Četvrtak, 2 svibnja, 2024

Piraterija u BiH teška 30 miliona maraka

Preporučeno

Ilustracija
Ilustracija

Komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u BiH instaliranog na računarima u 2013. godini iznosi nepunih 30 miliona maraka, pokazuju podaci Asocijacije proizvođača softvera (BSA) u sklopu svoje globalne analize rađene za prošlu godinu.

Analiza pokazuje kako je stopa korištenja nelicenciranog softvera 65 odsto i kako je došlo do pada za jedan odsto u protekle dvije godine, ali, sa druge strane, došlo je i do povećanja njegove komercijalne vrijednosti i to za 8,5 miliona maraka.

Poređenja radi, stopa korištenja nelicenciranog softvera u zemljama Evropske unije iznosi 31 odsto, što našu zemlju svrstava u sami vrh kada je piraterija u pitanju i poziva na sistematski pristup ovom problemu.

Mirna Milanović-Lalić, pravni zastupnik BSA u BiH, kazala je kako će biti nastavljena bliska saradnja sa svim relevantnim učesnicima procesa u cilju daljeg unapređenja borbe za zaštitu intelektualne svojine u BiH, sa fokusom na softver.
“Pored saradnje sa lokalnim vlastima, nastavićemo saradnju sa komercijalnim sektorom u domenu podizanja svijesti o rizicima korištenja nelicenciranog softvera, sa fokusom na sigurnosne rizike i probleme s produktivnošću, jer je izuzetno dobro prihvaćena i daje rezultate”, kazala je ona.

Izrazila je nadu da pad od jednog procenta predstavlja početak dugoročnog trenda pada stope korištenja nelicenciranog softvera u BiH i približavanje nivou stope u EU, sa čime će se izgraditi bezbjednije poslovno okruženje u BiH.

Srđan Rajčević, direktor Agencije za informaciono društvo RS, smatra kako je edukacija jedan od ključnih faktora kako bi piraterija i korištenje nelicenciranih softvera bilo smanjeno.

“Bilo bi potrebno da bude urađena jedna dobra edukacija nadležnih organa koji vrše kontrolu. Jako je teško jednom inspektoru uočiti koji je softver legalan, a koji nije, a pored inspektora trebalo bi da bude izvršena i edukacija u kompletnom pravosuđu. Kada edukacija bude izvršena, inspektori će imati više saznanja kako da na licu mjesta prepoznaju nepravilnosti”, kazao je Rajčević.

Kako je rekao, Agencija za informaciono društvo RS je u posljednjih pet godina vršila edukaciju stanovništva zajedno sa Inspektoratom RS, kroz nekoliko kampanja i kroz razne edukacione materijale i brošure, te da u saradnji sa zainteresovanim organima to planiraju i u narednom periodu.

Podsjećamo, kada je u pitanju zaštita intelektualne svojine u BiH, u proteklih nekoliko godina usvojeni su Zakon o autorskom i srodnim pravima, Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskih prava, zatim zakoni koji regulišu oblast industrijske svojine kao što su Zakon o patentima, Zakon o žigu i Zakon o industrijskom dizajnu, a svi navedeni usklađeni su sa zakonodavstvom Evropske unije.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Stupile na snagu Schmidtove izmjene Ustava FBiH iz aprila prošle godine

Visoki predstavnik Christian Schmidt 27. aprila 2023. nametnuo je amandman na Ustav FBiH kojim se mijenja način imenovanja nove...

Još vijesti za vas