hiljade osoba da spas od fronta u Ukrajini potraže u izbjeglištvu.

Zbog straha od mobilizacije za rat u Ukrajini, stotine stanovnika dvije ruske republike danas čine najveću migracionu skupinu u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, javlja birn.ba.

U rano jutro, niz krivudavi put u koloni se iz Velike Kladuše prema Graničnom prijelazu Maljevac, između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, spušta grupa od dvadesetak izbjeglica iz dvije pretežno muslimanske ruske republike – Čečenije i Ingušetije. Muškarci, žene i djeca ubrzanim korakom i u tišini se kreću prema posljednjoj prepreci nakon koje će se naći na prostoru Evropske unije, gdje će zvanično zatražiti azil.

Najava mobilizacije vojno sposobnih u Rusiji nagnala je hiljade osoba da spas od fronta u Ukrajini potraže u izbjeglištvu.

“Ne želim da završim u Ukrajini”, kaže jedan od rijetkih koji je pristao govoriti za medije, anonimno i bez fotografisanja. “To nije moj rat i Rusiju ne smatram svojom domovinom. Zašto bih pomagao Rusima? Zašto da idem u Ukrajinu?”, pita se i objašnjava razloge zašto je napustio Ingušetiju, jednu od republika Ruske Federacije koja je također zahvaćena valom mobilizacije. Na desetine hiljada ruskih vojnika već je izgubilo živote u godini dana od kada je počela ruska invazija na Ukrajinu.

Velika Kladuša, zbog svog geografskog položaja uz samu granicu s Hrvatskom, ponovo je mjesto okupljanja za grupe izbjeglica i migranata. Ovaj put su to osobe iz Rusije, dok su u proteklih pet godina ovuda prošle desetine hiljada osoba iz Afganistana, Pakistana, Irana, Maroka, Sirije…

Mještani govore kako postoje određene razlike između njih i da su primijetili kako izbjeglice iz Rusije imaju dokumente i idu na zvanične prijelaze. Čini im se kako izbjeglice iz Rusije imaju više novca jer su spremne platiti taksi iz Sarajeva do Velike Kladuše, za udaljenost veću od 360 kilometara. Za smještaj nisu izbirljivi i spremni su platiti koliko je god potrebno samo da što prije završe putovanje i stupe na prostor Evropske unije.

Granični prijelaz s Hrvatskom i EU nalazi se na samoj ivici grada u kojem izbjeglice mogu iznajmiti smještaj, kupiti hranu i druge potrepštine za put.

Njih gotovo 40 iskazalo je namjeru da ostane u BiH.

Sagovornik iz Ingušetije na Kavkazu pojašnjava da postoje spiskovi za mobilizaciju.

“Znam da je moje ime na njima. Zato sam i napustio zemlju i iskoristio sam šansu koja mi se pružila. Nakon izrade spiskova, službe idu od vrata do vrata po ljude, i tada je već kasno. Kada dođu na vrata, od tog momenta više se od fronta ne možeš izvući”, govori dok pokazuje videoprilog na svom mobitelu na kojem se vide uniformisane osobe kako kucaju na vrata stanovnika njegove zemlje u namjeri da im uruče poziv za mobilizaciju.

“Dan prije polaska sam kupio avionsku kartu za Istanbul. Povratnu, kako ne bi bilo sumnjivo. Iste večeri me nazvala služba sigurnosti da me pita gdje ja to idem. Lagao sam kako moram na liječenje u Tursku i da ću se vratiti. Glas s druge strane mi je kazao kako znaju da ja nisam bolestan. Bio sam veoma uplašen hoću li se uspjeti izvući. Stalno sam se molio Bogu. Ipak, uspio sam”, kaže dvadesettrogodišnjak i dodaje kako je njegov rođak dan poslije njega pokušao avionom krenuti za Istanbul, ali njega su vratili.

Kaže da će za dan ili dva s grupom izbjeglica iz motela krenuti u Hrvatsku i zatražiti azil. Želja mu je da ode u Njemačku, u kojoj je proveo nekoliko godina, ali se prije tri godine vratio u Ingušetiju. Sada je vrijeme da opet ide.

Smješten je u motelu u gradu čiji vlasnik novinarima govori kako u proteklih mjesec dana ima sve više izbjeglica iz Čečenije koji iznajmljuju smještaj kod njega. “Ne zadržavaju se previše, najčešće samo prenoće. Mnogi su uplašeni i ne žele puno da pričaju zašto su tu. Samo žele da što prije odu”, kaže vlasnik motela.

Strah od medija i povratka u Rusiju

Većina Čečena, Inguša i drugih koje srećemo izbjegava da govori, posebno za medije. Objašnjavaju da se plaše jer su zabrinuti ukoliko ne uspiju doći do Evropske unije ili ih iz nekog razloga vrate kući, onda bi se te izjave mogle koristiti protiv njih, a i to što bježe od mobilizacije već je dovoljno da završe u zatvoru.

“Ne, ne želim pričati. Previše je opasno to za mene”, govori jedan od njih dok s ruksakom na leđima pokušava uhvatiti tempo sa ostatkom grupe koju su novinari pratili.

Mlad je, u ranim dvadesetim godinama. Iako ga novinari pokušavaju uvjeriti da neće snimati fotografije niti video, da može govoriti potpuno anonimno, i dalje odbija. “Ne smijem”, kaže kategorično dok s grupom prelazi mostić na rijeci Glini i stupa na tlo Republike Hrvatske i Evropske unije.

Uglavnom se avionima prebacuju iz Čečenije do Istanbula, nakon toga avionom do Sarajeva pa do Velike Kladuše autobusom ili taksi vozilima koja nemaju nikakve vidljive oznake.

Čini se kako je sve dobro uigrano i povezano. Izbjeglice u Veliku Kladušu stižu u večernjim satima i obično prespavaju samo jednu noć i već ujutro su na putu prema granici, jer ne žele rizikovati moguće zatvaranje granica za izbjeglice ili gubiti vrijeme.

“Dođu, prespavaju i vrlo rano odu iz smještaja. Nekada ih i ne zateknem jer često u zoru napuste sobe. Iza sebe uvijek ostave čisto. Zategnuta je posteljina na krevetima i vrlo su uredni. Mnogo klanjaju i mole se Bogu”, govori jedan od vlasnika motela u centru grada dok priprema papirologiju da prijavi goste.

Ništa ne želi prepustiti slučaju i rizikovati kazne ili inspekcije. Vlasti Unsko-sanskog kantona su često slale kontrole vlasnicima apartmana i motela u proteklim godinama zbog migranata.

Stanovništvo ovdje je već naviklo na migrante, koji od 2018. godine koriste Veliku Kladušu kao posljednju bazu u kojoj se odmore i pripreme za prelazak granice.

“Ima ih sa svih strana. Ne znam jesu li Čečeni, Turci ili neki treći kada ne znam njihov jezik, niti oni naš. Dođu, kupe duhana i odu dalje”, govori prodavačica u Velikoj Kladuši dok u poslijepodnevnim satima pakuje u cekere domaće proizvode, duhan i sitnice koje je prodavala na improviziranom štandu u centru grada.

Migranata iz Azije i Afrike je znatno manje nego u proteklim godinama, posebno nakon zatvaranja kampa na periferiji grada, ali je sve više izbjeglica iz Rusije.

Tokom protekle godine 36 državljana Ruske Federacije je iskazalo namjeru podnošenja zahtjeva za azil u Bosni i Hercegovini, prema podacima Službe za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BiH.

Državljani Ruske Federacije izuzimaju se od obaveze pribavljanja viza za ulazak, izlazak, tranzit i boravak na teritoriji BiH, te mogu boraviti po bezviznom pravu do 30 dana u toku dva mjeseca, od datuma prvog ulaska.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) navodi da su u sedmici sredinom januara na području Velike Kladuše bila 23 državljana Ruske Federacije ili Čečenije.

“Uglavnom se zadržavaju jako kratko, koriste privatni smještaj ili hotele. Prema njihovoj izjavi, razlog napuštanja Ruske Federacije i Čečenije jeste regrutacija. IOM nije zaprimio zahtjeve za pružanje pomoći, odnosno asistencije ovim ljudima”, navode iz IOM-a, kao i da u kampovima kojima upravljaju trenutno nema državljana Ruske Federacije i Čečenije.

Veliki broj izbjeglica zatražio azil u Hrvatskoj

Prelazimo i na drugu stranu granice, u Hrvatsku, a na Graničnom prijelazu Maljevac se već stvaraju povelike kolone automobila, uglavnom dijaspore. Granični policajci govore da je ovih danja manji broj izbjeglica iz Čečenije, za razliku od posljednjih dana decembra, kada su veće grupe prelazile i tražile azil.

Lokalni stanovnik s druge strane granice kaže da je u jednom danu bilo nekoliko stotina izbjeglica iz Čečenije koji su se pojavili na granici. Napominje kako je hrvatska policija jedva stizala obraditi svu papirologiju za sve osobe i dodaje kako su postojale najave da bi se granični prijelaz mogao i zatvoriti zbog pristizanja sve većeg broja izbjeglica.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske navode da je tokom 2022. godine evidentirano 1.912 državljana Rusije, 1.224 muške i 688 ženskih osoba, koji su izrazili namjeru za međunarodnu zaštitu.

Svima njima omogućen je pristup sistemu azila, zaštita i pomoć u Republici Hrvatskoj, a samo 27. decembra 2022. godine na jednom graničnom prijelazu je omogućen ulazak za 204 državljanina Rusije koji namjeravaju podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu, piše Birn. Opširnije čitajte na ovom linku.

A ti, narode, snalazi se: Parlamentarci danas mogu pojesti biftek s jajetom za 7,80 KM!

0

Sudeći prema dnevnoj ponudi, kada biste sve naručili sa ponude, od predjela, glavnih jela, supe, do deserta to bi koštalo manje od 36 maraka!

Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH u novom sazivu održava se danas – piše Avaz. Međutim, to nije u fokusu ovog teksta.

U fokusu je ponuda u restoranu u kojem se hrane akteri sjednice, gosti, osoblje, sekretari, sekretarice…

Krenimo redom.

Sudeći prema dnevnoj ponudi, kada biste sve naručili sa ponude, od predjela, glavnih jela, supe, do deserta to bi koštalo manje od 36 maraka!

A šta se nudi?

Dnevna karta

Supe

– Teleća mesna supa 1,8 KM;

Prilog

– Restovani šampinjoni 3 KM;

Glavna jela

– pohovani pileći file 4,8 KM;

– sarma u raštici 4,2 KM;

– dinstana junetina 4,8 KM;

– teleća natur šnicla 6,6 KM;

– lešo teletina 6 KM;

– biftek s jajetom 7,8 KM.

Dezert

razne šnite 1,5 KM.

Grašak s piletinom 4 KM.

Cijene – bagatela

Inače, cijene na meniju u restoranu u Parlamentu su bagatela. Najskuplja supa 2 KM, sendvič sa sirom 2 KM, sendvič sa goveđom pršutom 3 KM, punjene paprike 3,5 KM, ćufte u paradajz sosu 3 KM, penne bolonjez 3,5 KM.

Ili grašak sa piletinom 4 KM, ćureći sote sa gljivama 4 KM, pohovana piletina 3,5 KM. Ko želi ribu e taj će morati za kilogram pastrmke s roštilja izdvojiti 20 maraka.

Ima i jela od svinjskog mesa – Lax care sa roštilja 4 KM.

S druge strane, narodu je dozlogrdilo. Hljeb je, naprimjer, sve manji a sve skuplji. A da ne govorimo o ostalim namirnicama.

Ministar sigurnosti BiH ponovo o dizanju tri prsta u centru Sarajeva

0

Nenad Nešić je ispred zgrade Vijeća ministara podigao tri prsta prvi dan imenovanja, a onda je to ponovio gostujući programu Federalne televizije.

Na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH je SDA-ov Midhat Čaušević tražio obrazloženje od ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića o tome da li je svjestan nesigurnosti koju je izazvao podizanjem tri prsta ispred državnih institucija u Sarajevu.

Čaušević je kazao da je on državni ministar sigurnosti koji mora voditi računa da njegovi postupci ne izazovu strah ili nesigurnost kod svih građana.

Podsjećamo, Nešić je ispred zgrade Vijeća ministara podigao tri prsta prvi dan imenovanja, a onda je to ponovio gostujući programu Federalne televizije.

Nenad Nešić mu je kazao kako ga je iznenadilo to pitanje od njega te je pročitao unaprijed pripremljeni odgovor.

“Impresioniran sam sposobnošću pojedinih kolega da svaku situaciju iskoristite da ovu zemlju i njene građane vrate 30 godina unazad i da svaku priliku iskoriste za sijanje mržnje, razdora i netrpeljivosti”, započeo je ministar.

U odgovoru on kaže i da je dizanje prsta vjerski simbol blagosiljanja, a ne provokacija. Navodi primjere iz Biblije, ali ignoriše činjenicu da je u pravoslavlju ovaj simbol prikazan sa tri spojena prsta, a ne razdvojena kako je to u katoličanstvu. Upravo ta spojenost prstiju simbolizira Božije trojstvo i jedinstvo (tako se pravoslavci krste).

“Sarajevo voli da se hvali da je bosanski Jerusalem. Osporavati pravoslavcima tri prsta znači duboko zadirati u nečija vjerska osjećanja. Tri prsta, u pravoslavlju, simbolizuju jedinstvo Svete Trojice – Oca, Sina i Svetog duha. Podići tri prsta nekome znači blagosiljati ga, tako je prikazano i u Biblijii”, rekao je Nešić.

On je naveo primjer katedrale Srca Isusova i oltara Ćirila i Metodija na kojem jedan od njih drži podignuta tri prsta, no tu je jasno da je riječ o katoličkom prikazu dvojice prosvetitelja.

“Gospodine Čauševiću, ja se nikada neću odreći svoje vjere, Isusa Hrista i svetog Trojstva. Duboko poštujem i cijenim svakog vjernika, ma koje vjere bio. Nikada sebi ne bi dozvolio da muslimanima uskraćujem ono što je njima sveto, ali očekujem i da imam svoje vjerske slobode koje su nam zagarantovane i Sporazumom SPC i BiH”, rekao je.

Na kraju je zaključio da BiH mora biti u 2023., a ne 1993. zanemarujući činjenicu da upravo njegovo dizanje tri prsta, građane podsjeća na 1993.

“I zaista vas ovdje sve ljudski molim – nikada, ali nikada, nemojte dozvoliti da makar iz neznanja zadirete u tuđa vjerska osjećanja. Nemojte se plašiti vjernika, plašite se onih koji ne vjeruju ni u šta, jer oni nemaju straha od kazne svevišnjeg. I na kraju želim da vam kažem ako BiH želi da bude u 2023. onda je krajnje vrijeme da izađemo iz 1993.!”, poručio je Nešić.

Dodik uoči prve sjednice Vijeća ministara BiH: Očekujem Konakovića sutra u Banja Luci na razgovoru

0

“Sutra ću u Banjaluci razgovarati sa ministrom vanjskih poslova u Vijeću ministara Elmedinom Konakovićem”, kazao je Dodik

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je danas da na nivou BiH nema koalicije, već da postoji sporazum o načelima djelovanja, čiji je dio rješavanje brojnih problema u vezi sa realizacijom projekata.

Najavio je da će u četvrtak, 2. februara, biti održana prva sjednica Vijeća ministara, na čijem će dnevnom redu biti realizacija brojnih projekata.

“Sutra ću u Banjaluci razgovarati sa ministrom vanjskih poslova u Vijeću ministara Elmedinom Konakovićem i potenciraću ta pitanja, koja su bila tema naših ranijih razgovora, kada smo dogovarali kako ćemo kreirati i napraviti novo Vijeće ministara. Drago mi je što smo to uspjeli realizovati brzo imajući u vidu dosadašnju praksu na nivou BiH”, rekao je Dodik novinarima u Bijeljini.

Kada je riječ o dešavanjima u “Osmorci” u Federaciji BiH, Dodik je naveo da nije njihov poslanik.

“Izabrano je Vijeće ministara koji sada može biti smijenjen ako za to glasaju i Predstavnički dom i Dom naroda. Znamo kakva je konfiguracija u Domu naroda i ocijenit ćemo šta je za nas korisno”, rekao je Dodik i naglasio da na dnevnom redu nije nikakva smjena.

Novo Vijeće ministara BiH čine SNSD, DNS, HDZ, SDP, NS, NiP.

Željka Cvijanović putuje u SAD

0

– Tokom posjete, predviđen je niz sastanaka sa predstavnicima institucija Sjedinjenih Američkih Država

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović boravit će u radnoj posjeti Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), tokom koje će u Washingtonu prisustvovati Nacionalnom molitvenom doručku.

– Tokom posjete, predviđen je niz sastanaka sa predstavnicima institucija Sjedinjenih Američkih Država, kao i prisustvo Srpskom festivalu North Port 2023. u Tampi – saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Graničar iz BiH zbog 20 eura dobio pet mjeseci zatvora, mora vratiti 40 KM

0

Od optuženog se oduzima i imovinska korist pribavljena izvršenjem krivičnog djela

Sud Bosne i Hercegovine je donio i javno objavio presudu kojom je optuženi Petar Mitrović proglašen krivim za počinjenje krivičnog djela primanje dara i drugih oblika koristi te mu je izrekao kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci.

Optuženi Petar Mitrović je proglašen krivim što je, obavljajući poslove i zadatke ovlaštene službene osobe – policajca Granične policije BiH na poslovima granične kontrole lica i vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku, vršeći kontrolu primio dar u iznosu od 20 eura (40 KM).

“Od optuženog se oduzima imovinska korist pribavljena izvršenjem krivičnog djela i to novčani iznos u visini od 20 eura”, navodi se u saopćenju Suda BiH.

Informacija koja će obradovati najstariju populaciju: U dijelu Bosne i Hercegovine penzioneri će dobiti 100 maraka jednokratne pomoći

0

Za oko 11.000 penzionera koji nemaju račune u banci sredstva će biti isplaćena putem pošte

Na vanrednoj sjednici Skupštine grada Banja Luka, “aminovana” je odluka o isplati jednokratne novčane pomoći za oko 41.000 penzionera na teritoriji ovog bh. grada u enittetu Republika Srpska, koji će dobiti po 100 KM.

Ovim su se i formalno stekli uslovi za isplatu pomoći koji će biti uplaćeni na račune penzionera direktno, a ne na račun Elektroprivrede RS, kako je to prvobitno tražila skupštinska većina koja je i insistirala na isplati jednokratne pomoći.

Prema riječima gradonačelnika Draška Stanivukovića, na ovaj način svaki penzioner će imati priliku da sam odluči na koji način će trošiti novac.

Za oko 11.000 penzionera koji nemaju račune u banci sredstva će biti isplaćena putem Pošte RS.

Bingo se oglasio o “preuzimanju McDonald’sa u BiH”

0

Posljednji Big Mac je poslužen u Sarajevu 30. decembra prošle godine.

Prije tačno mjesec dana McDonald’s je zatvorio svoje poslovnice nakon 11 godina rada u Bosni i Hercegovini. Narušavanje imidža i niz problema, razlozi su za odlazak s našeg tržišta. U javnosti se špekuliše hoće li i ko preuzeti franšizu poznatog svjetskog lanca brze hrane?

Posljednji Big Mac je poslužen u Sarajevu 30. decembra prošle godine. Gužve koje su nastale zbog vijesti o zatvaranju McDonld’sa nisu zabilježene još od njegovog otvaranja.

Iako su se pojavile špekulacije u javnosti i pojedinim medijima da je poznata tuzlanska kompanija Bingo odlučila poslati zahtjev za preuzimanje franšize i kontaktirala već vlasnike objekata u kojima se McDonald’s nalazio, po izgledu ovog objekta i nedostatku prepoznatljivih reklama to se i ne čini tako.

“U ovom trenutku ta informacija je špekulacija, odnosno čisto nagađanje”, kazali su za N1 iz ove firme.

Sladić prognozirao vrijeme do kraja februara: Evo šta je rekao o ekstremnim hladnoćama

0

U Bosni se danas očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U centralnim, istočnim i sjevernim područjima se očekuju slabe padavine. Povremeno će padati slab snijeg, u nizinama i slaba kiša. U Hercegovini uglavnom umjerena naoblaka.

Oblačno sa slabim padavinama na sjeveru Hercegovine. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -5 i 0°C, na jugu zemlje do 4°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 1 i 6°C, na jugu zemlje do 10°C.

U Sarajevu pretežno oblačno, povremeno može padati slab snijeg. Najniža jutarnja temperatura zraka oko -3°C. Najviša dnevna temperatura zraka oko 1°C.

Prema srednjoročnoj prognozi FHMZ-a, u Bosni do 7. februara prognozira se povremen i slab snijeg, posebno u centralnim i istočnim predjelima. Od 8. do 14. februara izgledno je stabilnije vrijeme bez padavina. U Hercegovini sunčano i stabilno, uz kišu smo krajem sedmice, 2. i 3. februara, nakon čega slijedi duži stabilniji period do kraja prognoznog perioda.

Do 3. februara, prognozirane vrijednosti temperatura zraka očekuju se u ispod granice uobičajenih za ovo doba godine. Minimalne vrijednosti kretaće se od -5 do 0 u Bosni, na jugu zemlje do 1 °C, a najviše dnevne u Bosnu između 1 i 5 °C, na jugu zemlje do 10 °C.

“Blagi porast temperatura zraka izgledan je od 4. februara. Očekivane vrijednosti vraćaju se u granice uobičajenih za početak mjeseca februara. U Bosni, tokom ovog perioda, minimalne temperature zraka kretaće se od -3 do 1, u Hercegovini oko 3 °C, a maksimalne u Bosni do 6 u Hercegovini do 11 °C”, navode iz FHMZ-a.

Sladić: Bez ekstrema

I Nedim Sladić, poznati bh. meteorolog, najavio je da će drugi dio mjeseca biti topliji.

“Nekog većeg, značajnijeg prodora, bar onog ekstremno hladnog prodora i dalje nema na vidiku. Govorimo o nekoj uobičajenoj zimi, nešto što smo navikli, dakle bez nekih velikih ekstrema i neće biti nekih velikih količina padavina, što je veliko olakšanje za one koji su se u proteklom periodu suočavali sa velikim problemima kada su u pitanju obilne padavine.

Treba istaknuti da će i dalje biti ugrizića zime po prolasku frontalnih poremećaja sa sjeverozapada kontinenta”, naveo je Sladić te za drugu polovinu februara najavio toplije vrijeme.

Žena iz Njemačke može svakog mjeseca dobijati 10.000 eura, a neće morati raditi

Ova žena može izabrati opciju po kojoj bi joj Lutrija isplaćivala po 10.000 eura svaki mjesec u sljedećih 20 godina.

Žena iz njemačke savezne zemlje Hessen bogatija je za preko dva miliona eura. Naime, žena je osvojila preko 2,1 milion eura na lutriji ovog vikenda.

Njemački mediji pišu kako još uvijek nije jasno ko je tačno osvajač novca.

Igrač iz okruga Groß-Gerau osvojio je 2,1 milion eura na lutriji. Kako je Lotto Hessen objavio u ponedjeljak u Wiesbadenu, ženi dobitak može biti isplaćen odjednom, piše Fenix magazin.

Također, žena može izabrati opciju po kojoj bi joj Lutrija isplaćivala po 10.000 eura svaki mjesec u sljedećih 20 godina.

Kako je navedeno iz Lutrije, žena je pogodila sedmeroznamenkasti niz brojeva na listiću za izvlačenje u subotu.

Njezin dobitak je drugi milionski dobitak u Hessenu ove godine.

Podsjećamo, kako su Nijemci su na igranje lutrije u 2022. godini potrošili oko 7,97 milijardi eura – oko 0,9 posto više nego godinu prije.

U novembru 2022. godine igrač iz Berlina dobio je najveći dobitak na lutriji ikada postignut u Njemačkoj. Na Eurojackpotu je osvojio dobitak od 120 miliona eura.

Najviše novih milionera u 2022. godini, točnije njih 45, dolazi iz njemačke savezne zemlje Sjeverne Rajne-Vestfalije.

U Baden-Württembergu i Bavarskoj prošle je godine 31 osoba osvojila milionski dobitak na lutriji.