Četvrtak, 23 svibnja, 2024

Jutros novi potres umjerene jačine

0

Nakon jučerašnjeg podrhtavanja tla u Austriji, koje se osjetilo čak do Zagreba, jutros dolaze vijesti o potresu na granici između BiH i Crne Gore.

zemljotresNaime, zemljotres srednje jačine pogodio je jutros područje između Plužica i Gacka, a iz crnogorskog Seizmološkog zavoda je saopšteno da je potres mogao izazvati manje materijalne štete, prenosi Tanjug.

Kako se navodi, jačina zemljotresa iznosila je 3,9 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od pet do šest stepeni Merkalijeve skale.
Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 11 kilometara.

U Seizmološkom zavodu su naveli da je ovaj zemljotres mogao izazvati samo manje materijalne štete u epicentralnom području, prenosi Tanjug.

Pucnjava u Teksasu: Ubijen najučinkovitiji snajperista američke vojske u historiji

3

Chris Kyle, bivši pripadnik elitne američke mornaričke jedinice SEAL, koji je sa 160 potvrđenih pogodaka bio poznat kao najučinkovitiji snajperista američke vojske u historiji, je zajedno sa još jednim čovjekom ubijen jučer u streljani u okrugu Erath. Policija je već uhapsila počinioca ovog zločina.

CHRIS_551730S1

Kyle, koji je učestvovao u svakoj većoj vojnoj operaciji tokom rata u Iraku, je ubijen u streljani Rough Creek Lodge, koja se nalazi oko 85 kilometara od Fort Wortha u američkoj saveznoj državi Teksas.

Druga žrtva je identifikovana kao 35-godišnji Chad Littlefield iz Midlothiana. Policija je uhapsila 25-godišnjeg Eddieja Routha.

Rečeno je da je Routh, bivši marinac koji je patio od sindroma posttraumatskog stresa, ubio Kylea i Littlefielda oko 15:30 sati po lokalnom vremenu.

Otkako je napustio američku vojsku Kyle je aktivno pomagao ostalim vojnim veteranima koji su patili od sindroma posttraumatskog stresa, prenosi WFAA.

“Ovo je zaista tužno. Naša fondacija FITCO Cares, ova zemlja i njegova porodica su izgubili predanog oca i muža, nevjerovatnog patriotu i heroja”, rekao je Travis Cox, direktor fondacije FITCO Cares, koja je pomagala veteranima američke vojske, a u čijem je osnivanju učestvovao i Kyle.

Dok je služio u Iraku, pobunjenici su nudili nagradu za njegov život, jer je bio nevjerovatno precizan i smrtonosan sa snajperom. Kyle je prošle godine izdao i knjigu “American Sniper”, u kojoj je opisao svoje dane u Iraku, gdje je dva puta ranjavan.

Zbog povoljnijih uvjeta turske investicije veće u Srbiji nego u BiH

0

Ambasador Turske u BiH Ahmet Yildiz potvrdio je da su turske investicje veće u Srbiji nego u BiH a razlog tome su povoljniji uvjeti za vanjsku trgovinu.

ahmet-yildiz– Prosječna razlika obima razmjene između Srbije i Turske i BiH i Turske je oko 200 miliona dolara, kazao je Yildiz.

Prema njegovim riječima, u odnosu na uvjete u BiH, uvjeti u Srbiji za vanjsku trgovinu su povoljniji.

– Takođe, politička kriza u BiH također ometa razvoj ekonomije, a upravo to je razlog zbog kojeg politički dogovor nije opcija, on je neophodan, istakao je Yildiz, prenose agencije.

ovoreći o investicijama Turske u BiH, Yildiz kaže da je prema statistikama iz 2011. godine Turska među 10 zemalja po investicijama u BiH sa sveukupnim obimom vanjske trgovine od 427 miliona dolara, ali postoje planovi da se to i poveća.

Napomenuo je da je potrebno intenzivnije raditi na ekonomskom polju, dodajući da se čini sve što kako bi se ohrabrile turske kompanije da ulažu u BiH, jer postoji mnogo poslovnih prilika u BiH, ali je potrebno podsticaja i od BiH posebno kada je u pitanju komplicirana birokratija.

U kontekstu ekonomskih i komercijalnih veza, razmjena između dvije zemlje je porasla 2011. godine, a prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvoz u Tursku iz BiH, koji je iznosio 55.296.000 dolara 2010. godine je bio veći za 93 posto u 2011. i dostigao 106.709.000 dolara. Nadalje, izvoz Turske u BiH, koji je iznosio 256.640.000 dolara 2010. godine je porastao za 24,7 posto dostigavši 320.089.000.

Ambasador podsjeća da mnoge turske kompanije posjećuju BiH ove godine, a naročito se fokusiraju na energetski sektor. Neke turske građevinske kompanije su također ušle na tržište BiH s velikim projektima. Nedavno je turska građevinska firma ostvarila uspjeh na tenderima i dobila ugovor za tri najteže dionice koridora 5-C (Suhodol-Tarčin, Lepenica-Suhodol i Vlakovo-Lepenica). Zadnja dionica, Vlakovo-Lepenica ima vrijednost oko 179 miliona eura, što je najveća vrijednost u projektu koridora 5C do sada.

(Indikator.ba)

Diploma je svetinja

„Inovatori i kreativni geniji ne mogu biti stvoreni u školama. Oni su upravo ljudi koji prkose onome čemu su ih u školama učili“  Ludwig von Mises

Vjerovatno ste bezbroj puta čuli savjete da vam je u životu najbitnije da budete fina i poslušna djeca koja u školi dobro uče, imaju sve petice, da završite fakultet, zaposlite se i do kraja života živite sretno kao uspješan, sretan i situiran član društva. Ne, vašu porodicu i okruženje nikad nisu zanimale vaše eventualne sklonosti prema knjigama i literaturi koja je bila sušta suprotnost od dosadnjikave i često potpuno bespotrebne monotone literature koju su vam nastavnici i profesori nametali, a koju je većina vas bez i najmanjeg interesa napamet bubala ili eskivirala; ili vaše sklonosti ka rasklapanju i sklapanju tehničkih uređaja, hakerske vještine na kompjuteru, spisateljske sposobnosti ili nešto slično. Kao takvi ste okolini uvijek djelovali pomalo eskcentrično, čudno i asocijalno, kao razmažena derišta koja izvode bijesne gliste i ne mogu se ponašati normalno kao sva ostala djeca. Koga je bilo briga za vaše interese, želje, sklonosti i stvarne talente? Eventualno su više sreće imali oni koji se rano bacili na sport, pjevanje, glumu ili muziciranje, jer Bože moj, to su djelatnosti koje svi volimo.

Foto: Arhiv (Bh-index)
Foto: Arhiv (Bh-index)

Piše Danijal Hadžović

Imati petice u školi, završiti fakultet s kojim je „lako“ naći posao bez obzira da li vas i najmanje zanima, te imati sistemsku verifikaciju vašeg uspjeha u slovima i brojevima, vrhunski je domet u ovom društvu. No, jedna je stvar posebno cijenjena i uživa status sakralnog predmeta- fakultetska diploma. U dominantnom malograđanskom pogledu fakultetska diploma nešto je iznimno veliko, dragocjeno i teško dostižno, s diplomom se razmeće, maše i hvali, ona se uokviruje, ona je ta koja otvara sva vrata, tek s njom postajete dio elite. Tako nam proslavljeni fudbaleri koji zarađuju milione upisuju fakultete jer tek s diplomom potvrđuju svoj cijenjeni društveni status i obezbjeđuju dodatno divljenje raje, pjevaljke i starlete (ovo je valjda neki eufemizam za prostitutku) navodima da studiraju dokazuju da i nisu baš toliko glupe kako ih društvo percipira, pojedinci postaju istinski seoski junaci kada u svoj rodni kraj donesu prvu diplomu, a „šta ti meni pričaš, ja imam diplomu“ postala je jedna od omiljenih fraza koja zamjenjuje svaki nedostatak argumenata i automatski nas čini pametnijim i ozbiljnijim sagovornikom.

U zemlji seljaka na brdovitom Balkanu

Razlog ove fetišizacije diploma možda je sasvim jednostavan i logičan. Naši djedovi i nane (ako ste nešto stariji od moje generacije iz osamdeset i neke, onda vjerovatno i vaši roditelji) ili barem ogromna većina njih, nisu imali privilegiju da studiraju. Ako zanemarimo Gazi-Husrev begov Hanikaf, historijat univerzitetskog života u BiH počinje tek 1940. kada je otvoren Poljoprivredno-šumarski fakultet u Sarajevo, da bi ustaška vlast 1944. otvorila i Medicinski fakultet. Osnivanje fakulteta u većim gradovima i univerzitetski život u BiH značajnije se razvija nakon završetka Drugog svjetskog rata. Do tada mahom nepismenom i ruralnom bosanskom stanovništvu, fakultet je predstavljao istinski civilizacijski napredak i veliku blagodat koju su novije generacije dobile na raspolaganje. U društvu sa krajnje skromnom ili gotovo nepostojećom akademskom historijom završiti fakultet postalo je nešto iznimno i značajno. Pored toga, u socijalističkom društvu država je bila ta koja je ljudima obezbjeđivala posao, pa je sticanje diplome omogućavalo dobijanje dobro plaćenog i sigurnog posla, te napredovanje u karijeri i sticanje društvenog ugleda.
Bosanski narod koji generalno vrlo teško mijenja svoje životne navike i sporo prati savremene svjetske trendove, u svojoj svijesti duboko je ukorijenio vjerovanje da bi sticanje fakultetske diplome automatski trebao postati garant uspjeha u životu. No, završetkom posljednjeg rata, u BiH je započeo nikad dovršeni proces tranzicije kojim je zemlja iz planskog socijalističkog trebala preći u moderno demokratsko kapitalističko društvo. A u takvom društvu baziranom na privatnom vlasništvu i tržišnoj privredi, država prestaje biti ta koja pronalazi posao, a fakultet najprije služi kao sredstvo za usavršavanje vlastitog znanja i vještina koje će vam pomoći da budete konkurentniji na tržištu, ali sam po sebi ne garantuje ništa. Tako fakultet iz nekada garanta poslovnog uspjeha i udobonog života postaje tek sredstvo za lično usavršavanje, i da biste dobili posao morate uvjeriti poslodavca da će mu baš vaše znanje i vještine unaprijediti rad kompanije. I tu dolazimo osnovnog problema ovog naroda. Ljudi koji su decenijama odgajani na način da sve što je potrebno za uspjeh u životu jest da budu fini, poslušni Titovi pioniri, da dobro uče i kao uzorni učenici i studenti steknu diplome, nikako da se pomire s činjenicom da to više naprosto nije dovoljno. Svjedoči li ovome išta bolje od novopećnog bachelora koji je na prošlogodišnjem predstavljanju nove generacije diplomanata Sarajevskog univerziteta u kamere izjavio: „Eto, mi smo uradili svoj dio, sad je red na državi da nam nađe posao“. Osoba koja je završila fakultet vjeruje da je u 21. stoljeću država ta koja ljudima pronalazi posao!

 

Naše političke partije sve ove godine nisu ni pokušavale ništa činiti na mijenjaju ovakve svijesti, naprotiv, dodatno su je jačali, jer savršeno im odgovara vladati narodom koji ima podaničku svijest i čvrsto vjeruje da su drugi ti koji bi trebali brinuti o njemu i obezbijediti mu uslove za život, što opet političarima otvara beskonačne mogućnosti za davanje lažnih obećanja i manipuliranje ljudima. Poboljšanju situacije svakako nije pomogla ni činjenica da u BiH danas nema previše slobodnog tržišta i razvijene konkurencije, ali zato buja administrativni aparat kojim suvereno upravljaju vladajuće političke partije i radna mjesta u njima obezbjeđuju svojim članovima stranaka, porodice ili pak poznanicima, a ne treba zaboraviti također ni formalno privatne firme koje vode stranački ljudi čije su aktivnosti pod strogom stranačkom kontrolom. U takvim odnosima i stručnost i kvalifikacije padaju u vodu, a poznanstva i porodične veze postaju ključni faktor za napredak u karijeri. Dodatni problem predstavlja i činjenica da danas mnogi fakulteti nemaju nikakve kvote i kriterije, i svim zainteresovanim uz plaćenu školarinu omogućuju da ih upišu. Pored toga, nakon rata raznorazni privatni divlji fakulteti niču kao pečurke, i gotovo da nema kasabe od preko 10 000 stanovika koja nema barem jedan fakultet, a o „težini“ sticanja diplome na njima već su ispričani mnogi vicevi. Sve ovo dovodi do rezultata da ljudi s jedne strane u svojoj svijesti i dalje smatraju da bi fakultetska diploma trebala biti predmet koji otvara sva vrata i garantuje dobro plaćen i lagodan posao, dok s druge strane postoji niz fakulteta koji proizvode mnoštvo kadrova vrlo upitne stručnosti i nerazvijeno tržište kojem sva ta zanimanja jednostavno nisu potrebna.

No, ukoliko svjesno odlučite upisati indiologiju ili svahili jezik koji na tržištu ovdje teško da ikom trebaju, ili pravo i žurnalistiku sa još nekoliko stotina studenata, ili pak završiti neki „ugledni“ fakultet u Travniku, Sokolcu ili Vitezu, bez pomisli na to šta biste sutra mogli raditi, nemojte se čuditi ako na tržištu rada za vas ne bude posla, i nemojte misliti da će vam diploma pretjerano vrijediti. Jednostavno, konkurencija vam je prevelika i tržište rada vas ne može sve primiti jer mu niste svi potrebni! Da ste pravi i ozbiljni stručnjaci, a ne samo prosječni, vaš rad bi već neko primjetio i sigurno biste našli posao, ma koliko surovo zvučalo. Naravno, ako ste primjerice diplomirani novinar sigurno ćete osjećati brojne frustracije zbog činjenice da mnoge osobe zaposlene kao novinari u BiH nemaju završen fakultet ili su po struci nešto posve deseto. Jer zaboga, vi ste ti koji ste završili fakultet, vi ste se školavali za taj posao.
Tako je prije nekoliko godina vođena prava javna hajka zbog toga što mnogi od tada vodećih novinara na Javnom servisu nisu imali završen fakultet. No, je li to što nema diplomu (ne znam je li je u međuvremenu stekla) zaista bitno mijenja činjenicu da je Nikolina Veljović jedno od najprofesionalnijih i najprijatnijih TV lica u našim medijima? Zar bi komad papira jednom hronično netalentovanom Adiju Sarajliću koji godinama pokušava bezuspješno glumiti bosanskog Ali G u nizu propalih projekata, pomogao da postane bolji voditelj? Mislite li da je veći problem to što je Mladen Marića vječni student, ili što već godinama gledatelje teroriše svojom splačinom od emisije koju naziva vanjskopolitičkim magazinom, iako se radi o blesavoj mješavini najbesmislenijih teorija zavjera, otvorenog veličanja diktatorskih i zločinačkih režima i autorovih tekstova na nivou osmogodišnjeg djeteta koji vrište neukošću?

Njima fakultet nije trebao

Da biste bili istinski stručnjak u određenoj oblasti, iako možda olakšava usavršavanje, fakultet nije nužan. Dovoljno je pogledati niz uspješnih intelektualaca, umjetnika, naučnika, političara, itd., i stvari će vam biti jasne. Jedan od najvećih intelektualaca na ovim prostorima Miroslav Krleža nije završio fakultet. Carl Bild koji je bio jedan od najmlađih i najuspješnijih švedskih premijera (znam, mi Bošnjaci ga ne volimo) također nema zavšren fakultet. Bill Gates je napustio fakultet kako bi se mogao posvetiti realizaciji svojih ideja, osnovao je Microsoft, svijetu podario mnoge korisne izume i postao najbogatiji čovjek na svijetu. Njegov nekada najveći informatički suparnik, pokojni Steve Jobs također nije završio fakultet. Jedan od najvećih ekonomista, političkih teoretičara i filozofa u 20. Stoljeću Friedrich Hayek, po formalnom obrazovanju nije bio nijedno od navedenog, nego pravnik. I ovakvih primjera je na desetine, pa i stotine kroz historiju. U razvijenim i uređenim društvima niko ovim ljudima neće negirati njihovu stručnost i izniman doprinos koji su dali zbog činjenice da nemaju nekakav komad papira s pečatom. U balkanskoj državici kakva je Bosna gdje je fakultet institucija novijeg datuma, malograđani dobijaju nervni slom i pokreću javni linč ako saznaju da neka osoba koja obnaša odgovornu funkciju nema završen fakultet. Koga još interesuje nečija stručnost i sposobnost. Potrebno je zadovoljiti formu radi forme.
Iako je ovo društvo koje sporo i nevoljko na kapaljku usvaja reforme, mentalna svijest ljudi i način funkcionisanja društva prije ili kasnije će zbog prirode stvari morati biti promijenjeni. A tada će ljudi morati shvatiti da univerziteti nisu nikakvi sakralni objekti koji daju zlatne ključeve za društveni prestiž i uspjeh (iako bi sami univerziteti sa svojim osobljem voljeli i dalje da to budu), nego da prvenstveno služe za lično usavršavanje i proučavanje određene oblasti. Koliko će neko napredovati u svojoj karijeri zavisi prvenstveno od njega samog. Društvo nikome apsolutno ništa ne duguje. Ako većina kao i dosad budu upisivali fakultet bez ikakvog interesa za zanimanje kojim se namjeravaju baviti i budu očekivali da diploma iza koje ne stoji bilo kakvo znanje garantuje željeni društveni status, uzaludno gube vrijeme i sami sebi prave štetu, a društvu tovare bepspotrebne i suvišne kadrove.

P.S. Kako bih vas poštedio truda s provokacijama i suvišnim pitanjima, napominjem da autor ovog teksta ima završen fakultet i da mu diploma skuplja prašinu negdje na polici.

(Bh-index)

Dženaza kakvu Rožaje ne pamti: Posljednji oproštaj od Ramiza Bitevije (22)

U Rožajima je jučer nekoliko hiljada ljudi došlo na posljednji ispraćaj tragično stradalog 22-godišnjeg mladića Ramiza Bitevije – Čampe, koji je tragično stradao u saobraćajnoj nesreći u Sarajevu, piše Doznajemo.

RamizCampoBitevijaVEZANO: Ramiz Bitevija (22), u ratu ostao bez roditelja, jučer nakon nesreće izgubio bitku za život!

Sudbina ovog mladića potresla je cijeli region. U vihoru rata u Bosni i Hercegoviniostao je bez oba roditelja, da bi ga kao ratno siroče primili i odgojili dobri ljudi, kao i njegovog brata.

Izrastao je u mladića za primjer. Bio je treća godina Fakulteta za islamske studije, oženio se i imao planove u životu. U Sarajevo je došao zbog “papira” za stan na koji on i brat imaju pravo, a koji još nisu dobili zbog sporosti administracije. Stradao je na mračnoj ulici kod tunela na Vratniku nakon što ga je udario automobil. Svi pokušaji doktora bolnice na Koševu ostali su bezuspješni.

U Rožajima je jučer bio dan žalosti, kojeg je i zvanično proglasio predsjednik opštine Nusret Kalačk. Hiljade ljudi došlo je klanjati dženazu i ispuniti svoju posljednju ovozemaljsku obavezu prema ovom mladiću.

Ni najstariji stanovnici Rožaja ne pamte ovoliku dženazu, što najbolje svjedoči kakav je čovjek Bitevija bio i koliki je gubitak zbog njegove tragične smrti.

 

(Doznajemo)

Ćatić: Oborio sam ga i udarao preciznije

To je pogrešna ocjena. Neshvatljivo je kako su sudije bodovale, rekao je Ćatićev trener Fritz Sdunek

catic-adnan

Njemački bokser bosanskohercegovačkog porijekla Adnan Ćatić, koji nastupa pod imenom Felix Sturm, poražen je u Düsseldorfu od Australca Sama Solimana u petak kasno navečer.
Meč je održan u srednjoj kategoriji (do 72 kg) u verziji Internacionalne bokserske federacije – IBF, a pobjednik je osigurao pravo da se kao izazivač bori za naslov svjetskog prvaka sa Australcem Danielom Gealeom, koji je septembra prošle godine oduzeo titulu Ćatiću.

U meču koji je trajao svih 12 rundi, Ćatić, iako je protivnika u 2. rundi poslao na pod, do kraja meča nije uspio naći rješenje protiv specifične tehnike i taktike borbenog Australca, koji je na kraju slavio na poene odlukom sudaca (111:116, 113:114, 113:114).

Ovakva odluka sudaca zbunila je Michaela Buffera, koji je najprije Sturma proglasio pobjednikom, a potom Solimana.

“To je pogrešna ocjena. Neshvatljivo je kako su sudije bodovale”, rekao je Ćatićev trener Fritz Sdunek.

“Oborio sam ga i udarao preciznije. Morao sam pobijediti. Soliman je bio vrlo težak suparnik, ipak ja sam bio taj koji je uputio više čistih udaraca, ali ne mogu znati što je u glavama sudaca”, kazao je Ćatić, te na kraju rekao:

“Neću se predavati. Nastavljam. Želim postati svjetski prvak. Još je puno dobrih godina ispred mene”.

Tridesetčetvorogodišnjem Ćatiću, rođenom u Leverkusenu, evropskom amaterskom prvaku iz 2000. i svjetskom profesionalnom WBA prvaku od 2006. do 2012. godine, to je bio četvrti poraz u 42 meča u profesionalnoj karijeri.

Inače, Ćatić je u dvoranu ušao u bordo dresu Manchester Citya sa brojem deset. Inače, to je poklon od bh. nogometnog reprezentativca Edina Džeke, koji je sa Ćatićem došao do ringa. I bh. reprezentativac Miralem Pjanić bio je u publici dajući podršku svom prijatelju.

(Oslobođenje)

Sakriveni uzroci uzeti iz tijela profesora Redžića: Zašto je tajna i zbog čega se krije od porodice?

Analize se ne rade na Medicinskom fakultetu, kako tvrdi sudski vještak. Kome su potrebne tajnovitosti? Gdje se onda rade, pita supruga akademika Redžića

(Foto: Arhiv)
(Foto: Arhiv)

Dr. Amira Redžić, koja je prije sedam dana za ‘Oslobođenje’ iznijela brojne nejasnoće u vezi s okolnostima nestanka, ali i zvaničnih radnji što su uslijedile nakon pronalaženja posmrtnih ostataka njenog supruga akademika Sulejmana Redžića, juče kaže da i nju i kćerke vrlo obespokojava sve ono što se u međuvremenu desilo

“Neshvatljivo mi je da nijednom u protekloj sedmici nisam uspjela dobiti tužioca Mirzu Hukelića. Dao mi je telefonski broj da bismo eventualno bili u kontaktu, ali se ispostavilo da je to mobitel dežurnih tužilaca, tako da mi se svaki dan javi neko drugi od njih s objašnjenjem da ne mogu ništa govoriti. Onaj kojeg tražim ostaje mi i dalje nedostupan. Zašto? Zašto isti tužilac ima potrebu razgovarati o ovome s predstavnicima medija, ali ne i sa porodicom? Zašto pravi barijeru između nas? Zar ne pomišlja i na to da porodica možda ima i neka nova saznanja koja bi njemu mogla biti interesantna? Ili njemu više ništa nije interesantno”, ogorčena je prof. Redžić, no, najveće neprijatno iskustvo ipak veže za informacije u javnosti oko analize toksikoloških i patoloških nalaza uzetih uzoraka.

“Pročitala sam da je dr. Hamza Žujo, a do kojeg porodica, takođe, ne može doći, rekao kako se ti nalazi rade na Medicinskom fakultetu i na Ilidži. Ja radim na Medicinskom fakultetu i tvrdim da to nije tačno. Moje kolege se, takođe, pitaju gdje su otišli uzorci. Gdje to na Ilidži? Zašto je i ovo tajna? Zar porodica nema pravo to znati? Zbog čega se od nas krije?”, ističe dr. Redžić.

Principijelna pitanja

Supruzi akademika Redžića, koji je, nakon što je nestao 7. januara, pronađen 21. januara u kanjonu Miljacke, na području Lapišnice, do ovog trenutka nije jasno ni to zašto je tijelo njenog supruga prebačeno u federalni dio Sarajeva, iako je pronađeno u Istočnom Sarajevu.

“Ko je to naredio? Zbog čega se postupilo izvan zakona? A, ako se to i uradilo, zašto onda sada, eto, i vama, portparol MUP-a kaže da MUP KS-a nema ništa s ovim slučajem? Kako može biti da nema? Ko onda ima”, pita prof. Redžić, napominjući da niko porodici prof. dr. Sulejmana Redžića ne može nanijeti bol veću od sadašnje.

“No, ovdje je riječ o principijelnim pitanjima, koja, htjeli ili ne, nameću razne insinuacije”, tvrdi dr. Amra Redžić.

(Oslobođenje)

Avion skliznuo sa piste u Rimu, 16 putnika povrijeđeno

Rumunski avion sa 50 putnika skliznuo je sa piste tokom slijetanja na rimski aerodrom Fiumicino, a 16 osoba je povrijeđeno i prebačeno u bolnicu, saopštili su zvaničnici.

Foto: La Stampa
Foto: La Stampa

Avion tipa ATR 72 rumunskog prevoznika Carpatair stigao je iz Pize, a poslije incidenta završio je nagnut na travi sa oštećenjem stajnog trapa, saopštila je služba za hitne intervencije.

Jedan rumunski član posade zadobio je povrede kičme, ali mu život nije ugrožen, prenio je AFP. Istražitelji pokušavaju da utvrde uzrok incidenta koji se desio po lošem vremenu. Sumnja se da su jak vjetar i kiša otežali slijetanje i da je pilot načinio grešku.

Jedan putnik izjavio je da je avion dva puta dotakao tlo, ali da je drugi put stajni trap već bio iskrivljen i da je letjelica potom skrenula sa piste.

Rimski aerodrom ostao je otvoren, a zatvorena je samo jedna pista.

Kompanija Alitalia, sa kojom Carpetair posluje kao partner, saopštila je da je jak vjetar zanio avion sa piste i objavila da je suspendovala sve letove ovog rumunskog prevoznika iz Pize i Bolonje.

(Srna)

Google nagrađuje hakovanje Chromea sa 150.000 dolara

Hakovanje u većini slučajeva bude “nagrađeno” tužbom, ali Google je organizovao takmičenje na kojem hakere planira nagraditi.

Google-ChromeNaime, na ovogodišnjem Pwnium takmičenju, Google će nagraditi sve one koji uspiju hakovati Chrome.

Oni koji osiguraju privremeni propust bit će nagrađeni sa 110.000 dolara, a oni čiji napadi prežive i reboot dobit će 150.000 dolara.

Napadi moraju biti napravljeni na Samsung Chromebooku ili virtuelnim mašinama.

 

Hurem ide u Hollywood!

0

Turski agenti Meryem Uzerli navodno su počeli tražiti agente u Sjedinjenim Državama. Pregovara se o gostovanjima u hit serijama, ali i o većim filmskim ulogama

sultanija hurem– Polaskana sam i sretna što su me primijetili izvan Turske – kaže Myrem, a prenosi 24sata. Uporna je i ničeg se ne boji, pa je sigurna da će se probiti u Hollywoodu.

– Odrasla sam u Njemačkoj i loše govorila turski, ali ipak su me izabrali za ulogu Hurem. Engleski mi je savršen i sigurno neću imati sličnih problema u Hollywoodu – kaže Uzerli.

Laska joj što su je zbog crvenih uvojaka i velikih svijetlih očiju usporedili s Kate Winslet i Drew Barrymore. Kompliment joj je, kaže, kad je zovu njihovom dvojnicom.

– Obje su mi drage, pogotovo Kate. Ne bih se bunila da jednog dana radim s njom i osvojim Oscara poput nje – otkrila je Hurem.

 

Teretni voz naletio na vozilo u Doboju

Teretni voz naletio je večeras na zasad nepoznato vozilo u mjestu Grabovica, opština Doboj, javlja dopisnik Srne sa lica mjesta

voz-nesreca2Ekipe policije, hitne pomoći i unutrašnje kontrole Željeznica Republike Srpske nalaze se na licu mjesta.

Još nije poznato o kakvom je vozilu riječ kao ni koliko lica je povrijeđeno, navodi Srna.

Nezgoda se dogodila u 20.05 časova između stanica Stanovi i Rudanka, a u njoj je učestvovao teretni voz koji je saobraćao iz Banjaluke ka Doboju.

Nevrijeme u Republici Srpskoj: Hiljade domaćinstava bez struje, vjetar odnio krov

1

Korisnici u tri općine, koji su bez struje, očekuju da ekipe “Elektro-prenosa” Tuzla dođu do objekta u Vlasenici da bi što prije sanirali kvar

Ilustracija
Ilustracija

Zbog olujnog nevremena na području općina Vlasenica, Šekovići, Milići i Han Pijesak oko 13.50 sati prekinuto je snabdijevanje strujom nekoliko hiljada potrošača sa ovog područja, rekao je Srni portparol preduzeća “Elektro-Bijeljina” Slobodan Đalamić.

Đalamić je rekao da je na području općine Vlasenica nevrijeme odnijelo krov sa objekta trafostanice 110X kilovolti, koji pripada “Elektro – prenosu” BiH, odnosno operativnom području Tuzla.

“Napornim radom radnika našeg preduzeća na terenu, općina Milići već je dobila struju i to prespajanjem sa trafo-područja Zvornik”, naveo je Đalamić.

On je napomenuo da svi ostali korisnici u tri općine, koji su bez struje, očekuju da ekipe “Elektro-prenosa” Tuzla dođu do objekta u Vlasenici da bi što prije sanirali kvar.

Carstvo omiljenih likova: Deset stvari koje niste znali o Disneylandu

U američkom Disneylandu LCD televizori prerušeni su u magična ogledala, svaki dan bude nađeno 200 naočara za sunce, a kompleks zauzima površinu veliku kao San Francisko. Walt Disney je imao velike planove za svoje odmaralište sa omiljenim likovima. Nažalost, umro je nekoliko godina prije nego što se otvorio njegov futuristički dječiji grad 1971. u Oregonu na Floridi.

Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Resort je veličine San Franciska

Površina Disneylanda je 103,6 kvadratnih kilometara. Tako veliku površinu zauzimaju čitavi gradovi, a gotovo tolika je i površina San Franciska (121 kvadratni kilometar).

Zaposlene hiljade ljudi

Nije jednostavno održavati ovaj zabavni grad, zbog čega on zapošljava oko 62.000 ljudi. Po tome je on jedna od “jačih” privatnih firmi u SAD, pišu 24sata.

Pravo mjesto za gubljenje naočara

Svakog dana zaposleni u Disneyland pronađu oko 200 pari naočara za sunce i odnesu ih u izgubljene stvari.
 
Ćurka koja govori

Ogromne ćureće noge koje govore prvi put su predstavljene javnosti 1990, od kada su postale toliko popularne da su ubrzo uvedene u druge parkove. U Disneylandu se svake godine pojede oko 1,6 miliona ćurećih bataka, a mogu se kupiti i sve vrste suvenira s ćurećim nogama kao motivom.

Sam proizvodi hranu

U Disneylandu, tačnije na zemljištu Epkot, svake godine se uzgaji oko 30 tona voća i povrća. Ta hrana se koristi u kulinarskoj ponudi Disneylanda.

Hrast zaslužan za nastanak još 500 hrastova

Hrast slobode na Trgu Slobode, u takozvanom Magičnom kraljevstvu, star je više od 100 godina, a preko svojih plodova žireva postao je otac više od 500 hrastova u njegovoj okolini.

Apartman Princezin san

U Pepeljuginom dvorcu nalazi se apartman namijenjen princezama, u kome može da spava šestoro ljudi. Veliki LCD ekran prerušen je u magična ogledala, a čitav apartman je pun iznenađenja u obliku najmodernijih gedžeta. Apartman ne može da se rezerviše, već se oni koji će u njemu boraviti biraju nasumično, kao osvajači princezinog sna.

Cijena karte

Na početku rada, ulaznica za odrasle iznosila je oko današnjih 3.000 dinara. Danas, prvenstveno zahvaljujući inflaciji, cijena prelazi 7.000 dinara.

Kapetan Kum

Kapetan Eo, 3D naučno-fantastični film, u kome je glumio Majkl Džekson, prije prikazivanja u bioskopima prvo je prikazan u Disneylandu. Film je režirao Fransis Ford Kopola, a producent je bio Džordž Lukas. Nakon Džeksonove smrti 2010. film se ponovno prikazuje u Disneyevim parkovima širom svijeta.

Ekološke prednosti

Oko 25 kilometara od Disneylanda smješten je rezervat koji pokriva 12.000 hektara močvarnog tla koji je firma kupila 1990. godine. Disneyland osigurava sredstva kojima se podstiče očuvanje divljeg života u rezervatu kao naknadu za to što je on oduzeo prirodi izgradnjom svog grada.

(Bh-index)

Strava u Srbiji: Majka u kćerkinoj torbi pronašla mrtvu bebu

0

Majka 22-godišnje pjevačice iz Srbije pronašla je u njenoj putnoj torbi mrtvo novorođenče.

Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Pjevačica je nekoliko mjeseci održavala turneju po restoranima, a kada se vratila kući, u selo Borač kod Knića, majka joj je išla pomoći raspakovati stvari. No, umjesto odjeće u torbi je pronašla beživotno tijelo bebe, javlja Blic.

Policija je izvijestila kako je majka kćerinu putnu torbu pronašla u dvorištu, a utvrđeno je da je beba rođena 31. decembra u Novom Pazaru, gdje je 22-godišnjakinja radila kao konobarica, a zatim i kao pjevačica.

Policiji je ispričala da je dijete pronašla mrtvo u stanu pa se prestrašila i otišla roditeljima. Uzrok smrti bebe utvrdit će obdukcija.

(Blic)

Administrativni aparat Federacije BiH košta 2 milijarde eura godišnje – Ustavne promjene do aprila

Eksperti bi svoj posao trebali završiti do kraja maja, kako bi ostalo dovoljno vremena da se o njihovom prijedlogu izjasnio federalni Parlament.

ustavne promjeneEkspertna grupa, zadužena za izradu preporuka za promjenu Ustava, u Sarajevu se sastala s predstavnicima federalnog Parlamenta.

I članovi grupe i parlamentarci istakli su da je potrebno pronaći rješenja koja će Federaciju učiniti efikasnijom i boljom, s precizno utvrđenom hijerarhijom odgovornosti.

Eksperti bi svoj posao trebali završiti najkasnije do kraja maja, kako bi ostalo dovoljno vremena da se o njihovom prijedlogu izjasni i Parlament Federacije.

Novi ustav

Članovi ekspertne grupe i predstavnici Parlamenta Federacije istakli su kako će ozbiljno raditi na tome da Federacija što prije dobije novi ustav.

Mirjana Nadaždin-Defterdarević, članica ekspertne grupe, kaže: “Otkrivamo probleme za koje bi naše preporuke trebale da sugerišu potrebno i optimalno rješenje.”

Fehim Škaljić, predsjedavajući Zastupničkog doma federalnog Parlamenta, objašnjava: “Mi smo istakli potrebu da važna društvena pitanja, a Ustav je najvažnije pitanje, mogu završavati i počinjati u Parlamentu.”

O detaljima budućeg ustroja Federacije još je rano govoriti, ali jedno je sigurno – glomazni administrativni aparat, sa ekonomskog aspekta, postaje neodrživ i mora se mijenjati.

Sedamdeset i četiri općine, u deset kantona, na polovini teritorije Bosne i Hercegovine, u Federaciji, 111 ministara, 445 članova parlamenata, hiljade državnih službenika, šefova, pomoćnika, zamjenika, sekretarica…

Administrativni aparat Federacije košta blizu dvije milijarde eura godišnje. I za nekoliko puta je veći od prosjeka u Evropskoj uniji (EU).

Ne služi interesima naroda

U federalnom Ministarstvu finansija ilustriraju to konkretnim podacima, za nivo Federacije.

Alija Aljević, pomoćnik federalnog ministra za budžet, kaže: “Ukupna izdvajanja koja se tiču bruto plaća iznosila su 702,7 miliona eura. Radi se o bruto plaćama, plus pripadajući dio koji se odnosi na naknade troškova zaposlenih.”

Zdravstvo i visoko obrazovanje su izuzeti. Na reforme unutar Federacije prvi je konkretno pozvao američki ambasador u Bosni i Hercegovini Patrick Moon.

“Ustav je osigurao strukturu vlasti koja je preko svake mjere birokratska, veoma skupa i, kao takva, ne služi interesima svoga naroda”, smatra Moon.

A to se treba promijeniti. Vehid Šehić član je stručnog tima čiji je zadatak sastaviti preporuke za novo ustavno uređenje Federacije.

“Zdravorazumski razmišljajući, neki kantoni ne bi trebali da postoje. Uzmite Bosanskopodrinjski kanton (BPK), koji je manji nego što je bila predratna općina Goražde. Ili Posavski kanton (PK)”, smatra Šehić.

I mora se znati šta je čija nadležnost, kaže Šehić. Uz napomenu da treba izbalansirati građanski i etnički princip. Bit će teško, ali vjeruje da će rokovi biti ispoštovani.

“Pa mi svoj posao moramo završiti do 31. maja”, dodaje.

Za ‘okrupnjavanje kantona’

A onda na scenu stupa politika. U udruženju Pravni institut vjeruju da se ovaj put neće kriti iza vitalnih nacionalnih interesa te da će imati sluha i za njihov prijedlog.

Muhamed Mujakić iz Udruženja Pravni institut, objašnjava: “Mi zagovaramo da se napravi okrupnjavanje kantona, po principu – multietničkom, građanskom, gospodarskom, privrednom – dakle, svim principima, ali ne etnoteritorijalnom.”

U tom smislu može biti šest kantona, manje ili više od toga. Ali, važan je princip: “Jačati općine u Federaciji, i jačati entitet Federaciju nauštrb kantona”, dodaje Mujakić.

Jer, postavlja se pitanje kome treba 11 ministara obrazovanja. Isto toliko nastavnih planova i programa.

“Plan je da ustavne promjene u Federaciji budu završene do aprila naredne godine, kako bi se i opći izbori planirani za oktobar mogli održati po novim pravilima. I, naravno, u skladu s presudom Sejdić-Finci“, izvještava reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović.

(Al Jazeera)

Maloljetnik iz Srebrenika teško povrijeđen u saobraćajnoj nesreći

Sedamnaestogodišnji M.A. iz Špionice, općina Srebrenik, zadobio je teške tjelesne povrede u saobraćajnoj nesreći koja se u petak oko 22 sata dogorila u ulici 21. srebreničke brigade.

Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Kako se saznaje  u MUP-u TK, maloljetnika je vozilom ˝golf 2˝ udario vozač M.S. iz Srebrenika.

Povrijeđenom je ukazana ljekarska pomoć.

Pripadnici MUP-a TK rade na dokumentovanju ove nesreće.

(TIP)

Varali na ispitima: Kažnjene desetine studenata sa Harvarda

0

Univerzitet Harvard izrekao je akademske sankcije za nekoliko desetina studenata zbog varanja na završnim ispitima, saopštio je dekan Michale Smith u pismu studentima.

harvardViše od polovine od 125 studenata obuhvaćenih istragom moraće privremeno da napuste univerzitet, nekoliko desetina suočeno je sa uslovnom kaznom, a ostali su oslobođeni.

Istraga je pokrenuta kada je uočeno da se na jednom ispitu iz oblasti političkih nauka ponavljaju skoro identični odgovori.

Dekan Smith je u pismu studentima naveo da je problem riješen, prenio je BBC.

Među studentima umiješanim u skandal ima i onih koji su članovi Harvardovih sportskih timova.

Dekan je dodao da će unutrašnja komisija sastaviti preporuke o promovisanju poštenja na ovoj obrazovnoj instituciji.

(Srna)

Temperature u frebruaru iznad prosjeka

Statističke analize ukazuju da će februar biti topliji od višegodišnjeg prosjeka, kazao je Agenciji Fena meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Željko Majstorović.

Foto: Arhiv
Foto: Arhiv

Februar će biti mjesec koji će biti nešto siromašniji padavinama. Snijega će biti u srednjoj Bosni početkom mjeseca, a u dolini Neretve i u Hercegovini kiša. U drugoj polovini mjeseca uglavnom će padati kiša, kazao je Majstorović.

Po njegovim riječima, tokom vikenda u Kantonu Sarajevo će padati snijeg, a snježne padavine se očekuju i tokom sljedeće sedmice. U drugoj polovini mjeseca također će biti snježnih padavina, ali ne prevelikih.

– Prosječna temperatura za Sarajevo za februar je 1,2 stepena celzijusa, a u ostalim dijelovima zemlje u odnosu na ovaj sarajevski prosjek, krećući se prema prema sjeveru, prosjek temperature je od oko 1,5 do 2 stepena celzijusa. Kada je riječ o dolini Neretve, februarski prosjek teperature je oko 6 stepeni – kazao je Majstorović.

(Bh-index)

Sarajevo: Žena opljačkana u vlastitom stanu, zalutali metak pogodio kuću, razbojništvo u kladionici…

Službenici Četvrte policijske uprave Ilidža, u petak, 1. februara, u 13 sati su uhapsili B.N. (1982.), iz Cazina, na osnovu potrage Kantonalnog suda u Bihaću, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa

Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

UHAPŠENI ZBOG TEŠKE KRAĐE

Službenici Treće policijske uprave Novi Grad uhapsili su u petak, 1. februara, u 12.30 sati H.A. (1995.) i maloljetnog K.S. (1995.), obojica iz Sarajeva, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo teška krađa učinjena na naročito opasan ili drzak način na štetu maloljetnog E.M.R, iz Sarajeva.

Uhapšeni su predati u Odsjek za zadržavanje uhapšenih osoba MUPKS-a.

UHAPŠEN ZBOG KRAĐE U AUTOMOBILU GOLF

Službenici Treće policijske uprave Novi Grad uhapsili su u petak, 1. februara, u 15.15, sati Dž.M. (1979.), iz Sarajeva, zbog postojanja osnova sumnje da je u noći s 31. januara na 1. februar počinio krivično djelo teška krađa u vozilu „golf II“, reg. oznaka J63-T-254, koje je u vlasništvu Š.Š. iz Sarajeva.

Krađa je izvršena dok se automobil nalazio parkiran uz ulici Grada Bakua do broja 4 u općini Novi Grad Sarajevo.

Uhapšena osoba predata je u Odsjek za zadržavanje uhapšenih osoba MUPKS-a.

HAPŠENJE ZBOG RANIJE KRAĐE

Službenici Četvrte policijske uprave Ilidža u petak, 1. februara, u 17.30 sati, uhapsili su P.A. (1991.) i L.A. (1991.), obojica s Ilidže, zbog postojanja osnova sumnje da su u ranijem periodu počinili krivično djelo teška krađa.

Oni su predati u Odsjek za zadržavanje uhapšenih osoba MUP KS.

UHAPŠEN ZBOG OŠTEĆENJA TUĐE STVARI

Službenici Treće policijske uprave Novi Grad uhapsili su u petak, 1. februara, u 18.15 sati, B.G. (1983.), iz Sarajeva, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo oštećenje tuđe stvari.

On je potom predat u Odsjek za zadržavanje uhapšenih osoba MUPKS-a.

ISPALJENIM METKOM OŠTEĆENA FASADA KUĆE

Četvrta policijske uprave Hadžići obaviještena je u petak, 1. februara, oko 18.45 sati, da je od ispaljenog zrna iz vatrenog oružja došlo do oštećenje fasade na kući koja je u vlasništvu Š.H., a koja se nalazi u ulici Binježevo broj 96, općina Hadžići.

Tom prilikom nije bilo povrijeđenih osoba, a o ovom događaju obaviješten je kantonalni tužilac u Sarajevu, dok su uviđaj obavili službenici policije MUP-a Kantona Sarajevo.

RAZBOJNIŠTVO U STANU

U petak, 1. februara, oko 12.30 sati, u službene prostorije Policijske stanice Centar pristupila je R.S. iz Sarajeva koja je prijavila da je 12. januara oko 14.00 sati u ulici Muhameda Hadžijahića 37, dok se nalazila u stanu, nepoznata osoba, uz prijetnju nožem, izvršila krivično djelo razbojništva.

Tada joj je ukradena određena suma novca i zlatni nakit.

Radeći na rasvjetljavanju ovog krivičnog djela službenici Prve policijske uprave Centar su u petak u 20.25 sali uhapsili M.K. (1995.) ,iz Sarajeva, koji je predat u Odsjek za zadržavanje uhapšenih osoba MUPKS-a.

U SAOBRAĆAJNOJ NESREĆI POVRIJEĐEN PJEŠAK

Na kolovozu raskrsnice na magistralnom putu M-17 i ulice Ibrahima Ljubovića, u općini Ilidža, u petak, 1. februara, u 20.45 sati dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je teško povrijeđen pješak, maloljetni B.A. (1996.), iz Sarajeva, ali vozač ni vozilo nisu poznati policiji.

Povrijeđenom je ljekarska pomoć ukazana u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu gdje je zadržan na daljem liječenju.

O nesreći je obaviješten kantonalni tužilac u Sarajevu, a uviđaj su izvršili službenici policije MUP-a Kantona Sarajevo.

KRIVOTVORENJE NOVCA

Službenici Prve policijske uprave Centar uhapsili su u petak u 22.05 sati maloljetnog Đ.A. (1995.) iz Sarajeva, zbog postojanja osnova sumnje daje počinio krivično djelo krivotvorenje novca.

O hapšenju je upoznat dežurni kantonalni tužilac u Sarajevu.

RAZBOJNIŠTVO U KLADIONICI

U ulici Bulevar Meše Selimovića 25 u općini Novo Sarajevo, u sportskoj kladionici “Sport plus” u petak, 1. februara, u 23.00 sati nepoznata osoba, uz prijetnju pištoljem, izvršila je krivično djelo razbojništvo nad V.M. iz Sarajeva te otuđila određenu sumu novca.

O razbojništvu je obaviješten kantonalni tužilac u Sarajevu, dok službenici policije rade na rasvjetljavanju događaja, identifikaciji i pronalasku izvršilaca.

(Fena)

Đak-pješak u 21. stoljeću: Sanid Ramović dobio poklone iz BiH i inostranstva

Petnaestogodišnji Sanid Ramović iz sela Pacjani kod Goražda, koji već osam godina svaki dan pješke pređe deset kilometara kako bi došao do škole i vratio se kući, postao je pravi mali heroj nakon što je agencija Anadolija (AA) objavila priču o jednom od rijetkih đaka-pješaka u srcu Evrope.

sanid-ramovic

Ovaj hrabri dječak, kojeg ni zima ni opasnosti na putu ne sprječavaju u nakani da se obrazuje i pomogne svojim roditeljima, obradovan je ovih dana poklonima koje je dobio iz Bosne i Hercegovine, ali i drugih krajeva svijeta.

Svi koji su se javili kazali su kako, bar djelimično, Sanidu žele olakšati đačke dane i podržati ga u želji da, uprkos neimaštini i udaljenosti škole, nastavi sa školovanjem.

Iz Centra savremenih inicijativa u Sydneyu (Australija) Sanid je na poklon dobio biciklo „mountain-bike“ sa kacigom. Sandra Paurević iz Teslića poslala je đaku-pješaku, koji će od sada biti đak-biciklista, kompletnu zimsku odjeću. I novinari agencije Anadolija učestvovali su u ovoj maloj akciji pomoći tako što su Sanidu i njegovoj porodici uručili novčani dar.

„Nikada prije nisam imao biciklo, nakon vaše priče sam ga dobio i veoma mi je drago zbog toga“, rekao je Sanid nakon što mu je ekipa Anadolije uručila poklone koje je dobio iz BiH i Australije. Sretan je što postoje ljudi koji su pokazali humanost i želju da mu pomognu.

„Zahvaljujem se svim ljudima koji su mi pružili pomoć, od čovjeka koji je poslao sredstva za biciklo iz Australije, kao i ženi koja je poslala odjeću iz Teslića. Od sada pa nadalje vozit ću biciklo“, oduševljeno je rekao Sanid.

Ovaj uporni i vrijedni dječak nema mnogo želja. Jedna mu je da kad završi školu dobije dobar posao, a druga da njegov otac, demobilisani borac Hajro, dobije traktor kako bi mu radovi na njivi bili olakšani.

sanid-ramovic2„Prije svega želio bih da me neko, ko može, stipendira i da mom ocu kupi neku mašinu“, poručio je Sanid.

Njegov otac Hajro prije rata je radio u jednoj firmi u Sarajevu, a nakon rata bavi se poljoprivredom i stočarstvom. Kaže, teško se živi, ali nema predaje.

„Ja se prije svega zahvaljujem agenciji Anadolija koja je napravila priču o mom sinu nakon čega su uslijedili pokloni, ali i ostalim ljudima koji su pomogli mom djetetu“, rekao je Hajro Ramović.

Podsjetimo, Sanid je osnovnu školu završio pješačeći kroz šume i kroz potpuno nenaseljene krajeve. Snijeg, kiša i hladnoća nisu ga omele u namjeri da se školuje i da se jednog dana zaposli.

Sada je učenik Srednje mašinske škole u Goraždu i ne žali se što svakodnevno mora prepješačiti kilometre, ali mu nedostaju drugovi sa kojima bi išao u školu.

Najveći problem mu je vraćanje iz škole kada je druga smjena jer prolazi nenaseljenim i šumovitim područjem.

Sanidova skromna želja je da završi srednju školu, a o fakultetu i ne razmišlja. Kaže, rado bi se i dalje školovao, ali se brine da ocu neće imati ko pomoći.

(Anadolija)